Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

95.K-173/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu S.Š., kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Z.P, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog M.T, zbog kaznenog djela iz članka 155. stavka 2. u svezi s čl. 153. (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18, dalje u tekstu – KZ/11) povodom optužnice ODO broj K-DO-346/2018-19 od 29. svibnja 2018., nakon održane rasprave 27. rujna 2022. s koje je javnost bila isključena tijekom cijele rasprave radi zaštite interesa osobnog i obiteljskog života oštećenice i optuženika, održane u nazočnosti zamjenika općinskog državnog odvjetnika u O, T.J., optuženog M.T., izabranog branitelja optuženika, H.G., odvjetnika iz O i oštećene R. N., dana 29. rujna 2022. objavio je i,

p r e s u d i o  j e

I/

prema

I optuženom M.T., OIB:, sinu M.T. i L.T. rođene K., rođenom. u P., s prebivalištem u P., S.R. 116, državljana RH, po zanimanju vozača, sa završenom SSS za vozača, zaposlenom u TD "A" s plaćom od 4.000,00 kuna, vlasniku obiteljske kuće na adresi prebivališta, oženjenog A.T. rođenom B., ocu dvoje punoljetne djece, vojsku služio, vodi se u vojnoj evidenciji Ureda za obranu grada Đ, kazneno neosuđivanom, prekršajno nekažnjavanom, protiv njega se ne vodi drugi postupak, brani se sa slobode,

na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, u nastavku – ZKP/08),

STAVLJA SE IZVAN SNAGE presuda ovog suda broj 25. K-372/18-2 od 01. lipnja 2018. godine, kojom je optuženom izdan kazneni nalog, zbog kaznenog djela protiv spolne slobode – bludnom radnjom iz članka 155. stavka 2. u svezi članka 153. KZ/11, na način što je optuženik osuđen za terećeno kazneno djelo te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, uvjetno na 2 (dvije) godine, te je opt. obvezan da plati sudski paušal u iznosu od 500,00 kuna.

II/

optuženi M.T., s podacima kao pod I/,

II na temelju članka 453. toč. 3. ZKP/08

O S L O B A Đ A S E O P T U Ž B E

da bi:

dana 27. lipnja 2012. godine u P., S.R. 116, u cilju zadovoljenja svog spolnog nagona, nakon što je u dvorište kuće ostao sam s R.N. snažno ju je uhvatio za obje ruke te ju odvukao u prostor šupe u dvorištu gdje ju je rukama pritisnuo uza zid šupe tako da se ona nije mogla pomaknuti niti pobjeći da bi zatim jednom rukom sa nje skinuo kratke hlačice i gaćice, te otkopčao svoje hlače, te svoj spolni organ prislonio na njezin i pri tome ju dirao rukama po grudima,

III dakle, da bi uporabom sile počinio bludnu radnju,

IV pa da bi time počinio kazneno djelo protiv spolne slobode – bludnom radnjom, opisano po čl. 155. st. 2. u svezi s čl. 153. KZ/11, a kažnjivo po čl. 155. st. 2. KZ/11

V Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08, troškovi kaznenog postupka, padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

U odnosu na točku I/ izreke presude

1 Općinski sud u Osijeku je donio presudu broj K-372/18-2 od 1. lipnja 2018. kojom je prihvaćen kazneni nalog te je optuženi M.T. proglašen krivim zbog kaznenog djela protiv spolne slobode – bludne radnje iz članka 155. stavka 2. u svezi s člankom 153. KZ/11 te osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, uvjetno na dvije godine te je optuženik obvezan platiti sudski paušal u iznosu od 500,00 kuna.

2 Optuženik je protiv gore navedenog kaznenog naloga podnio pravovremeni prigovor te je u ovom postupku provedena rasprava, a kazneni nalog je stavljen izvan snage u odnosu na optuženika koji je podnio prigovor. Stoga je odlučeno kao pod I/ izreke presude.

U odnosu na točku II/ izreke presude

3 Na temelju optužnice ODOO broj K-DO-346/2018-19 od 29. svibnja 2018., a koju je potvrdilo optužno vijeće rješenjem ovog suda broj Kov-344/2018-4 od 30. kolovoza 2018., optužen je M.T. zbog kaznenog djela protiv spolne slobode – bludne radnje iz članka 155. stavka 2. KZ/11 u svezi članka 153. KZ/11 na štetu oštećene R.N..

4 Javnost je bila isključena rješenjem suda tijekom cijele rasprave na temelju članka 388. stavka 2. točke 4. ZKP/08 i to uz suglasni prijedlog stranaka, a radi zaštite interesa osobnog i obiteljskog života optuženog M.T. i oštećene R.N.

5 Optuženi M.T. izjavio je kako se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

6 Iznoseći svoju obranu na raspravi dana 27. rujna 2022. optuženi M.T. iskazivao je suglasno kao u svojoj obrani od 06. rujna 2019. i 22. rujna 2021. godine u kojoj je izričito tvrdio da kritične zgode nije počinio kazneno djelo bludnih radnji na štetu oštećene R.N.. Naime, iskazao je kako nije sporno da je oštećena kritične zgode bila kod njega 27. lipnja 2012. u P, jer je bio kirvaj kod njih, ali oni niti u jednom trenutku nisu bili sami, jer su u kući pored njih bili i njezin brat M.B. te šogor J.P, a kasnije je došao optuženikov sin M.T.. Optuženik ne zna koji je bio motiv oštećenice da ga prijavi za bludne radnje, koje izričito tvrdi da nije počinio. Navodi kako je oštećenica kod njih kući dolazila i nakon 27. lipnja 2012., posebice kada je bio kirvaj u P. i sve do onog momenta, kada je njezin suprug završio u istražnom zatvoru, po njezinoj prijavi. Tražila je od optuženika da popuni nekakvu dokumentaciju i papire, što optuženik nije htio te nakon toga više nije dolazila.

7 U dokaznom postupku sud je pročitao iskaze ošt. R.N. od 02. svibnja 2018. (list 26 do 27 spisa), svjedoka M.T. (sina optuženog M.T., list 88. spisa), J.P. (list 88. do 89. spisa), I.Z. (list 89. spisa), Z.K. (list 89. spisa) i J.C. (listovi 89. do 90. spisa), M.B. od 29. siječnja 2019., B.K.B. od 18. ožujka 2019., pročitao presudu OS.O.broj 30 K-385/16-54 od 18. srpnja 2016. (listovi 50. do 62. spisa) i presudu ŠSR broj Kž- 488/16-4 od 20. rujna 2017. (listovi 63. do 67. spisa) te medicinsku dokumentaciju na ime oštećenice (listovi 99. do 116. spisa), pročitao iskaz vještaka psihijatra prof. dr. sc. Ž.V. (listovi 159. i 160. spisa) od 06. rujna 2019. i vještaka psihologa mr. J.B. (listovi 159. do 160. spisa) od 06. rujna 2019., pročitao pisani nalaz i mišljenja vještaka psihijatra prof. dr. sc. Ž.V. od 12. kolovoza 2019. (list 119. do 137. spisa) s prilozima, pisani nalaz i mišljenje vještaka psihologa mr. J.B. od 17. svibnja 2019. (listovi 138. do 155. spisa), ispitao vještakinju Ž.V. i vještakinju J.B., pročitao izvadak iz prekršajne evidencije na ime optuženika (list 79. spisa), izvadak iz kaznene evidencije na ime optuženika (list 79.a spisa) te uvjerenje o imovnom stanju na ime optuženika (listovi 81. do 82. spisa) te ispitao optuženika.

8 Stranke nisu tražile neposredno ispitivanje svjedoka pa su uz suglasnost stranaka sukladno čl. 431. st. 1. točka 6. ZKP/08, zapisnici o ispitivanju svjedoka pročitani, niti su imale primjedbi na ostale izvedene dokaze, kao niti drugih prijedloga za dopunom dokaznog postupka dokazima za koje su stranke naknadno saznale, a obrana optuženika je stavila primjedbu na iskaz ošt. R.N. navodeći da je isti neistinit i suprotan izvedenim dokazima.

9 Nije sporno da je ošt. R.N. dana 27. lipnja 2012. bila kod optuženika u kući u P. na krivaju.

10 Sporno je, je li optuženi M.T. prema oštećenoj R.N. počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.

11 Iz iskaza oštećene ispitane pred sucem istrage dana 2. svibnja 2018. proizlazi kako je M.T. njezin šogor koji živi u P S.R. 116, zajedno s njenom sestrom A. O onome što je u prijavi napisala, nije s nikim razgovarala pa niti sa sestrom A. Događaj koji je prijavila kaznenom prijavom se zbio 27. lipnja 2012. kod njene sestre i šogora u P na adresi S.R. 116., a to se događalo i nekoliko puta ranije, no nije to nikome prijavljivala. Shvatila je kako se može zaštiti tek kada je imala problem sa suprugom A i to 2016. kad je on završio u zatvoru. Tog dana 27. lipnja 2012. prijepodne je bila kod sestre kod kuće u P. i pomagala je u spremanju kuće jer je bio kirvaj, a vidjela je da optuženik cijelo vrijeme pije rakiju i već je bio pod utjecajem alkohola to prijepodne. Kada je brat oštećenice svjedok M.B. skuhao kod optuženika čobanac, oko 11 sati je krenuo u B. govoreći da ide po svoju suprugu. Oštećenica je tada sama ostala u kući sa šogorom M.T.. Vanjska kapija od dvorišta kuće bila su širom otvorena i u trenutku kad je bila na dvorištu nešto radila, optuženik ju je snažno za obje ruke uhvatio i stisnuo te odvukao u šupu koja se nalazi u tom dvorištu. U toj šupi ju je pritisnuo uz zid šupe, tako da se nije mogla pomaknuti. Nešto je mrmljao, a bio je pod vidnim utjecajem alkohola i ona se nije mogla odgurnuti od stiska i bila je u šoku. Optuženik je je tako pritisnuo svojim rukama da se nije mogla pomaknuti niti pobjeći jer je puno jači od nje te ju je počeo skidati i uspio joj je skinuti njene ženske hlačice i gaćice. Vidjela je da je otkopčao i zatvarač na hlačama, odnosno djelomično je hlače otkopčao i pokušao je svojim spolovilom doći do njezinog spolovila, no to nije uspio. On je samo površinski spolovilom koje se nije ukrutilo dodirivao pred dio oko njezinog spolovila, no nije uspio prodrijeti u njezino spolovilo. Dok je na opisani način pritisnuo i svojim spolnim organom vanjski dio oko njezinog spolnog organa, on je svojim rukama preko njezine majice dirao njene grude i pritiskao ih rukama. Ovo je trajalo nekih možda 10 do 15 minuta, kada je stao, okrenuo se i otišao. Ona je od ovog šoka koji je doživjela jednostavno zanijemila i nije nikoga mogla dozivati u pomoć, no pokušala se fizički oduprijeti, u čemu nije uspjela. O ovom događaju prvi puta je ispričala 2016. godine i to prvo njezinoj odvjetnici iz Đ,I.K., a ispričala je i svojim susjedama Z.K., A.K. i J.C.. Posredno je i bratu nešto rekla. Nadalje, može reći da je o ovom događaju ispričala i sinu A. i snahi J. 2017. godine. Ne zna točno uz što je nju pritisnuo u šupi M.T., zna samo da je to bio nekakav predmet. 12 Iz iskaza svjedoka M.B. proizlazi kako je optuženi M.T. njegov šogor, a oštećena R.N. je njegova sestra. Navodi da je ista 6. prosinca 2017. kod njega na kirvaju u B. pred gostima gdje je bila i supruga optuženika, ali ne i optuženik, rekla da ju je optuženik pokušao silovati s tim da tom prilikom nije decidirano rekla gdje se to dogodilo. Nakon toga svjedoku je osobno rekla da će optuženika tužiti za silovanje odnosno da se događaj dogodio tijekom 2012. godine u P. kada je tamo bio kirvaj. Ističe da je on isto tamo bio i da je kuhao čobanac kod optuženika gdje se zadržao do 11,30 sati, a nakon toga je otišao kući po suprugu i došli su na ručak u 12,30 sati. Napominje da su u P. bili i optuženik i oštećenica. Tom prilikom svjedok nije primijetio ništa sumnjivo, a njegova sestra R.N. ima određenih psihičkih problema radi čega se dva i pol mjeseca liječila u psihijatrijskoj bolnici S. kod N.G., a sada je u tretmanu kod psihijatra R.u Đ. Optuženik na kirvaju 2012. godine nije pio alkohol i to iz razloga što je bio domaćin i dočekivao je goste. Svjedok se ne može sjetiti da li su u bilo kojem momentu optuženik i oštećenica ostali sami.

13 Svjedok M.T. je iskazivao da je optuženik njegov otac, a oštećena R.N. je njegova tetka. Što se tiče kirvaja 27. lipnja 2012. u P., S. R. 116 može reći da je on bio na kirvaju jer je u to vrijeme živio na toj adresi. Nije bio od samog početka prisutan jer je morao zbog nekog posla otići za O., ali je došao oko podneva, te je u kući zatekao optuženika, oštećenicu i njegovog tetka J.P.. Tom prilikom svjedok nije primijetio ništa sumnjivo niti mu se oštećenica žalila na ponašanje optuženika. Izvan kuće u stražnjem dijelu postoji šupa koju je optuženik sazidao devedesetih godina. Kada je kapija od kuće otvorena, navedena šupa se može vidjeti od ulice, odnosno pod određenim kutom. Nakon ovog događaja problema između njegovih roditelja nije bilo. Nakon ovog kirvaja svjedok nije bio često kod kuće zbog svog posla budući da radi na građevini, ali zna da je oštećenica znala dolaziti u posjetu kod svjedokovih roditelja.

14 Iz iskaza svjedoka J.P. proizlazi da mu je optuženik šogor i da je 27. lipnja 2012. došao negdje oko podneva u P., S.R. 116 kod optuženika kući, tada je tamo zatekao M.B., također šogora koji je bio na izlasku odnosno išao je po suprugu, a tamo su se nalazili oštećena R.N. i optuženik. Što se tiče sina M.T.a on je nešto poslije toga došao, a to je vidio jer je isti došao kombijem. Svjedok je taj dan po dolasku u kuću optuženika zatekao optuženika, oštećenicu i M.B.na izlasku, kod optuženika se svjedok zadržao manje od sat vremena, s tim da kada je svjedok izašao na ulicu pričao je sa susjedima nekih 10-ak minuta kada je vidio dolazak kombi vozila odnosno došao je sin od optuženika koji je odmah po dolasku ušao u kuću. Svjedok je poslije toga sa suprugom došao na ručak kod optuženika, vidio je oštećenicu i nije primijetio ništa neobično niti se oštećenica tom prilikom bilo što žalila. Isti je kod optuženika popio rakiju, ali nije vidio da bi netko drugi pio. 15 Svjedok I.Z. iskazao je da je 27. lipnja 2012. dovezao svog punca A.N. na kirvaj u P. kod optuženika te je tamo zatekao optuženika i još dvije muške osobe, dok je oštećenica, svjedokova punica R.N., bila u kuhinji. Svjedok je došao negdje između 17,30 i 18,00 sati, oni su svi jeli, nije primijetio ništa na oštećenici, naprotiv ista se smijala. Svjedok je nakon toga oštećenicu i njezinog supruga odvezao kući u S.Đ. te tom prilikom ništa mu nije ispričala da joj se dogodilo, koliko zna nikakvih sukoba između optuženika, njezina supruga s jedne strane i optuženika i njegove obitelji nije bilo, čak naprotiv isti su bili povezani i međusobno su se družili. Što se tiče njegove punice odnosno oštećene R.N., isti iskazuje da sa svojom suprugom živi 15 godina i zna da je ista od tada pila tablete za živce, a što se tiče samog njezinog odnosa prema njemu, ista iz čista mira jedno dvije godine nije sa svjedokom razgovarala, odnosno govorila je da ju svjedok prati po gradu, kao i njegova supruga, odnosno njezina kćerka, da bi kada im se rodilo njihovo treće dijete ista došla kao da se ništa nije dogodilo.

16 Svjedokinja Z.K. iskazala je da je poznaje oštećenu R.N. s obzirom da je ista njezina susjeda, a optuženog M.T. zna iz viđenja. Njoj oštećena R.N. nije ispričala ništa da bi joj se dogodilo, odnosno da bi joj optuženik nešto učinio. Napominje da je oštećenica nju već ranije predlagala kao svjedoka kada se vodio postupak protiv oštećenicinog supruga, gdje je govorila da svjedokinja nešto zna, što ne odgovara istini, kao i u ovom slučaju.

17 Svjedok J.C. iskazala je da poznaje oštećenu R.N. unatrag pet godina, dok optuženog M.T. ne poznaje, a vidjela ga je dvaput kada je došao kod oštećenice. Oštećena R.N joj nije ništa govorila niti ispričala da joj se nešto dogodilo 27. lipnja 2012. u P. na kirvaju, odnosno da bi joj optuženik nešto neprimjereno napravio. Navodi da je znala sa oštećenicom nekada popiti kavu, ali s obzirom da je svjedokinja zaključila da je oštećenica psihički bolesna što se po njoj vidjelo, svjedokinja ju je nastojala izbjegavati.

18 Svjedokinja B.P.K. iskazala je da nije neposredni očevidac događaja, nego se sjeća da ju je jedne zgode, a to se događalo dok je suprug oštećene R.N., A.N. bio u istražnom zatvoru, ista pozvala svjedokinjinog supruga odnosno oštećenicinog brata i svjedokinju kući, a kada su došli kući, kuća je bila zatvorena, zamračena i tek na uporno kucanje svjedokinjinog supruga, oštećenica je otvorila. U kući je bilo sve zamračeno, a unutra su zapazili nož. Tada je ista rekla da ju je optuženik silovao. Osim toga nije ništa drugo ispričala, da bi na kirvaju kod svjedokinje i njenog supruga 6. prosinca 2017., oštećenica rekla da ju je optuženik pokušao silovati. Ista joj je jednom prilikom rekla da je silovana i tom prilikom je ista zagrlila supruga svjedokinje i plakala. Nakon što im je rekla da je silovana, zbog određenih duševnih problema liječila se dva mjeseca u psihijatrijskoj bolnici na S. kod G.. Što se tiče događaja od 27. lipnja 2012. u P., ista nema neposrednih saznanja, samo zna da je njezin suprug M.B. tamo prethodno kuhao čobanac, zatim je došao po svjedokinju kući pa su otišli svi zajedno na ručak. Svjedokinja nije primijetila ništa neobično na oštećenici, naprotiv svi su se šalili.

19 Čitanjem pisanog nalaza i mišljenja vještakinje psihijatra prof. dr. sc. Ž.V. od 12. kolovoza 2019. s prilozima proizlazi da je oštećenoj R.N. utvrđeno postojanje perzistentnog sumanutog psihotičnog poremećaja kod kojeg je glavni simptom prisutnost sumanute ideje (deluzija), a koja je ograničena na određenu temu i dobro strukturirana. Sumanuta ideja vezana je za odnose, događaje i situacije koje su u životu moguće, a s obzirom da sumanuti sadržaj nije obilježen intenzivnom bizarnosti. Navedeni psihički poremećaj utječe na okolnost objektivnog iskazivanja odnosno R.N. uslijed toga nije sposobna valjano i istinito iskazivati pred sudom.

19.1. Iz dopune nalaza i mišljenja koji je vještakinja psihijatar prof. dr. sc. Ž.V. dala na raspravi 6. rujna 2019. proizlazi kako je ista iskazivala suglasno svom pisanom nalazu i mišljenju od 12. kolovoza 2019. te dodala da prema obavljenom psihijatrijskom vještačenju oštećene R.N. je utvrdila postojanje psihičkog poremećaja perzistentni sumanuti psihotični poremećaj. Prethodno navedeni psihički poremećaj utječe na okolnost objektivnog iskazivanja, odnosno oštećena R.N. uslijed toga nije sposobna valjano i istinito iskazivati pred sudom. Nadalje, istaknula je da je u svom vještačenju, a koje je navedeno pod točkom 2. mišljenja, imala uvid i analizirala klinički spektar odnosno opis kliničke slike i funkcioniranja oštećene R.N. u razdoblju za koje je zainteresiran sud, a posebno je izdvajila kliničke procjene koje su od strane psihijatra dr. R., procjenjivane do razine psihotičnog poremećaja neorganski nespecifično. Nadalje, istaknula je da je imala uvid i u analizu psihologijskog nalaza od 18. prosinca 2017. profesorice psihologije M.K.P., a koja je klinički psiholog KZP KBC O., a u istom zaključku nalaza navedeno je da se radi o osobi graničnih verbalnih i intelektualnih sposobnosti s izraženim kognitivnim mnestičnim deficitom i psihotičnom poremećaju s dominirajućom paranoidnošću. Ista je ostala pri stavu da je u dužem razdoblju pacijentica imala i ima psihičkih smetnji psihotične razine, odnosno da je njen poremećaj iz spektra psihotičnih poremećaja. Istaknula je kako se ovdje radi o psihičkom poremećaju iz psihotičnog spektra psihotičnih poremećaja, a da njezina konkretna procjena po ovom poremećaju je takva da razvoj poremećaja ide puno ranije i na način koji nije odmah očigledno uočljiv pogotovo za neposrednu okolinu koja sama po sebi nije stručna za procjenu.

19. 2. Ispitana na raspravi dana 30. lipnja 2021. prof.dr.sc. Ž.V. u cijelosti je ostala kod svog nalaza i mišljenja te nadodala kako psihički poremećaj kod oštećene utječe na okolnost njezina objektivna iskazivanja zbog čega ista nije u mogućnosti valjano i istinito iskazivati pred sudom. Također istaknula je kako sumanuta ideja može biti i ovaj navod oštećene da ju svjedok Ilija Zeko prati kao i navod oštećene da su se optuženik i njezin suprug dogovorili da optuženik vrši bludne radnje nad njom. 20 Uvidom u pisani psihologijski nalaz i mišljenje vještaka psihologa mr. J.B. od 17. svibnja 2019. proizlazi kako je oštećena R.N. ograničeno sposobna valjano i istinito iskazivati pred sudom jer je primarno intelektualno slabije razvijena osoba s trenutačno izraženim srednje teškim kognitivnim deficitom (hipomnezija, sklonost konfabulaciji, pojačana sugestibilnost), crtama pasivno ovisne i paranoidne ličnosti te sklonošću paranaoidnom interpretiranju do razine psihotičnosti što je čini općenito ograničeno sposobnom valjano i istinito iskazivati pred sudom. Formalno-strukturalna i sadržajna analiza izjave oštećenice pred vještakom sukladno kriterijima istinitosti pokazuje da je oštećenica sposobna istinito iskazivati o proživljenim događajima koji su predmet ovog sudskog postupka. Analizom izjave sukladno kriterijima valjanosti isključuju se mogući sugestivni utjecaji drugih osoba na izjavljivanje i elementi patološke motivacije za optuživanje. Oštećenica pokazuje ograničenu sposobnost opće vjerodostojnosti (vezana uz kognitivne sposobnosti, crte ličnosti i trenutačno psihičko stanje osobe koja iskazuje) i dobru sposobnost posebne vjerodostojnosti (vezana uz proživljeni događaj koji je predmet samog postupka).

20.1. U dopuni nalaza i mišljenja koji je vještakinja psiholog mr. J.B. dala na raspravi 06. rujna 2019. ista je u cijelosti ostala kod svog pisanog psihologijskog nalazu i mišljenja od 17. svibnja 2019. te dodala da je kao vještak psiholog procjenjivala sposobnost oštećenice da istinito iskazuje o proživljenim događajima koji su predmet ovog sudskog postupka. Temeljem procjene kognitivnih sposobnosti, crta ličnosti i psihičkog stanja u vrijeme provedenog vještačenja zaključila je da je oštećenica intelektualno slabije razvijena, emocionalno i socijalno nezrela s crtama pasivno ovisne i paranoidne ličnosti, te da je trenutačno sklona paranoidnom interpretiranju do psihotične razine. Na temelju ovih procjena vještakinja je zaključila da je oštećenica kao osoba općenito ograničeno sposobna valjano i istinito iskazivati pred sudom kao svjedok. U procjeni posebne sposobnosti istinitog iskazivanja koristila je formalno sadržajno i strukturalnu analizu i izjave oštećenice o proživljenom i temeljem 19 kriterija istinitosti, zaključila da je sposobna istinito izjavljivati o specifičnom proživljenom doživljaju koji je predmet ovog sudskog postupka. Oštećenica izjavljuje vrlo dosljedno kroz vrijeme, s obiljem detalja centralnih događaja i primjerenom emocionalnom pratnjom, a bez sugestivnih utjecaja i moguće patološke motivacije. Sklonost paranoidnom interpretiranju proživljenog, gdje oštećenica djeluje da je za sve odgovoran njezin bivši suprug još uvijek ne znači da ono što opisuje nije proživjela. Znanje o dijagnosticiranom psihičkom poremećaju u postupku procjene sposobnosti da se istinito iskazuje pred sudom nije dovoljan element da se zaključi da je osoba nesposobna istinito iskazivati. U postupku psihologijskog vještačenja se ne vještači dijagnoza kao takva, nego kognitivne sposobnosti (inteligencija, pažnja, pamćenje, primarne crte ličnosti i trenutačno psihičko stanje, te sposobnost da netko sa što više istine izjavi o proživljenom). Poznato je da i osobe s teškim duševnim poremećajima, mentalnom retardacijom ipak mogu istinito izjaviti o onome što su proživjeli. Sama dijagnoza ne znači nužno i nesposobnost istinitog izjavljivanja. Istaknula je kako je oštećenica od 2017. liječenja pod dijagnozom anksiozni poremećaj, poremećaj prilagodbe, povratni depresivni poremećaj – teška depresivna epizoda i kao neorganska psihoza.

20.2. Ispitana na raspravi 22. rujna 2021. vještakinja psiholog mr. J.B. u cijelosti je ostala kod svojih nalaza i mišljenja od 17. svibnja 2019. i 06. rujna 2019. 21 Iz presude OSO broj 30 K-385/2016-54 od 18. srpnja 2016. koja je potvrđena presudom ŽSUR broj Kž-488/2016-4 od 20. rujna 2017. proizlazi da je A.N., tadašnji suprug oštećene R.N., u kaznenom postupku oslobođen optužbe da je na štetu R.N. počinio teško kazneno djelo protiv spolne slobode.

22 Čitanjem medicinske dokumentacije na ime oštećene R.N. proizlazi kako je oštećena u vremenskom razdoblju od 3. veljače 2016. do 19. veljače 2019. u više navrata bila na liječničkim pregledima kod psihijatra I.R., dr. med. koji je preporučio bolničko liječenje oštećenice u psihijatrijskog bolnici Sv. R.S.. Također, iz dokumentacije proizlazi da se kod oštećenice registrira da se radi o osobi graničnih verbalnih intelektualnih sposobnosti s izraženim kognitivno mnestičkim deficitom i psihotičnom poremećaju s dominirajućom paranoidnošću, te da joj je dijagnosticirana druga specificirana hipotireoza.

23 Uvidom u izvadak iz prekršajne evidencije na ime optuženika proizlazi da optuženi M.T. nije prekršajno kažnjavan.

24 Uvidom u izvadak iz kaznene evidencije na ime optuženika proizlazi da optuženi M.T. nije kazneno osuđivan.

25 Analizirajući svaki dokaz posebno te sve dokaze zajedno, sud smatra da nije sa sigurnošću utvrđeno, a niti dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo u vrijeme i na način kako mu se optužnicom stavlja na teret. 26 Naime, sud smatra da tijekom postupka niti jednim dokazom nije utvrđeno, niti dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo protiv spolne slobode – bludnom radnjom iz čl. 155. st. 2. u svezi s čl. 153. KZ/11. Sud je prihvatio iznesenu obranu optuženog M.T. budući da je ista glede bitnih činjenica jasna, logična i uvjerljiva te u skladu s ostalim izvedenim, a prihvaćenim dokazima.

27 Iskaz oštećene sud nije prihvatio s obzirom da je isti u suprotnosti sa svim izvedenim i prihvaćenim dokazima te sud smatra kako isti nije vjerodostojan zbog psihičkog stanja oštećenice.

28 Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka M.B., M.T. (sina optuženika), J.P., I.Z., J.C., Z.K. i B.P.P smatrajući kako su ovi iskazi glede bitnih činjenica logični, istiniti i uvjerljivi te u skladu s ostalim izvedenim, a prihvaćenim dokazima, kao i obranom optuženika, odnosno svi ovi svjedoci o predmetnom događaju iskazuju suglasno.

29 Naime, iz iskaza svjedoka M.B., M.T. (sina optuženika), J.P., B.P.P. te I.Z. koji je došao optuženiku u posjet kasnije popodne 27. lipnja 2012. utvrđeno je kako isti nisu primijetili ništa čudno ili sumnjivo na oštećenici inkriminiranog događaja odnosno iz iskaza svjedoka I.Z. i B.P.P. utvrđeno je da se oštećenica toga dana, a nakon što se navodno dogodio predmetni događaj šalila s optuženikom, odnosno smijala. Nadalje, nakon navodnog predmetnog događaja, oštećenica je dolazila u posjet u kuću optuženika sve dok tadašnjem suprugu oštećenice nije određen istražni zatvor (što se dogodilo 2016. godine) kako proizlazi iz iznesene obrane optuženog M.T., a da je oštećenica nakon navodne kritične zgode dolazila kod optuženika utvrđeno je i iz iskaza svjedoka M.T., sina optuženika.

30 Oštećenica je o ovom slučaju prvi put progovorila kada je njezinom tadašnjem suprugu određen istražni zatvor 2016., odnosno 6. prosinca 2017. na kirvaju u B. Dakle, prvi put je o slučaju progovorila nekoliko godina nakon navodnog zbivanja predmetnog događanja te nije o istom progovorila ni svjedoku I.Z. kada su se vraćali s tog kirvaja, dakle kada se maknula od optuženika. Oštećena R.N. je u ovom predmetu podnijela kaznenu prijavu protiv optuženika 9. siječnja 2018., dakle više od šest godina nakon što se predmetni događaj navodno dogodio.

30.1. Imajući u vidu navedeno, sud smatra da nije životno, logično ni uvjerljivo da bi se oštećena R.N. nakon što bi na kirvaju 27. lipnja 2012. doista pretrpjela navedeno kazneno djelo ponašala normalno, odnosno da bi se smijala i šalila. Da je oštećenica doista žrtva predmetnog kaznenog djela koje je počinio optuženik zasigurno ne bi nakon predmetnog događaja više dolazila u posjete u optuženikovu kuću. Također, oštećenica je optuženika kazneno prijavila više od šest godina nakon predmetnog događaja te je o istom godinama šutjela. Iako je moguće da žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode ne prijavljuju ta kaznena djela zbog pretrpljene traume i straha od počinitelja, sud smatra da ovdje nije riječ o takvom slučaju ako se uzmu u obzir svi prihvaćeni dokazi. Također, iz iskaza svjedokinje B.P. B. utvrđeno je da je oštećenica prvo rekla da je silovana, a onda da je nad njom pokušano silovanje, dakle govorila je različito. Također, iz iskaza svjedokinja Z.K. i J.C. utvrđeno je kako iste u svojim iskazima negiraju da im je oštećena R.N. rekla išta o predmetnom događaju od 27. lipnja 2012., a iz iskaza svjedoka M.B. i J.P. utvrđeno je kako optuženik kritične zgode nije konzumirao alkohol.

31 Optuženik je u svojoj obrani kao motiv oštećene da ga lažno prijavi naveo činjenicu što joj je odbio ispuniti nekakve dokumente i obrasce dok se tadašnji suprug oštećene A.N. nalazio u istražnom zatvoru. Također, iz iskaza svjedokinje B.P.B. utvrđeno je da je upravo u vrijeme kada je tadašnji suprug oštećene A.N. bio u istražnom zatvoru, oštećenica prvi put rekla da ju je optuženik silovao. Stoga, ovaj sud smatra da je optuženikovo odbijanje da oštećenici popuni dokumentaciju za nju predstavljao motiv zbog kojeg je oštećenica konfabulirala da je optuženik prema njoj počinio terećeno kazneno djelo.

32 Imajući u vidu gore prihvaćene iskaze svjedoka te analizirajući navedene iskaze sa pročitanim nalazima i mišljenjima vještaka, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje te dopune nalaza i mišljenja vještaka psihijatra prof. dr. sc. Ž.V.budući da su isti u skladu s pravilima struke, na iste nije bilo primjedbi, te su nalazi i mišljenja u skladu s provedenim, a prihvaćenim dokazima.

33 Sud nije prihvatio nalaz i mišljenje te dopune nalaza i mišljenja vještaka psihologa mr. J.B. budući da je isti protivan utvrđenim činjenicama u postupku. Vještakinja psihijatar je u obzir uzela kliničku sliku oštećene R.N., a vještakinja psiholog njezine kognitivne sposobnosti te je svaka provela vještačenje na temelju metoda svoje struke te su obje vještakinje iznijele svoj zaključak u vezi zadatka koji im je sud povjerio te su sudu zapravo predstavile proturječne zaključke – vještak psihijatar navodi da oštećenica nije u stanju istinito iskazivati, a psiholog suprotno. Stoga je sud odlučujući o vještačkim nalazima i mišljenjima ocijenio oba dokaza u odnosu na ostale izvedene dokaze te je zaključio da neće prihvatiti nalaz i mišljenje vještakinje psihologinje mr. J.B. jer je ova vještakinja navela da oštećenica jest sposobna govoriti istinu pred sudom o proživljenom događaju, a u konkretnom slučaju sud je utvrdio da to očito nije slučaj jer je konfabulirala predmetni događaj. Općenito, većina ljudi su sposobni se, odnosno mogu se potencijalno, izjasniti o nekom događaju a da to odgovara objektivnoj istini, kako kaže sama vještak psiholog to mogu i mentalno retardirani, međutim sudu je od interesa ovaj konkretan slučaj koji je predmet kaznenog postupka. Sud je utvrdio da je psihologijski nalaz i mišljenje izrađen u skladu s pravilima struke, ali isti ne odgovara utvrđenim činjenicama u ovom postupku.

34 Prihvaćeni dokazi su u skladu s prihvaćenim nalazom i mišljenjem vještaka psihijatrijske struke prof. dr. sc. Ž.V. iz kojeg je utvrđeno da je oštećenoj R.N. utvrđena dijagnoza perzistentnog sumanutog psihotičnog poremećaja kod kojeg je glavni simptom prisutnost sumanute ideje (deluzija), a koja je ograničena na određenu temu i dobro strukturirana što s obzirom na gore navedeno jest slučaj kod oštećene R.N.. Zbog navedenog psihičkog poremećaja oštećena R.N. nije sposobna valjano i istinito iskazivati pred sudom. Da je oštećena R.N. psihički bolesna osoba potvrđuju i svjedoci M.B., B.P.B., I.Z. te J.C. kao i medicinska dokumentacija na ime oštećenice.

35 Slijedom navedenog, imajući u vidu izvedene i prihvaćene dokaze, kao i nalaze i mišljenja vještakinje prof.dr.sc. Ž.V., sud nije prihvatio iskaz R.N. s obzirom da je isti u suprotnosti sa svim prihvaćenim dokazima te smatra kako isti nije vjerodostojan, imajući u vidu njezin psihički poremećaj.

36 Također je upitno je li optuženik uopće imao priliku počiniti kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. Naime, iz iskaza svjedoka i iznesene obrane optuženika utvrđeno da su u vrijeme kritične zgode uz oštećenicu i optuženika u i oko kuće na adresi u P., S.R. 116 tijekom cijelog vremenskog perioda za koji oštećenica iskazuje da se predmetni događaj zbio – oko 11 sati, odnosno može se reći do podneva, dok se obitelj nije okupila na ručku – bili prisutni svjedoci iz čijih iskaza proizlazi da nisu vidjeli počinjenje predmetnog kaznenog djela niti primijetili ništa neobično ili sumnjivo na oštećenici – tako iskazuje svjedok M.B. koji je otišao po suprugu u B. i koji se ne može sjetiti da su u bilo kojem momentu optuženik i oštećenica ostali sami, a prije njegovog odlaska u B., u posjet optuženiku je stigao svjedok J.P. koji se zadržao manje od sat vremena i koji je, kada je izašao iz kuće, još desetak minuta na ulici razgovarao sa susjedima te je vidio svjedoka M.T., sina optuženika, kako dolazi kući koji pak potvrđuje da je u to vrijeme kod optuženika vidio svjedoka J.P.. Nije životno i logično da bi trijezni optuženik u blizini svjedoka uhvatio oštećenicu dok je na dvorištu nešto radila i nasilno je odvukao u šupu gdje bi počinio terećeno kazneno djelo, tim više što je kapija bila otvorena pa se s ulice mogla vidjeti šupa što potvrđuje svjedok M.T., sin optuženika. Čak i da se pretpostavi da bi optuženik ovo kazneno djelo mogao počiniti u vremenu od oko deset minuta tijekom kojih je svjedok J.P. razgovarao sa susjedima (budući da je počinjenje u tom vremenu najizglednije jer je svjedokova pažnja bila usmjerena na susjede), u tom slučaju bi svjedok M.T., sin optuženika, koji bi kući stigao tijekom ili neposredno nakon predmetnog događaja, zasigurno morao primijetiti nekakvu prikladnu reakciju na oštećenici, a umjesto toga iskazao je da se oštećenica nije ponašala sumnjivo.

37 Iz izvedenih, a prihvaćenih dokaza te iz ovako utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da nije dokazano da se predmetni događaj uopće dogodio, odnosno nije dokazano da je optuženik na štetu oštećenice počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret pa ga je sud na temelju čl. 453 toč. 3. ZKP/08 oslobodio optužbe.

38 Kako je optuženi M.T oslobođen optužbe za terećeno kazneno djelo, sud je odlučio da na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci i nagrada branitelja optuženika padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

39 Na temelju iznesenog, odlučeno je kao pod II/ izreke presude.

Osijek, 29. rujna 2022.

SUDAC

S.Š.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka putem ovog suda na nadležni ŽS.

DOSTAVITI:

1. ODO u O na broj K-DO-

2. optuženi M.T.

3. branitelj optuženika H.G., odvjetnik iz o.

4. oštećena R.N.