Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Stalna služba u Ogulinu

Bernardina Frankopana 1

47300 Ogulin

Broj: 16 P-63/2018-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Blaženki Glad, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. B. iz P., P., OIB…, zastupane po punomoćniku M. B., odvjetniku u ZOU J. J. i M. B. u K., protiv 1. tužene C.b. d.d. u stečaju iz Z., U. V. H., OIB…, zastupane po stečajnom upravitelju D. M., odvjetniku iz Z. i 2. tuženika Z. B. iz P., P., OIB…, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon ročišta glavne i javne rasprave zaključene 8. rujna 2022. u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i 2. tuženika, a nenazočnosti 1. tuženika, na ročištu za objavu i uručenje presude 29. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Proglašava se nedopuštenom ovrha koja se vodi u predmetu Općinskog suda u Karlovcu broj Ovr-…, a određena rješenjem broj Ovr-…od 4. listopada 2020. u odnosu na ½ dijela nekretnina iz zk.ul.br. …k.o. Z. s. i to:

- kč.br. … stambeno poslovni objekt i dvorište od 1468 m2,

- kč.br…. livada F. od 1010 m2.

II. Nalaže se 1. tuženiku C.b. d.d. u stečaju iz Z., U. Vj. H., OIB…da tužiteljici M. B. iz P., P., OIB…, naknadi parnični trošak u iznosu 37.692,80 kuna/5.002,69 eura[1] uz zakonsku zateznu kamatu tekuću počevši od dana donošenja prvostupanjske presude 29. rujna 2022. pa do isplate po stopi od 7,09% godišnje, a u slučaj promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je rješenjem Općinskog suda u Karlovcu Ovr-…od 2. siječnja 2018. upućena da pokrene parnicu radi utvrđenja da je predmetna ovrha nedopuštena.

Rješenjem suda broj Ovr-…od 4. listopada 2010. određena je ovrha, između ostaloga i na nekretninama iz zk.ul.br. …k.o. Z. i to kč.br. …stambeno poslovni objekt i dvorište od 1468 m2 i kč.br. …livada F. od 1010 m2.

Tužiteljica, kao bračni drug 2. tuženika Z. B. živi u predmetnoj nekretnini koju je kupila zajedno sa 2. tuženikom, te je ulagala sva svoja novčana sredstva, ušteđevinu u nekretninu.

Dakle, 2. tuženik Z. B. nije samovlasnik nekretnina već jedino može biti suvlasnik u ½ dijela, pa se ovrha ne može provesti na suvlasničkom dijelu tužiteljice, te je ovrha nedopuštena u odnosu na njezin suvlasnički dio od ½ dijela nekretnina. Obzirom na navedeno, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kao u izreci.

2. 1. tuženik C. b. d.d.u stečaju u odgovoru na tužbu navodi da tužiteljica u tužbi priznaje i navodi kao i u Prigovoru na izdano ovosudno Rješenje o ovrsi 1. tuženika kao ovrhovoditelja protiv ovršenika ovdje 2. tuženika Ovr-…od 28.08.2012., da je znala da ulaže novac u gradnju kuće i objekata koje su u samovlasništvu 2. tuženika, koje mogu biti i predmet nasljeđivanja 1. ovršenika i ne ulaze u bračnu stečevinu, dok sama činjenica zaključenja braka između tužiteljice i II. tuženika, ne predstavlja pravni osnov za stjecanje suvlasništva na kući, budući je 2. tuženik prema saznanjima 1. tuženika stekao nekretninu prije zaključenja braka odnosno, svaka gradnja na zemljištu u vlasništvu 2. tuženika ne predstavlja pravo na suvlasništvo onog tko gradi i tog je bio svjestan da gradi na tuđem zemljištu, pa bio to i bračni drug, ovdje tužiteljica. Konačno tužiteljica nije priložila nikakav Ugovor o kupnji za nekretninu-predmet ovrhe koji navodi u tužbi iz kojeg bi bilo razvidno da je ona suvlasnik nekretnine.

Samoproglašenje tužiteljice suvlasnikom kuće i nekretnine, bez dokaza i isprava, nije pravna osnova za stjecanje suvlasništva. 1. tuženik smatra da tužiteljica svjesno izbjegava navesti tko je bio vlasnik nekretnine-predmeta ovrhe u času zaključenja braka, a što je bio 2. tuženik, što će sud utvrditi uvidom u zemljišnu knjigu suda i povijesni izvadak.

1. tuženik smatra da je tužiteljica u proteklom razdoblju od 38 godina, a naročito i ranije, imala prilike pokrenuti postupak radi upisa svoga eventualnog suvlasništva na nekretnini, kao i što je imala prilike saznati uvidom u zemljišne knjige, a i znala je da 2.tuženik ima već ranije upisanu hipoteku na nekretnini budući se radi o kreditu putem R. d.d. Z. od 2004., tako da ne stoji navod da ista nije znala za postojanje ranijih hipoteka.

Također, ako je tužiteljica eventualno i zajednički dograđivala već postojeću kuću, onda se radi o tzv. gradnji na tuđem zemljištu, a ne o stjecanju vlasništva ili suvlasništva tužiteljice na nekretnini, što nikako ne utječe na daljnje provođenje ove ovrhe, dok tužiteljica nije priložila dokaz ili javnu kvalificiranu ispravu, da je ulagala ili upisala novu kuću, odnosno da je ishodila pripadajuće dozvole za kuću.

1. tuženik smatra da je nekretnina stečena i u samovlasništvu je 2. tuženika, dok izgradnja bilo čega na zemljištu od strane bilo koga ne priječi vlasnika zemljišta, ovdje 2. tuženika, da zalaže i opterećuje nekretninu prema trećim osobama, bez bilo čije suglasnosti, pa tako i tužiteljice.

2. tuženik je izdao u korist 1.tuženika zadužnicu-ovršnu ispravu za dospjele kreditne obveze s pokrićem u svojoj pokretnoj i nepokretnoj imovini te je 1. tuženik pokrenuo ovrhu na nekretnini-predmetu ovrhe u samovlasništvu 2. tuženika.

1. tuženik ima upisanu ovrhu na cjelokupnu nekretninu odnosno zemljište, a sve što je izgrađeno na istoj nekretnini slijedi pravnu sudbinu zemljišta, pa tako i kuća- predmet ovrhe.

Sukladno članku 122. Zakona o vlasništvu smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, a suprotno je i članku 122 stavak 3 istog Zakona tražiti od banaka ovdje 1. tuženika da istražuje izvanknjižno stanje nekretnine ili da traže suglasnost bračnog druga za zalog nekretnine koja je upisana na jednog bračnog druga. Takvu obvezu kreditnih institucija ne propisuje niti jedan pozitivni zakonski propis RH, koje bi istom logikom trebale tražiti i suglasnost izvanbračnog partnera i partnera u istospolnim zajednicama sukladno članku 12. Zakona o istospolnim zajednicama.

Člankom 224. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama bio je propisan rok od 3 godine za podnošenje brisovne tužbe iz članka 123 i 129 Zakona o vlasništvu tj. do 1.1.2000. odnosno za izvanknjižne nositelje stvarnih prava do 1. siječnja 2007. do kada je tužiteljica trebala podnijeti brisovnu tužbu, a kako to nije učinila došlo je do prekluzije prava na pobijanje prednikova upisa, a što opet znači da je došlo i do neoborive pretpostavke istinitosti u potpunost stanja u zemljišnoj knjizi te je stoga 1. tuženik temeljem načela u povjerenja u zemljišne knjige stekao založno pravo na opisanoj nekretnini.

Prema tome u konkretnom slučaju ispunjene su sve pretpostavke za nastupanje pravnih učinaka načela povjerenja u zemljišne knjige: 1. postojao je upis različit od stvarnog stanja (upisan je bio 2.tuženik kao samovlasnik, a ne zajedničko vlasništvo njega i tužiteljice); 2. drugo tuženik je kao upisani (samo)vlasnik sklopio valjane pravne poslove s 1.tuženikom: 3. tuženici su postupali u dobroj vjeri kako u trenutku sklapanja pravnih poslova tako i u trenutku traženja upisa svojih prava u zemljišnoj knjizi te 4. nije došlo do osporavanja 1. tuženikova upisa brisovnom tužbom u zakonskim rokovima.

Konačno sukladno odlukama Ustavnog suda RH broj U-III-…od 14. lipnja 2011., U- III-…od 13. listopada 2004., U-III-…od 18. lipnja 2008…. ako bračni drug koji je upisan kao isključivi vlasnik nekretnine raspolaže dalje tom nekretninom u korist treće osobe, zemljišno knjižno stanje nije neistinito, već nepotpuno pa u korist treće osobe, ako su za to ispunjene pretpostavke, nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u potpunosti, a ne istinitost zemljišnih knjiga.

1. tuženik smatra da upravo opisana nepobitna zakonska činjenica usklađena s opisanim stavom Ustavnog suda RH daje zapravo 1.tuženiku da valjano stekne pravo ovrhe na nekretnini iz ovog postupka. Tužiteljica u vremenskom razdoblju od kada je nekretnina stečena od strane 1. tuženika do 2017. kada je tužbom tražila proglašenje ovrhe na nekretnini nedopuštenom, nije poduzela niti jednu pravnu ili stvarnu radnju za zaštitu svog prava suvlasništva upisom na nekretnini. Stoga 1. tuženik C. b. d.d. u stečaju predlaže da sud nakon provedenog postupka iz opisanih razloga u cijelosti odbaci tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice.

3. 2. tuženik Z. B. u odgovoru na tužbu navodi da daje suglasnost supruzi B. M., P., O., OIB …, radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe Ovr-…, pokretanje tužbe. Navodi da sve predmetne nekretnine u ovršnom postupku čine bračnu stečevinu u jednakim dijelovima i da se u bračnoj zajednici nalaze neprekidno od 1.7.1972. u kojoj imaju dvoje djece i troje unučadi.

3.1. 2. tuženik Z. B. u podnesku od 25. lipnja 2020. priznaje tužbeni zahtjev. 4. Tužiteljica u podnesku od 23. lipnja 2020. osporava navode odgovora na tužbu 1. tuženika C. b. d.d. u stečaju te ističe da je neosnovano pozivanje 1. tuženika da je tužiteljica mogla kroz duže razdoblje od zaključenja braka pa na ovamo utvrditi svoje pravo suvlasništva. Opće je poznato da su zemljišne knjige nesređene kao i u konkretnom slučaju, no činjenica je da je tužiteljica s 2. tuženikom u braku od 1972. godine te su zajednički gradili nekretnine te joj pripada ½ dijela nekretnina koje su predmet ovrhe obzirom na odredbe Obiteljskog zakona. Nadalje tužiteljica ističe da su neosnovani navodi da bi tužiteljica vršila gradnju na tuđem zemljištu jer se radi o prešutnom darovanju nekretnina. Tužiteljica smatra da je neosnovano pozivanje 1. tuženika na odluke Ustavnog suda RH.

Tužiteljica ističe da je podizala kredite za gradnju kuće, vršila osiguranje kredita. Iz zk. izvatka je vidljivo da su podizani određeni krediti koje su otplaćivali tužiteljica i 2. tuženik i to na iznos od 65.000 DEM, 10.500,00 eura i 21.500,00 eura. U spisu broj Ovr-…provedena je ovrha prodajom poslovnog prostora i kancelarije u ukupnoj površini od 58 m2 time da su stranke prema članku 5. Sporazuma utvrdile vrijednost predmeta osiguranja – ovrhe u iznosu 353.320,00 kn, a sud je ponovno vršio procjenu nekretnine i istu prodao za veoma malu vrijednost, a sud i ovrhovoditelj kao i ovršenik su bili vezani u tom predmetu sa vrijednošću nekretnine sa iznosom od 353.320,00 kn.

Tužiteljica smatra da je u konkretnom slučaju greškom suda 2. tuženik se našao u situaciji da se protiv njega vodi nova ovrha u kojoj je tužiteljica upućena na parnicu.

5. Sud je tijekom postupka izveo dokaz čitanjem Vjenčanog lista (list 4 spisa), Ugovora o kreditu (list 14-15 spisa), Police osiguranja (list 16 spisa), Rješenja (list 17 spisa), povijesnog zk.izvatka (list 18-21 spisa), Izvatka iz zemljišne knjige povijesni prikaz (list 22-23 spisa), Prijedloga za ovrhu u predmetu Ovr-… (list 24-25 spisa), Nalaza sudskog vještaka (list 50-56, 70-106 spisa), dokumentacije iz spisa Ovr-… (list 132-138 spisa).

Saslušani su svjedoci R. M. (list 38 i 46 spisa), N. K. (list 39 i 47 spisa), M. K. (list 39- 40 i 47 spisa), N. M. (list 40 i 47 spisa).

Proveden je očevid na licu mjesta i građevinsko vještačenje po građevinskom vještaku D. P., dipl.ing.građevine te su na očevidu i saslušani svjedoci (list 45-48 spisa).

Saslušana je tužiteljica, kao stranka (list 148 spisa) i 2. tuženik Z. B. (list 148 spisa). Izvršen je uvid u priklopljene spise Općinskog suda u Karlovcu Ovr-…,

P-… i

Ovr-….

6. Predmet ovog spora je utvrđenje jesu li nekretnine koje su upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Karlovcu u zk.ul…., kč.br. …i kč.br…., K.O. Z., u isključivom vlasništvu 2. tuženika Z. B. ili je to bračna stečevina između tužiteljice i 2. tuženika Z. B. te da li je zbog toga ovrha nedopuštena.

7. Među strankama nije sporno da su tužiteljica i 2. tuženik Z. B. u braku od 1. srpnja 1972. nadalje, a što proizlazi i iz Vjenčanog lista (list 4 spisa).

8. Čitanjem rješenja o upućivanju u parnicu ovog suda broj Ovr-…od 2. siječnja 2018. (list 3 spisa) je razvidno da je tužiteljica kao treća osoba upućena u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja C. b. d.d. u stečaju Z., u iznosu od 200.000,00 kn na ime glavnice sa zateznom kamatom od 26. kolovoza 2010. do isplate, zatezne kamate od 56.076,70 kn i redovne kamate 12.082,89 kn te troškova u iznosu od 9.133,19 kn, na temelju ovršne isprave bjanko zadužnice u iznosu od 500.000,00 kn koju je ovršenik kao jamac platac dužnika O. z. O., O., K., sada u likvidaciji, sud izdao Rješenje o ovrsi broj Ovr-… od 4. listopada 2010. kojim je određena ovrha na nekretnini ovršenika. Navedeno rješenje o ovrsi postalo je pravomoćno 31. listopada 2012. Podneskom od 4. rujna 2017. treća osoba M. B. prigovorom pobija ovrhu koja se vodi kod ovog suda pod brojem Ovr-…navodeći da je bračni drug ovršenika te da nekretnina koja je predmet ovrhe predstavlja bračnu stečevinu te traži da se ovrha proglasi nedopuštenom na ½ dijela nekretnine koja predstavlja njeno suvlasništvo.

9. Iz tužbe i tužbenog zahtjeva u ovom predmetu proizlazi da tužiteljica traži proglašenje nedopuštenom ovrhe koja je određena Rješenjem Ovr-…od 4. listopada 2010. u odnosu na ½ dijela nekretnina iz zk.ul.br. …k.o. Z. i to kč.br. … i kč.br. ….

10. Čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka (list 22 spisa) razvidno je da su kč.br…., stambeno-poslovni objekt i dvorište površine 1468 m2 i kč.br. … livada F. površine 1010 m2 upisane u zk.ul.br. … k.o. Z. u vlasništvu Z. B., P.. Iz teretovnice je razvidno da je uknjiženo pravo zaloga – hipoteke na cjelokupnoj nekretnini za kredit dodijeljen Z. B. iz O., P. za iznos 21.500,00 eura u korist R. bank A. d.d. Z..

11. Uvidom u Ugovor o kreditu broj 01-… (list 14-15 spisa) razvidno je da je isti zaključen 28. lipnja 1980. između Zdravstvene stanice O. i M. B., radnice Zdravstvene stanice O., kao korisnika kredita iz sredstava fonda zajedničke potrošnje namijenjenih za stambenu izgradnju u iznosu od 45.000,00 dinara, na rok otplate od 10 godina time da se korisnik kredita obvezuje da će najkasnije u roku od dva mjeseca od dana potpisivanja ovog kredita dostaviti dokaz uknjižbe prava zaloga na kredit na nekretnini kč.br. …k.o. Z. u zemljišnoj knjizi u korist Zdravstvene stanice O. 11.1. Uvidom u Rješenje …od 21. srpnja 1980. Općinskog suda O. razvidno je da se dozvoljava uknjižba prava zaloga na nekretnini Z. B. iz P. na kč.br. … k.o. Z., a za kredit dodijeljen M. B., za glavni dug od 45.000,00 dinara sa kamatom u korist Zdravstvene stanice O. (list 17 spisa).

12. Uvidom u spis Općinskog suda u Karlovcu Ovr-…razvidno je da je prijedlog za ovrhu 20. rujna 2010. podnio ovrhovoditelj C. b. d.d. Z., sada C. b. d.d. u stečaju, Z., protiv ovršenika Z. B. iz O., K., OIB …, iz kojeg proizlazi da na temelju ovršne isprave – bjanko zadužnice u iznosu od 500.000,00 kn koju je ovršenik Z. B. kao jamac platac dužnika Obrtničke zadruge O., O., K. ovjerio kod javnog bilježnika I. L. iz Z., pod poslovnim brojem Ov-…od 3. kolovoza 2007., ovršenik duguje ovrhovoditelju iznos glavnice od 200.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom počev od 26. kolovoza 2010. do plateža, 56.076,70 kn zatezne kamate i 12.082,89 kn redovne kamate te troškova u iznosu od 9.133,19 kn. Iz prijedloga je razvidno da budući dužnik Obrtnička zadruga O., O., K. – sada u likvidaciji, nije uredno izvršavao svoje obveze prema ovrhovoditelju temeljem Ugovora o kratkoročnom kreditu broj … od 29. travnja 2008., a koje obveze su dospjele 1.1.2009., te je banka 21.1.2009. otkazala predmetni ugovor i zatražila da se njezina opisana dospjela potraživanja podmire u roku od 8 dana od prijema otkaza Ugovora te upozorila da će u protivnom svoja potraživanja naplatiti prinudnim putem, naplatom iz sredstava osiguranja kredita, a jamac platac se obvezao na ispunjenje obveza dužnika u slučaju da on ne izvrši preuzete obveze po predmetnom ugovoru. S obzirom da je ovršenik Z. B. vlasnik nekretnina upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u K., Zemljišnoknjižni Oz. i to: k.o. Z., zk.ul. …, kč.br. …i kč.br. …, k.o. P., zk.ul. …, kč.br. …, kč.br. …, kč.br. …, kč.br. …, kč.br. …, kč.br. … i kč.br. …, k.o. V., zk.ul. …, kč.br. …, kč.br. … i kč.br. …, te se isti kao jamac platac obvezao na ispunjenje obveza dužnika Obrtničke zadruge O. iz O., a koje dužnik nije uredno izvršavao, a ovršenik nije isplatio o dospijeću, to ovrhovoditelj predlaže da sud donese Rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave – bjanko zadužnice u iznosu od 500.000,00 kn koju je ovršenik Z. B. kao jamac platac dužnika Obrtničke zadruge O., O., sada u likvidaciji ovjerio kod javnog bilježnika te da se odredi ovrha zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnina i prodajom nekretnina u vlasništvu ovršenika te namirenjem ovrhovoditelja iz prodajne cijene navedenih nekretnina.

12.1. Ovrhovoditelj je priložio ovjerenu kopiju Zadužnice, Izvod iz poslovnih knjiga banke, Izvadak iz zemljišne knjige, Ugovor o kratkoročnom kreditu broj …i Otkaz Ugovora o kreditu broj….

12.2. Uvidom u bjanko zadužnicu (list 4A spisa Ovr-…) razvidno je da dužnik Z. B., P., O. daje suglasnost da se radi naplate tražbine zaplijene svi njegovi računi kod svih banaka te da se novčana sredstva s tih računa isplate vjerovniku.

13. Uvidom u spis Općinskog suda u Karlovcu P-…razvidno je da je dana 30. lipnja 2016. Z. B., P., O. podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom određene Rješenjem suda Ovr-…, a koji predmet nije pravomoćno okončan.

14. Spisu predmeta P-…priložen je spis Općinskog suda u K. Ovr-…. Uvidom u spis Općinskog suda u Karlovcu Ovr-…razvidno je da je ovrhovoditelj C. b. d.d., Z. protiv ovršenika Obrtničke zadruge O., O., koju zastupa upravitelj zadruge Z. B. podnio prijedlog za ovrhu na nekretninama u vlasništvu ovršenika koje su upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u K. k.o. O.

Iz prijedloga za ovrhu proizlazi da je na nekretninama u vlasništvu ovršenika upisanim u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u K., k.o. O., broj uloška …, broj poduloška … kč.br. …, neplodno – poslovni objekt "a. s." od 3069 m2 koje predstavlja: 10. ETAŽA:…, 1. kancelarija u potkrovlju istočnog dijela objekta, zapadi ulaz broj 3, prvi kat pravo, koja se sastoji od jedne sobe u ukupnoj površini od 15 m2, 2. zajednički dio poslovnog objekta, koji se sastoji od istočnog i zapadnog stubišta, istočnog i zapadnog predvorja u potkrovlju, istočnog i zapadnog sanitarnog čvora u potkrovlju te javnog nužnika, sve u ukupnoj površini od 58 m2, provedeno temeljem javnobilježnički solemniziranog Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 29.4.2008., broj OV-…, ovršnog 2.1.2009., pod poslovnim brojem Z-…, založno pravo – hipoteka u korist ovrhovoditelja u iznosu od 200.000,00 kn, uvećano za pripadajuću redovnu i zateznu kamatu, naknadu i ostale troškove vjerovnika. Budući da ovršenik nije na zahtjev ovrhovoditelja, nakon dospijeća tražbina ovrhovoditelja iskazao namjeru namirenja duga, to ovrhovoditelj predlaže da sud donese rješenje o ovrsi temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 29.4.2008., broj OV-…, ovršnog 2.1.2009., a radi naplate ovrhovoditeljevih potraživanja i odredi ovrhu zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, procjenom i prodajom nekretnine u vlasništvu ovršenika te namirenjem ovrhovoditelja iz prodajne cijene nekretnine koja je upisana u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u K., k.o. O., broj uloška …, broj poduloška 10, kč.br. …, neplodno – poslovni objekt "a.s." od 3069 m2 koje predstavlja: 10. ETAŽA: 15/381, 1. kancelarija u potkrovlju istočnog dijela objekta, zapadi ulaz broj 3, prvi kat pravo, koja se sastoji od jedne sobe u ukupnoj površini od 15 m2, 2. zajednički dio poslovnog objekta, koji se sastoji od istočnog i zapadnog stubišta, istočnog i zapadnog predvorja u potkrovlju, istočnog i zapadnog sanitarnog čvora u potkrovlju te javnog nužnika, sve u ukupnoj površini od 58 m2. Nadalje, uvidom u navedeni predmet utvrđeno je da je u istom doneseno Rješenje Ovr-…dana 22. studenog 2011. kojim je sud riješio da se iz iznosa 30.761,03 kn dobivenog prodajom kč.br. …0, neplodno – poslovni objekt "A. " sa 3069 m2, upisane u zk.ul.br. …k.o. O u podulošku 10 i to etaža 15/381 namiruje trošak sudske pristojbe na rješenje o ovrsi koje je platio ovrhovoditelj u iznosu 2.350,00 kn, daljnji trošak ovrhe u iznosu 3.450,76 kn i dio zatezne kamate potraživanja ovrhovoditelja koje je na dan 8. ožujka 2011. iznosila 74.147,92 kn u preostalom iznosu kupovnine od 24.960,27 kn. Navedeno rješenje postalo je pravomoćno 21.3.2012.

15. Svjedok R. Mi. u svom iskazu navodi da je susjeda tužiteljici M. B. i 2. tuženiku Z. B.. Oni u svojoj kući žive zajedno sa svojim sinom. Susjeda he od 1980. godine i ima neposredna saznanja o susjednoj nekretnini. Njen muž je bio učitelj i oni su došli u školu u službeni stan živjeti i tada su im prvi susjedi bili M. i Z. B., a M. je znala i po tome što je bila medicinska sestre kod liječnice kod koje je bila i svjedokinja. Kada su oni došli živjeti u P. M. i Z. B. su bili u braku. Sjeća se kada je došla prvih dana njenog života u P. do M. i Z. da su oni radili oko kuće, gradili su kuću i sjeća se da je M. radila na miješalici. M. i svjedokinje su se kao susjede posjećivale odnosno njihove obitelji i zato i zna kroz što su prolazili i zna da je M. od svoje zdravstvene ustanove podigla kredit za gradnju te kuće. M. je cijelo vrijeme sudjelovala u gradnji i M. cijelo vrijeme tu živi. Vidjela je M. da radi na miješalici kada se je gradio zid, kat kuće i M. čim bi došla s posla iz ambulante odmah je išla za miješalicu i sve radove oko gradnje kuće je radila.

16. Iz iskaza svjedoka N. K. proizlazi da su se M. i Z. B. vjenčali 1972. godine, godinu dana nakon svjedoka i njegove supruge. Te 1972. godine kuća u kojoj je živio Z. B. sa svojim roditeljima bila je malih dimenzija i prizemnica. Nakon što su se vjenčali došla su i djeca, oni imaju dvoje djece i nastala je stvarna potreba za većim stambenim prostorom s obzirom da su sa M. i Z.živjeli Z. roditelji i dvoje djece. M. i Z. proširivali su kuću da bi stvorili prostor za stanovanje. Misli da je to bilo kada su djeca prohodala i kako su djeca rasla i bližila se škola rasle su i potrebe. Zna da je M. dizala kredite za gradnju te kuće u kojoj su živjeli cijelo vrijeme i Z. roditelji i M. i Z. i njihova djeca, a to zna za kredite jer mu je to rekla njegova supruga M. K., a ona zna jer su M. B. i njegova supruga radile zajedno u istoj zdravstvenoj ustanovi. Svjedokova supruga je njemu rekla da je M. u kreditima oko gradnje kuće i da jedva "pliva".

Kuća kada se je M udala za Z. B. i sada nakon što je kuća u ovoj fazi izgrađenosti je otprilike red veličine 2 odnosno 2 i pol puta. To je bila kuća manjih dimenzija prizemnica, a sada je to veliko zdanje, velike površine i prizemnica i velike površine kat kuće. Apsolutno su promijenjene površine prizemlja i raspored prizemlja, sada je to velika površina u prizemlju i isto toliko su nadogradili i kat. Ovu promjenu iz malog zdanja kuće prizemnice u sadašnju izgrađenost izgradili su M. i Z. B. kao supružnici. Želi napomenuti da je pri gradnji kuće M. i Z. pomagao i M. otac M. koji je radio u A. dugi niz godina. M. i Z. cijelo vrijeme žive u toj kući.

17. Iz iskaza svjedoka M. K. proizlazi da je M. B. njena prijateljica iz djetinjstva, od kad su se rodile. Živjele su u susjedstvu odnosno njihove kuće dijelila je samo cesta tako da su skupa odrastale i do 8. razreda išle zajedno u školu, onda je M. išla u medicinsku, a svjedokinja u ekonomsku i opet su stalno bile skupa i prijateljice. Radile su skupa, svjedokinja u Domu zdravlja O. u upravi, a M. u ordinaciji tako da su jako puno vremena provodile skupa i na poslu i u slobodno vrijeme. I dan danas se čuju i druže. Njen suprug N.K.i ona vjenčali su se 10.7.1971., a M. i Z. B. vjenčali su se 1.7.1972. Bili su njima na svadbi, a ona je 11.7. rodila. Kada se je M. udala ona je otišla u P. živjeti k mužu. Muž je živio u prizemnoj maloj kući, neuređenoj zajedno sa svojim roditeljima. M. je dizala kredite za gradnju kuće u P.i zna da je dobila novaca kada se udavala od svog tate koji je radio u A. koje je isto uložila u gradnju kuće. Sve to znam jer je s M. od uvijek bila prijateljica i svakodnevno su se družile, vidjele su se na poslu svaki dan. M. otac odnosno njeni roditelji pomagali su M. na sve načine pa i financijski i tijekom braka. Kuća prizemnica u koju se udala M. u vrijeme udaje bila je mala i imala je raspored prostorija kako se je tada gradilo, bila je kuhinja, dvije spavaće sobe, kupaonica i drugo ništa. Pošto je M. rodila dvoje djece trebali su nešto poduzeti jer su bili deda i baka stari i isto u kući i zato su M. i Z. krenuli u izgradnju kuće, prošili su prizemnicu kuće i nadozidali cijeli kat. Mala prizemnica je bila manja od 8 metara, a sada je kuća širine 12 ili 13 metara i nadograđeni kat i uređena, fasada je, dok na maloj prizemnici nije bilo niti fasade. Zna da je M. podizala puno kredita, ne može točno reći broj ali zna da je čak dobila stambeni kredit od Doma zdravlja O. za gradnju te kuće. M. i Z. cijelo vrijeme žive u toj kući.

18. Iz iskaza svjedoka N.M. proizlazi da je Z. B. njen bratić i bila je na svadbi M. i Z. 1972. godine. Kada se je M. udala ta kuća u koju se udala je bila prizemnica. U njoj su do tada živjeli Z. i njegovi roditelji, a nastavila je s njima živjeti i M.. Ta prizemnica nije bila ovih dimenzija kakvih je kuća danas. Kuća je proširena većih dimenzija i podignut je kat. Kako je Z. sestrična oni su bili u kontakti i rodbinski se posjećivali tako da zna sve oko gradnje te kuće. Zna da je M. dignula kredit, to joj je ona rekla jer je bila zaposlena kao medicinska sestra, od svoje ustanove i još joj je rekla da je dobila neki novac ali to je bilo davno i svjedokinja se ne sjeća od kuda je taj novac M. dobila. Što se tiče M. ona je cijeli život prisutna u svim radovima na kući i oko kuće, vrta, djece, obitelji, svega, požrtvovna je i vrijedna. M. je imala i jako dobar odnos sa svekrom i svekrvom. Cijelo vrijeme od udaje do danas M. živi u toj kući zajedno sa Z..

19. Tužiteljica M. B. u svom iskazu navodi da je podnijela tužbu jer smatra da banka ne može sjesti na taj dio za koji smatra da njoj pripada i koji je njen. Nije nikada tražila da suprug i ona podijele bračnu imovinu, nije o tome razmišljala jer su sve radili zajedno. Ona je puno ulagala, dobila je i veliki kredit od ambulante gdje je radila kao medicinska sestra i sve je priložila u sudski spis. Navodi da je kao medicinska sestra i dežurala i imala dobra primanja. Radila je i fizički. Dobila je od svojih roditelja, tata je bio u A. i oni su njoj pomagali cijelo vrijeme financijski. Želi da se zna koji dio je njen koji je ona stekla kao bračnu stečevinu i da na to ne može pasti ovrha. Suprug i ona imaju u braku dvoje djece o kojima su oboje vodili brigu. Podmetnula je leđa na svim poljima, čak je i dolazila ovrha muža na njenu plaću i to je plaćala. Kuhala, prala, sve je radila za svoju obitelj. Ona je samo u novcima financijski potpomognuta od svojih roditelja u iznosu od nekih 50 tisuća njemačkih maraka. Svi susjedi i njene kolege znaju koliko je doprinosila u svom braku i o tome su i svjedočili i u ovom predmetu. Smatra da je polovica nekretnine na koju ide ovrha banke njena, da ju je stekla kao bračnu stečevinu i da ovrha na to ne može ići jer je njeno vlasništvo. Navodi da se je brinula i za roditelje supruga. Cijelo vrijeme bračne zajednice ona je imala veću plaću od supruga, radila je u domu zdravlja kao medicinska sestra i imala je i plaću i dežurstva. Oni su sve imali uvijek plaćeno. Slaže se s nalazom građevinskog vještaka jer je u njemu navedeno što je novo napravljeno odnosno od kada je ona stupila u brak 1972. godine.

20. 2. tuženik Z. B. u svom iskazu potvrdio je da je njegova supruga u iskazu rekla istinu te da on iskazuje suglasno istom.

20.1. 1. tuženik nije saslušan u ovom predmetu, kao stranka jer iako je uredno pozvan i upozoren da će se provesti dokaz saslušanjem stranaka nije pristupio na ročište.

21. Temeljem provedenog građevinskog vještačenja u ovom predmetu, iz Nalaza i mišljenja te dopuna građevinskog vještaka D. P., dipl.ing. građevine proizlazi da je vrijednost građevina koje su predmet ovrhe Ovr-…i ovog vještačenja građenih prije 1972. godine sa zemljištem 57.300,00 eura, a da je vrijednost građevina građenih nakon 1972. godine 55.400,00 eura.

22. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da nikada nije tražila da suprug i ona podijele bračnu imovinu, da je ona puno ulagala, dobila je i veliku kredit od ambulante gdje je radila kao medicinska sestra, radila je i fizički, njoj su financijski pomagali cijelo vrijeme i njeni roditelji, da ona i suprug imaju u braku dvoje djece o kojima su oboje vodili brigu, da je "podmetnula leđa" na svim poljima čak je i plaćala ovrhe supruga na njenoj plaći, kuhala je, prala, sve je radila za svoju obitelj, da je samo u novcima financijski potpomognuta od svojih roditelja u iznosu od nekih 50.000 njemačkih maraka, da svi susjedni i njene kolege znaju koliko je doprinosila u braku, brinula je i o roditeljima supruga, da cijelo vrijeme bračne zajednice je imala veću plaću od supruga, radila je u Domu zdravlja kao medicinska sestra i imala plaću i dežurstva i smatra da je polovica nekretnina na koje ide ovrha banke njena, da ju je stekla kao bračnu stečevinu i da ovrha na to ne može ići jer je njeno vlasništvo te se procjenjuje da su suvlasnički omjeri tužiteljice i 2. tuženika Z. B. jednaki na temelju članka 37. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje u tekstu: Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

23. Navode tužiteljice u svojim iskazima potvrdili su svi saslušani svjedoci R. M., N. K., M. K. i N. M. te i 2. tuženik Z. B. saslušan kao stranka, stoga je sud iste utvrdio vjerodostojnim, budući su svi saslušani svjedoci, tužiteljica i 2. tuženik iskazivali suglasno, uvjerljivo i životno, a njihovi iskazi su suglasni i spisu priloženoj dokumentaciji.

24. Tako je na temelju njihovih iskaza te na temelju uvida u priloženi Vjenčani list sud utvrdio da su tužiteljica i 2. tuženik zaključili brak 1. srpnja 1972., da su od tada zajednički gradili, da je temeljem građevinskog vještačenja provedenog u ovom postupku utvrđeno predmetno građenje te i vrijednost građevina građenih prije 1972. i nakon 1972., da je iz priloženog Ugovora o kreditu (list 14 spisa) razvidno da je tužiteljica kao korisnik kredita dobila stambeni kredit od svog poslodavca Zdravstvene stanice O. za gradnju predmetnog objekta, da su tužiteljica i 2. tuženik za vrijeme braka podigli kredite u iznosima od 65.000 DEM, 10.500,00 eura i 21.500,00 eura pa se procjenjuje da su suvlasnički omjeri tužiteljice i 2. tuženika Z. B. jednaki na temelju članka 36. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, što je tuženik i priznao u ovom predmetu.

25. Iz naprijed navedenog proizlazi kako su predmetne nekretnine stečena tijekom trajanja bračne zajednice tužiteljice i 2. tuženika za vrijeme važenja Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine broj 11/78, 51/89, dalje: ZBPO), jer je prema odredbi čl. 277. ZBPO-a imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina.

26. Obzirom na navedena činjenična utvrđenja, ovaj sud je ocijenio osnovanim zahtjev za utvrđenje nedopuštenom ovrhe na suvlasničkom dijelu tužiteljice na predmetnim nekretninama koja se vodi po prijedlogu 1. tuženika kao ovrhovoditelja radi namirenja njegove tražbine prema 2. tuženiku, a ovo stoga što tužiteljica ima pravo koje sprječava ovrhu na toj nekretnini, dok okolnost što njeno pravo na istima nije upisano u zemljišne knjige nije od utjecaja na nedopuštenost ovrhe jer načelo povjerenja u zemljišne knjige nema prednost pred pravom iz bračne stečevine osnovanom na temelju zakona, a to stoga što se na načelo povjerenja u zemljišne knjige može pozivati samo ona treća osoba koja je vlasništvo na određenoj nekretnini stekla na temelju pravnog posla, dok u konkretnom slučaju pravo 1. tuženika na spornim nekretninama ne proizlazi iz takvog pravnog posla, već iz rješenja o ovrsi. S obzirom na činjenicu da je u trenutku podnošenja prijedloga za ovrhu i donošenja rješenja o ovrsi tužiteljica već stekla suvlasnički dio predmetnih nekretnina po samom zakonu, ovaj sud smatra pozivanje 1. tuženika na načelo povjerenja u zemljišne knjige neosnovanim.

27. U konkretnom slučaju, nema dobrovoljnog raspolaganja nekretninama koje predstavljaju bračnu stečevinu budući da je izdana i potpisana bjanko zadužnica, a suprug tužiteljice Z. B., 2. tuženik tvrdi i u ovršnom postupku da nije založio nekretnine koje su upisane na njega već je upisao pravo zaloga na kč.br. …upisanu u zk.ul.br…. k.o. O. u podulošku 10 i to etažu 15/381, a koja je bila upisana na stvarnog dužnika Obrtničku zadrugu O.O., koja je i prodana u predmetu Ovr-…radi istog duga Obrtničke zadruge O., pa sud zaključuje da predmetne nekretnine kč.br. … i … k.o. Z. nisu bile predmetom raspolaganja od strane 2. tuženika pa stoga tužiteljica nije ni mogla znati za bilo kakvo terećenje ovih nekretnina jer isto nije niti dokazano u ovom postupku. Budući da je na temelju provedenog postupka dokazivanja utvrđeno da je tužiteljica suvlasnica predmetnih nekretnina, stoga načelo bračne stečevine ima prednost pred načelom povjerenja u zemljišne knjige pa je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice za proglašenje ovrhe nedopuštenom u 1/2 dijela na predmetnim nekretninama na temelju članka 187. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje u tekstu: Zakona o parničnom postupku) i odlučeno je kao u točci I izreke ove presude.

28. Jedno od osnovnih načela prava je da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što ga sam ima, i da taj prijenos mora biti u skladu s drugim općim načelima u koja svakako spada i načelo savjesnosti i poštenja u zasnivanju obveznim odnosima i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa (čl. 12. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine", br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01).

29. U konkretnom slučaju 2.tuženik Z. B. nije raspolagao predmetnim nekretninama kč.br. … i … k.o. Z. koje predstavljaju bračnu stečevinu, već je izdao bjanko zadužnicu, koju 1. tuženik C.B. d.d. u stečaju kao ovrhovoditelj želi naplatiti u ovršnom postupku, između ostalog, i na kč.br…. i … k.o. Z..

30. Dakle, 2. tuženik Z. B. nije pravnim poslom opteretio suvlasnički dio nekretnina tužiteljice u kojoj situaciji bi bilo potrebno ocjenjivati savjesnost i dobru vjeru sudionika u tom pravnom poslu.

31. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

32. Tužiteljica je zatražila troškove postupka te je sud tužiteljici priznao zatražene troškove i to za: sastav tužbe u iznosu 2.500,00 kn, sastav podneska od 23.6.2020. u iznosu 2.500,00 kn, zastupanje na raspravi 26.6.2020. u iznosu 2.500,00 kn, zastupanje na raspravi 28.9.2020. u iznosu 2.500,00 kn, zastupanje na očevidu 24.11.2020. u iznosu 2.500,00 kn, sastav podneska od 19.1.2021. u iznosu 2.500,00 kn, sastav podneska od 26.11.2021. u iznosu 2.500,00 kn, sastav podneska od 8.7.2022. u iznosu 2.500,00 kn, zastupanje na raspravi 8.9.2022. u iznosu 2.500,00 kn, pristup na ročište za objavu presude u iznosu 500,00 kn, PDV od 25% na gornje radnje u iznosu 5.750,00 kn, te pristojba na tužbu u iznosu 1.360,00 kn i pristojba na presudu u iznosu 1.360,00 kn. Tužiteljici su priznati u cijelosti i troškovi očevida u iznosu 372,80 kn i građevinskog vještačenja u iznosu 5.850,00 kn (2.100,00 kn + 3.750,00 kn) odnosno sveukupno 37.692,80 kn.

32.1. Tužiteljici nije priznat zatraženi trošak za sastav podneska od 12.2.2018. u iznosu 2.500,00 kn + PDV jer isti nije nužan za vođenje ovog postupka, a u privitku istog tužiteljica samo dostavlja dokaz o uplaćenoj pristojbi.

32.2. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 9/14, 55/16, 73/17 i 131/20) po stopi iz članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima.

32.3. Budući je 2.tuženik Z. B. priznao tužbeni zahtjev sud je naložio 1. tuženiku C. b. d.d. u stečaju platiti troškove ovog postupka tužiteljici, stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

U Ogulinu 29. rujna 2022.

Sudac

Blaženka Glad,v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pisano, u 3 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana objave ove presude. Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostaviti:

1. ZOU J. J. i M. B., K., V.

2. Stečajni upravitelj D. M., odvjetnik u Z.

3. Z. B. O., P.