Republika Hrvatska

Trgovački sud u Zadru

Zadar, Dr. Franje Tuđmana 35

Poslovni broj: 10 P-201/2020-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zadru, po sutkinji Katarini Zdunić, na prijedlog sudske savjetnice Ive Begonja Vuković, u pravnoj stvari tužitelja C. o. d.d., Z.1 , OIB: …, kojeg zastupa gen. pun. K. V., univ. spec. iur., protiv tuženika A. O. d.d., Z.1 , OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u G. & P. odvjetničko društvo d.o.o., Z.1 , radi isplate, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 26. kolovoza 2022. u prisutnosti punomoćnika stranaka te nakon objave presude 29. rujna 2022. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 11.411,10 kuna/1.514,51 eura[1] sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 9. siječnja 2018. do isplate, sve po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 6.250,00 kuna/829,52 eura sa zateznim kamatama tekućima od 29. rujna 2022. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.

III. U preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadom parničnih troškova u iznosu od 625,00 kuna/82,95 eura sa zateznom kamatom odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu navodi da je 9. studenog 2017., oko 10,24 sati u Z.2 na raskrižju ulica …, osiguranik tuženika M. I. upravljao osobnim vozilom marke VW Golf reg. oznake ZD … iz smjera jugoistoka u smjeru sjeverozapada, te se protivno odredbi čl. 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ulaskom u raskrižje prestrojio u lijevu prometnu traku, a da se prethodno nije uvjerio da tu radnju može obaviti na siguran način, uslijed čega je prednjim lijevim bočnim dijelom vozila udario u prednji desni bočni dio teretnog vozila reg. oznake ST … kojim je propisno upravljao iz istog mjera lijevom prometnom trakom M. R. Uslijed udarca teretno vozilo da se nastavilo nekontrolirano kretati te u kočenju prednjim dijelom udarilo u prometni znak, pješaka S. B. i bicikl kojeg je oštećenik držao pored sebe. Za izazivanje predmetne prometne nezgode osiguranik tuženika M. I. da je presudom Općinskog suda u Zadru poslovni broj K-46/19 osuđen za kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 2. u svezi st. 1. KZ/11, koju je Županijski sud u Bjelovaru u cijelosti potvrdio presudom pod poslovnim brojem Kž- 284/2019. Oštećeno teretno vozilo reg. oznake ST … vlasništvo E. & S. S-L. d.o.o. u trenutku nezgode da je bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja od automobilskog kaska br. …. Na vozilu da je nastala totalna šteta u iznosu od 37.062,00 kuna koji iznos je tužitelj isplatio dana 8. siječnja 2018. dok je na ime troška prijevoza oštećenog vozila vučnom službom isplatio korisniku leasinga TD A. d.o.o. iznos od 975,00 kuna dana 8. siječnja 2018. (prijeboj), čime je tužitelj temeljem odredbe čl. 963. Zakona o obveznim odnosima i odredbe čl. 14. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, isplatom naknade iz osiguranja stekao pravo povrata isplaćenog iznosa od tuženika. Tuženik da je u mirnom postupku naknadio tužitelju 70% isplaćenog iznosa odnosno 26.625,90 kuna stoga tužitelj u ovom postupku potražuje povrat iznosa od 11.411,10 kuna (30% od isplaćenog iznosa od 38.037,00 kuna) sve sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dana dospijeća (plaćanja). U prilog svojih navoda tužitelj je dostavio zapisnik o očevidu, situacijski plan, presudu Općinskog suda u Zadru poslovni broj K-46/19, presudu Županijskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem Kž-284/2019, prijavu štete/odštetni zahtjev, presliku prometne dozvole za vozilo reg. oznake ST …, presliku osobne iskaznice na ime M. R., policu osiguranja automobilskog kaska br. …, izvid štete, fotografije oštećenog vozila, obračun štete, potvrdu o plaćanju, račun za prijevoz, potvrdu o plaćanju prijevoza, izjavu o prijeboju, dopis tužitelja tuženiku od 31. siječnja 2020. te je u nastavku postupka predložio službenim putem pribaviti spis Općinskog suda u Zadru poslovni broj K-46/19, saslušati u svojstvu svjedoka M. R. i S. B. te M. I. kao i provesti prometno vještačenje na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju te da je na vozilu osiguranika tužitelja nastala totalna šteta u iznosu koji se navodi u tužbi kao i da je tuženik tužitelju na ime regresa, a razmjerno odgovornosti svog osiguranika, izvršio plaćanje iznosa od 26.625,90 kuna. Osporava odgovornost osiguranika tuženika kao i obvezu tuženika da izvrši plaćanje utuženog iznosa obzirom tuženik drži da je izvršenim plaćanjem u omjeru od 70 % iznosa štete utvrđene po tužitelju, u cijelosti podmirio svoju obvezu, te da preostalih 30% (utuženi iznos) predstavlja omjer suodgovornosti osiguranika tužitelja za koji tuženik ne može odgovarati. Ističe da je nesporno da je osiguranik tuženika pravomoćno proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela izazivanjem predmetne prometne nezgode, međutim, kaznena odgovornost osiguranika tuženika da ne podrazumijeva automatizmom i postojanje njegove isključive građanskopravne odgovornosti, niti presumirani nedostatak krivnje drugog sudionika prometne nezgode (osiguranika tužitelja). Provedenim prometnim vještačenjem u kaznenom postupku da je utvrđeno da je osiguranik tužitelja prije poduzetog kočenja, vozilom upravljao brzinom od 85 km/h iako se približavao raskrižju, a dozvoljena brzina kretanja da je bila 50 km/h. Da se osiguranik tužitelja kretao brzinom do 60 km/h da bi imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje predmetne prometne nezgode. Dakle, da se osiguranik tužitelja kretao u granicama dozvoljene brzine, čak i uz uvjet protupravnosti ponašanja osiguranika tuženika, da bi imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje prometne nezgode, a da se kretao u granicama dozvoljene brzine šteta na vozilu da bi svakako bila manja. Ovakvim ponašanjem osiguranik tužitelja da je prekršio više odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama te time pridonio nastanku štetnog događaja u omjeru od minimalno 30% kao i povećanju i nastanku same štete. Pored navedenog, osporava zahtjev i u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate tvrdeći da tuženik ne može doći u zakašnjenje s plaćanjem prije nego ga tužitelj podnošenjem u cijelosti dokumentiranim odštetnim zahtjevom (ili tužbe ukoliko odštetni zahtjev nije podnesen) pozove na ispunjenje obveze, a tužitelj da je odštetni zahtjev tuženiku podnio 4. rujna 2018. godine. U prilog svojih navoda tuženik je dostavio ostvarenu korespondenciju stranaka povodom regresnog zahtjeva.

3. Sud je izveo dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja je priložena spisu, saslušanjem svjedoka M. I., M. R. i S. B. te provođenjem vještačenja po vještaku prometne struke S. E. iz Z.2 kojeg je tijekom postupka i saslušao, utvrđujući tako odlučne činjenice savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sve sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22- dalje ZPP).

4. Sukladno odredbi čl. 10. ZPP-a sud nije provodio druge dokaze jer bi to bilo protivno načelu ekonomičnosti postupanja.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 11.411,10 kuna s osnove regresa, a koji iznos je tužitelj isplatio svom osiguraniku na ime naknade štete za koju tvrdi da ju je uzrokovao osiguranik tuženika, odnosno vozilo koje je bilo osigurano kod tuženika. Utuženi iznos predstavlja razliku između utvrđenog iznosa štete od 38.037,00 kuna i plaćenog dijela od 26.625,90 kuna.

7. Prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija dokaze i navode protivne strane dok su prema odredbi čl. 7. ZPP-a stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja zatim da je u tom događaju sudjelovalo vozilo osigurano kod tuženika, nije sporna niti krivnja vozača vozila osiguranog kod tuženika, a tuženik ne osporava ni pasivnu legitimaciju međutim, ističe prigovor suodgovornosti M. R. koji je upravljao drugim vozilom koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi, a koje je bilo osigurano kod tužitelja držeći da postoji obostrana krivnja vozača za nastanak štete. Smatra da postoji razmjerna odgovornost M. R. i to u visini od 30% te da je upravo na temelju tako utvrđenog razmjera tuženiku i isplatio iznos od 26.625,90 kuna.

9. Sporno je dakle, postoji li suodgovornosti M. R., vozača teretnog automobila reg. oznake ST … za nastanak prometne nezgode, odnosno štetnog događaja. Kako bi utvrdio navedenu odlučnu činjenicu sud je pribavio spis Općinskog suda u Zadru, saslušao predložene svjedoke te izveo dokaz prometnim vještačenjem.

10. Iz iskaza svjedoka M. I. proizlazi da je toga dana upravljao osobnim automobil reg. oznake ZD … J. m. iz pravca S., lijevom prometnom trakom, da je u raskrižju zadržavao smjer kretanja, a nakon raskrižja da je namjeravao skrenuti u desno jer je vozio prema svom mehaničaru koji je bio otprilike 300 do 400 m nakon ovog raskrižja. Neposredno prije poduzimanja namjeravane radnje skretanja u desno, nekoliko puta da je uključio desni pokazivač smjera koji se, kako se volan ispravi, odmah gasi te je pogledao u retrovizor u desnu stranu u koju je namjeravao ući pri čemu da je morao propustiti par vozila u desnoj prometnoj traci. Navodi da pri tome nije gledao na lijevu stranu. Vozač teretnog vozila s kojim se sudario da je naletio na njega velikom brzinom, cca 90 km/h, a da je bio i pod utjecajem alkohola. Do nezgode da je došlo u raskrižju više ka zapadnom dijelu. Prilikom kontakta vozila, njegovo vozilo da je bilo u ravnini pravca kojim je vozio, a to da potvrđuju i oštećenja na njegovom vozilu i to na vozačevim vratima na kojima je jasno vidljivo oštećenje od vanjskog retrovizora tog drugog vozila, a to oštećenje da počinje na pragu koje drži bočno staklo i polovini vozačevog stakla. To drugo vozilo da ga je pogodilo u gumu koja se rascvjetala, a da je otišla i felga. Nakon udarca, to drugo vozilo da je otišlo na lijevu stranu put semafora. Na raskrižju, na mjestu predviđenom za pješake, da je stajao jedan pješak koji je pored sebe držao bicikl s tim da je otprilike pola metra prednjeg kola bicikla bilo na kolniku te je vozač teretnog vozila nakon što je udario u semafor udario u ovu biciklu i pješaka pored. Vozila nisu mijenjala položaj do samog očevida. Inače, prije ovog raskrižja da su četiri trake, on da je bio u lijevoj prometnoj traci koja je imala pravac ravno, a nakon raskrižja da su dvije prometne trake. Tom prilikom na semaforu da je bilo upaljeno zeleno svjetlo. Prije poduzimanja radnje prestrojavanja da je pratio prometnu situaciju, iza njega da nije bilo nikog kao ni sa njegove lijeve strane, ali da je posebnu pozornost obratio na desnu prometnu traku u koju je trebao skrenuti. Biciklistu koji je stajao s njegove lijeve strane (gledano u pravcu njegovog kretanja) da je uočio prije raskrižja. Kontakt sa njegovim vozilom teretno vozilo da je ostvarilo sa prednjim desnim dijelom u njegov retrovizor, vrata vozača i prednji lijevi kotač. Vozilo koje ga je udarilo da nije uočio jer mu je pozornost bila usmjerena na desnu prometnu traku. Pojašnjava i da je u trenutku udara on već bio 20 do 30 cm u desnoj prometnoj traci, a da je u tom trenutku njegovo vozilo bilo u ravnini. Teretno vozilo koje ga je udarilo u njegov bočni retrovizor da se kretalo lijevom prometnom trakom i velikom brzinom.

11. Iz iskaza svjedoka M. R. proizlazi da je toga dana upravljao teretnim vozilom iz pravca B. u pravcu Z.2 brzinom od cca. 60 do 70 km/h, vidljivost da je bila dobra, a promet da je bio uobičajen, nije bio gust. Nije se mogao sjetiti kojom točno prometnom trakom je upravljao prije raskrižja, a u raskrižju gdje je došlo do samog sudara da je zadržavao smjer ravno. Ispred njega u desnoj traci da se kretao osobni automobil marke Golf koji je u jednom trenutku prešao u njegovu traku. Osobni automobil da je sa bočnom lijevom stranom udario u prednji desni dio njegovog teretnog vozila. Uslijed ovog udarca da je izletio van svoje trake, udario u semafor, biciklu i biciklistu koji su stajali na pješačkom prijelazu. Prije udara, on da je vidio to vozilo ispred sebe, ali nije očekivao da će isti prijeći u njegovu traku, a ovo iz razloga jer nije upalio „žmigavac“ već se samo prestrojio na način da on nije mogao reagirati. Radnju kočenja da je poduzeo odmah nakon udarca. Na teretnom vozilu da je pričinjena velika šteta, a vozila da nisu mijenjala položaj do dolaska policijskih službenika i očevida.

12. Iz iskaza svjedoka S. B. proizlazi da je tom prilikom stajao na pješačkom prijelazu na raskrižju B. c. i J. m., na pješačkom otoku i pored sebe držao biciklu. J. m. da je namjeravao prijeći iz pravca zapada u pravcu istoka. Sa njegove desne strane da je naišao bijeli kombi kojeg je uočio sekundu prije nego li je on udario u prometni znak na pješačkom otoku, zatim njega i njegovu biciklu. Nakon ovog udarca da je bio u nesvijesti i da se ničeg ne sjeća. HMP da je prevezen u bolnicu gdje su mu konstatirane višestruke ozlijede. Naveo je da je promet bio gust, ali da nije posebno obraćao pozornost niti je mogao naslutiti tako nešto.

13. Kako bi utvrdio mehanizam nastanka štetnog događaja o kojem izravno ovisi odlučna činjenica, eventualna suodgovornost M. R., provedeno je prometno vještačenje.

14. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak za promet i procjenu vozila S. E. navodi da je ova prometna nezgoda nastala sudarnim kontaktom između prednjeg desnog dijela teretnog vozila reg. oznake ST … i prednjeg lijevog bočnog dijela osobnog vozila reg. oznake ZD …. U trenutku sudarnog kontakta osi vozila koja su sudjelovala u nezgodi da su međusobno zatvarale kut od oko 10º i to na način da se teretno vozilo nalazilo u položaju gotovo paralelno u odnosu na os kolnika dok se istovremeno osobno vozilo nalazilo u položaju blago dijagonalno u odnosu na os kolnika. Vještak navodi da je do mjesta sudarnog kontakta teretno vozilo reg. oznake ST … došlo kretanjem središnjim dijelom svoje vozne trake od postojeće tri namijenjene prometu iz smjera jugo-istoka u smjeru sjevero-zapada. Neposredno prije ulaska u kritično raskrižje iz Ulice … vozač teretnog vozila na uočenu opasnost da je reagirao intenzivnim kočenjem koje je trajalo do konačnog zaustavljanja vozila. Nakon 11,0 m intenzivnog kočenja od strane vozača teretnog vozila da dolazi do nalijetanja prednjeg desnog dijela ovog vozila na prednji lijevi bočni dio osobnog vozila reg. oznake ZD …. Nakon ostvarenog sudarnog kontakta, teretno vozilo da nastavlja skretanjem u fazi ekstremnog kočenja u smjeru zapada od mjesta sudarnog kontakta te nakon 12,0 m svojim prednjim lijevim dijelom nalijeće na prometni otok na Ulici …. Na udaljenosti 13,50 m od mjesta primarnog sudarnog kontakta teretno vozilo da svojim prednjim dijelom nalijeće na oštećenog pješaka i zaustavljeni bicikl koji su se nalazili na obilježenom pješačkom prijelazu. Nakon primarnog sudarnog kontakta, u fazi ekstremnog kočenja, da dolazi do rotacije zadnjeg dijela teretnog vozila u smjeru suprotno kazaljke na satu za oko 45º uz translatorni pomak težišta vozila prema naprijed za 21,0 m. Do konačnog zaustavljanja teretnog vozila da je došlo u položaju kako je to vještak prikazao na Skici nastanka prometne nezgode pod brojem 7. Istovremeno do mjesta sudarnog kontakta osobno vozilo reg. oznake ZD … da dolazi skretanjem sa sjevero-istočne vozne trake od postojeće dvije za isti smjer na jugo-zapadnu voznu traku. Do prelaska prednjeg lijevog dijela osobnog vozila na sebi lijevu voznu traku da dolazi na udaljenosti oko 11,0 m prije mjesta samog sudarnog kontakta. Neposredno prije sudarnog kontakta, vozač osobnog vozila nije reagirao intenzivnijim kočenjem. Nakon sudarnog kontakta da dolazi do zanošenja osobnog vozila u smjeru sjevero- zapadno od mjesta sudara te do konačnog zaustavljanja istoga na udaljenosti 13,0 m od mjesta sudara u položaju kako je to vještak prikazao na Skici nastanka prometne nezgode pod rednim brojem 6. Mjesto sudarnog kontakta da se nalazi bliže središnjem dijelu lijeve vozne trake (gledano u smjeru kretanja oba vozila) od postojeće dvije namijenjene prometu u smjeru jugo-istok prema sjevero-zapadu i to na udaljenosti 1,50 m od linije koja razdvaja postojeće dvije vozne trake i 19,0 m od PTM. Vještak nadalje utvrđuje da je brzina kretanja teretnog vozila reg. oznake ST … u trenutku nastanka opasnosti iznosila oko 82 km/h, a da je brzina kretanja teretnog vozila u trenutku sudarnog kontakta sa osobnim vozilom iznosila oko 65 km/h dok je brzina kretanja osobnog vozila u trenutku sudarnog kontakta iznosila oko 32 km/h. U trenutku uočavanja opasnosti od strane vozača teretno vozilo svojim prednjim dijelom da se nalazilo na udaljenosti 33,80 m od mjesta sudarnog kontakta. Nadalje, utvrđuje da je od trenutka uočavanja opasnosti od strane vozača teretnog vozila pa do trenutka sudarnog kontakta proteklo vrijeme od 1,54 sekundi. U trenutku reagiranja na uočenu opasnost od strane vozača teretnog vozila, osobno vozilo svojim prednjim dijelom da se nalazilo na udaljenosti 13,70 m od mjesta sudarnog kontakta. Navedeno da podrazumijeva da je vozač osobnog vozila prednjim lijevim dijelom svog vozila prešao preko zamišljene linije na kolniku koja razdvaja vozne trake, odnosno neposredno prije nego je osobno vozilo započelo sa prelaskom na voznu traku namijenjenu teretnom vozilu. Zaustavni put teretnog vozila pri brzini od 82 km/h pri postojećim uvjetima na kolniku da iznosi 59,70 m. Da bi imao tehničke mogućnosti da kočenjem svoje teretno vozilo zaustavi prije dolaska na mjesto sudarnog kontakta te na taj način izbjegne ovu prometnu nezgodu, vozač teretnog vozila da se trebao kretati brzinom ispod 57 km/h u trenutku uočavanja opasnosti. Na temelju provedene analize vještak zaključuje da su oba sudionika ove prometne nezgode doprinijeli nastanku iste. Doprinos vozača osobnog vozila da se ogleda u činjenici da je oduzeo prednost prolaska teretnom vozilu ulazeći na voznu traku namijenjenu prometovanju teretnog vozila, iako je imao tehničke mogućnosti da neposredno prije prelaska preko linije koja razdvaja vozne trake putem vozačkog ogledala uoči nadolazeće teretno vozilo te odustajanjem od prelaska preko linije izbjegne ovu prometnu nezgodu. Istovremeno doprinos vozača teretnog vozila nastanku ove prometne nezgode da se ogleda u činjenici da se isti u trenutku nastanka opasnosti kretao brzinom od 82 km/h dok je dopuštena brzina na licu mjesta iznosila 50 km/h. Za slučaj da se teretno vozilo u kritičnom trenutku kretalo dopuštenom brzinom od 50 km/h, ova prometna nezgoda da bi bila izbjegnuta s obzirom da bi vozač teretnog vozila u tom slučaju imao tehničke mogućnosti da pravovremenim kočenjem zaustavi svoje vozilo prije dolaska do mjesta sudarnog kontakta. Ukupna visina štete na teretnom vozilu reg. oznake ST … da iznosi 37.490,53 kuna.

15. Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Prigovarajući nalazu i mišljenju vještaka tužitelj ističe da utvrđenje relevantnih činjenica te primjena materijalnog prava na iste, a time i eventualnog doprinosa sudionika prometne nezgode spada isključivo u nadležnost suda te da se vještak suvišno i neovlašteno upustio u analizu navodnog doprinosa, koji dio vještačenja sud treba zanemariti. Ističe da sama činjenica vožnje većom brzinom od dopuštene ne utječe na postojanje suodgovornosti budući navedena brzina nije bila odlučujući faktor u nastajanju predmetne nezgode već nepravilno prestrojavanje odnosno udar osiguranika tuženika u vozilo osiguranika tužitelja. Po tužitelju nema suodgovornosti osiguranika tužitelja budući se isti pravilno kretao svojom voznom trakom, a eventualna veća brzina da ne bi sama po sebi dovela do predmetne prometne nezgode. U prilog prednjih navoda dostavio je i sudsku praksu.

16. Vještak je svoj nalaz i mišljenje izložio i usmeno na ročištu glavne rasprave kada je isti u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja. Očitujući se na prigovorne navode tužitelja vještak je istaknuo da danim nalazom i mišljenjem nije prekoračio svoje ovlasti obzirom da u nalazu i mišljenju nije spominjao niti određivao bilo kakve postotke doprinosa sudionika. U parničnim postupcima kao stalni sudski vještak prometne struke da se ima pravo osvrnuti na uzrok odnosno mehanizam nastanka prometne nezgode. Oba sudionika da su doprinijela nastanku ove prometne nezgode, a o postotku doprinosa da će odlučiti sud. Odgovarajući na pitanja stranaka vještak je naveo da se vozač teretnog vozila kretao propisano svojom prometnom trakom, a provedenom analizom da je utvrdio da se u trenutku nastanka opasnosti nalazilo na udaljenosti 33,80 m od mjesta sudarnog kontakta. Na temelju položaja samih tragova kočenja da je nesporno da se u tom trenutku teretno vozilo nalazilo na središnjem dijelu svoje vozne trake. Eventualno kretanje vozila prije tog položaja u trenutku nastanka opasnosti da nije u mogućnosti rekonstruirati. Isključuje mogućnost da se vozač teretnog vozila u poziciji 33,80 m prije sudarnog kontakta našao uslijed poduzetog izmicanja radi izbjegavanja udara u vozilo ispred sebe budući je vozač teretnog vozila u trenutku nastanka opasnosti uz reakciju kočenjem reagirao i istovremenim skretanjem svog upravljača u lijevo u svrhu izmicanja odnosno izbjegavanja osobnog vozila, u protivnom da bi položaj tragova kočenja nužno morao biti ukošen, a tragovi da bi se nalazili dijagonalno u odnosu na os kolnika. Navodi da nijedna brzina koja je veća od ograničenja nije primjerena prometnoj situaciji na tom dijelu kolnika pa tako ni brzina od 82 km/h. Da se osiguranik tužitelja u trenutku nastanka opasnosti kretao brzinom od 50 km/h umjesto brzinom od 82 km/h da bi u slučaju nastanka prometne nezgode oštećenje svakako bilo manje, ali koliko točno da se ne može izjasniti obzirom da na oštećenje nema utjecaj samo brzina već i niz ostalih faktora (brzina drugog vozila, sudarni položaj, kut sudara itd.).

17. Po ocjeni suda vještak je logično, razumljivo, objektivno i sukladno pravilima struke pojasnio na koji način i temeljem kojih parametara je sačinio nalaz i mišljenje, a parametri koje je vještak na taj način utvrdio, u bitnom odgovaraju parametrima utvrđenima vještačenjem po vještaku P. E. d.o.o., koje izrađeno u kaznenom postupku vođenom protiv osiguranika tuženika. Ovime je vještak E. u cijelosti udovoljio nalogu suda otklanjajući eventualne nejasnoće pa je sud u cijelosti prihvatio njegov nalaz i mišljenje obzirom u njemu ne nalazi nelogičnosti, a isto je u konačnici sačinio kao stručna osoba temeljem spisu priložene dokumentacije i u skladu sa kojom su iskazivali svjedoci M. R. i M. I.. Budući su iskazi navedenih svjedoka u cijelosti u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka kao i priležećom dokumentacijom sud im je u cijelosti poklonio vjeru. Sud nije poklonio vjeru iskazu M.

I., koji je tijekom ovog postupka kao i tijekom kaznenog postupka iskazivao protivno materijalnim dokazima u spisu i utvrđenjima vještaka.

18. Prema odredbi čl. 1072. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 - dalje ZOO) kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj. Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

19. Za ocjenu krivnje, a time i odgovornosti, odnosno suodgovornosti za štetu u smislu navedene zakonske odredbe potrebno je stoga utvrditi ponašanje oba sudionika u prometnoj nesreći, a ne odgovornost prosuđivati samo na temelju ponašanja jednog od njih.

20. Tuženik ne spori da je njegov osiguranik vršio nepropisno prestrojavanje međutim, protupravno ponašanje osiguranika tuženika ne predstavlja ekskulpacijski razlog za osiguranika tužitelja u dijelu u kojemu je njegovo protupravno ponašanje (brzina kretanja) u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom štete.

21. Provedenim vještačenjem nedvojbeno je utvrđeno da su oba sudionika ove prometne nezgode doprinijeli nastanku iste. Doprinos vozača osobnog vozila ogleda u činjenici da je oduzeo prednost prolaska teretnom vozilu ulazeći na voznu traku namijenjenu prometovanju teretnog vozila iako je imao tehničke mogućnosti da neposredno prije prelaska preko linije koja razdvaja vozne trake putem vozačkog ogledala uoči nadolazeće teretno vozilo te odustajanjem od prelaska preko linije izbjegne ovu prometnu nezgodu. Ovime je vozač osobnog vozila postupio protivno odredbama čl. 43. i 44. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 i 64/15 – dalje ZSPC). Istovremeno doprinos vozača teretnog vozila nastanku ove prometne nezgode ogleda se u činjenici da se isti u trenutku nastanka opasnosti kretao brzinom od 82 km/h dok je dopuštena brzina na tom mjestu iznosila 50 km/h te time postupio protivno odredbi čl. 51. ZSPC-a. Obzirom da bi prema utvrđenjima vještaka za slučaj da se teretno vozilo u kritičnom trenutku kretalo dopuštenom brzinom od 50 km/h, ova prometna nezgoda bila izbjegnuta jer bi vozač teretnog vozila u tom slučaju imao tehničke mogućnosti da pravovremenim kočenjem zaustavi svoje vozilo prije dolaska do mjesta sudarnog kontakta sud zaključuje da je doprinos osiguranika tuženika veći od doprinosa osiguranika tužitelja te da je opisanim ponašanjem osiguranik tužitelja doprinio nastanku štete u omjeru od 30 % odnosno da je vozač teretnog vozila, osiguranik tužitelja suodgovoran u nastaloj šteti u omjeru od 30%, a u preostalih 70 % vozač osobnog vozila, osiguranik tuženika.

22. Visinu tužbenog zahtjeva tuženik je zapravo priznao plaćanjem 70% iznosa štete utvrđene po tužitelju u mirnom postupku (šteta 37.062,00 kuna + trošak prijevoza 975,00 kuna) dok je vještak u nalazu i mišljenju na vozilu utvrdio štetu u neznatno većem iznosu.

23. Kako je tuženik izvršenim plaćanjem u omjeru od 70% iznosa štete utvrđene po tužitelju u cijelosti podmirio svoju obvezu, a sud utvrdio da preostalih 30 % štete (ovdje utuženi iznos) predstavlja omjer odgovornosti osiguranika tužitelja, za koji tuženik ne može odgovarati, sud je s pozivom na naprijed navedene materijalne odredbe ZOO-a odbio tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 155. i čl. 154. st. 1. ZPP-a, pa je tuženiku, obzirom na vrijednost predmeta spora, te obzirom na uspjeh u parnici trebalo kao osnovan priznati zatraženi trošak na ime sastava odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kuna, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 - dalje Tarifa), za sastav obrazloženog podneska od 15. lipnja 2022. u iznosu od 1.000,00 kuna, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, za zastupanje na ročištima održanima 29. ožujka 2022., 17. svibnja 2022. i 26. kolovoza 2022. u iznosima od po 1.000,00 kuna sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, što sve uvećano za PDV u iznosu od 25%, sukladno Tbr. 42. Tarife iznosi sveukupno 6.250,00 kuna, a na koji iznos je dosuđena i zatražena zatezna kamata od dana donošenja ove presude u visini određenoj sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, po nižoj stopi.

25. Tuženiku nije priznat trošak pristupa na ročište za objavu presude koji uvećan za PDV iznosi 625,00 kuna obzirom ovaj trošak nije potreban u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a.

U Zadru 29. rujna 2022.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Iva Begonja Vuković

Katarina Zdunić, v. r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke dopuštena je žalba.

Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta; stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta dok stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude.

Rok za žalbu je 15 dana.

Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku ovom sudu za Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2., osim povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.

DNA:

- tužitelju uz poziv na plaćanje pristojbe na presudu u iznosu od 400,00 kuna,

- tuženiku po punomoćnicima,

- u spis.