Broj: Ppž-491/2022

Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. M.Š., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku od 28. rujna 2021., broj: Pp J-477/2020-6, u sjednici vijeća održanoj 28. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Zaboku od 28. rujna 2021., broj: Pp J-477/2020-6 u Dubrovniku na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. M.Š. oslobođen je od optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 10. t. 3. (pravilno čl. 22. st. 1. ) Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude tužitelj Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnio je žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se, pobijana presuda u smislu žalbenih navoda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje podnositelj žalbe navodi u žalbi i po službenoj dužnosti, te je utvrdio da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. Prema obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud je u dokaznom postupku ispitao okrivljenika, svjedokinju oštećenicu A.Š. i svjedokinju D.Š., izveo materijalne dokaze koji prileže spisu predmeta, te zaključio da nema nedvojbenih dokaza da bi okrivljenik počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret, a niti su drugi dostupni sudu za daljnje izvođenje i temeljenje odluke.

6. Do ovakvog zaključka prvostupanjski je sud došao cijeneći da je okrivljenik poricao prekršaj, svjedokinja ošt. A.Š. nije sjećala i nije mogla ponoviti riječi koje joj je rekao okrivljenik, a svjedokinja D.Š. kao dugogodišnji član u zajedničkom kućanstvu iskazala je sukladno okrivljeniku.

7. Dakle, sud je primijenio pravilo „in dubio pro reo“ i u sumnji odlučio u korist okrivljenika. Međutim, primijenjeno pravilo "in dubio pro reo" podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika kada se nakon ocjene dokaza, pojedinačno u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva. Međutim o tome se u konkretnom slučaju ne radi, jer primijenjeno načelo podrazumijeva da su prethodno izvedeni i ocijenjeni svi dostupni dokazi, što nije u ovom slučaju.

8. U smislu čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona sud je dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

9. Opravdano se ističe žalbom da je prvostupanjski sud po službenoj dužnosti trebao ispitati šogoricu ošt. A.Š., koja joj je pomogla, kao i majku oštećenice, kod koje se sklonila. Na zapisnik o glavnoj raspravi 28. rujna 2021. oštećenica je izričito navela da je događaju 24. kolovoza 2020. bila prisutna njena šogorica M.H. i majka I.H..

10. Nadalje, prema obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud nije izveo i ocijenio materijalni dokaz - zapisnik o ispitivanju svjedoka-žrtve A.Š. od 5. listopada 2020.

10.1. Naime, iskaz sa zapisnika o ispitivanju svjedokinje A.Š. od 5. listopada 2020. pred sucem istrage, pribavljen u okviru izvida prekršaja od strane državnog odvjetništva, sukladno čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona u vezi čl. 285. st. 1. i 3. ZKP/08, zakonit je dokaz, međutim, prvostupanjski ga je sud propustio izvesti kao dokaz u postupku i potom ocijeniti prilikom donošenja odluke.

11. Treba napomenuti da zapisnik Centra za socijalnu skrb Zabok o ispitivanju svjedokinje A.Š. nije dokaz o prekršajnom djelu i počinitelju na kojem bi se mogla temeljiti presuda u prekršajnom postupku, već isprava koja potvrđuje da je takva radnja u upravnom postupku provedena. Stoga sadržaj te isprave nije dokaz niti se može tijekom prekršajnog postupka predočavati, ali predstavlja izvor saznanja o tome treba li i na koje okolnosti A.Š. neposredno ispitati u svojstvu svjedoka na raspravi.

12. Iz navedenih razloga, u pravu je podnositelj žalbe da je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno te je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, u kojem će sud, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja i navode žalbe tužitelja, ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, dokaze na koje mu je ukazano ovom odlukom, kao i druge dokaze koji se ukažu potrebnim te ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

13. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 28. rujna 2022.

Zapisničar:

Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.