REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3681/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja S. B. iz R., OIB: … , kojeg zastupa punomoćnik M. F., odvjetnik u R., protiv tuženika L. u. „
Š.“ C., OIB: … ,
kojeg zastupa punomoćnik M. Č., odvjetnik u Z., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika C. o. d.d. Z., OIB: … , kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva V., J., Š., S., J. & J., odvjetnici u R., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž- 354/2022-3 od 26. svibnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu broj Pn-24/2020-58 od 12. siječnja 2022., u sjednici održanoj 28. rujna 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-354/2022-3 od 26. svibnja 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu broj Pn-24/2020-58 od 12. siječnja 2022.
2. Tuženik u prijedlogu postavlja sljedeća pitanja:
„1. da li je brza cesta Istarski Ypsilon (B8) u vrijeme nastanka štetnog događaja morala biti ograđena zaštitnom žičanom ogradom čiji je cilj postavljanja spriječavanje prodora divljači na istu te ekskulpira li lovoovlaštenika od odgovornosti za štetu nepostavljanje zaštitne žičane ograde od strane koncesionara?
2. je li za utvrđivanje pasivne legitimacije u parničnom postupku tj. odgovornosti za štetu nastalom naletom automobila na tzv. „migratornu divljač“ pravno relevantno tko je vlasnik migratorne divljači – njezin imatelj?
3. da li oštećenik u slučaju da je vozilo popravljeno i šteta reparirana ima pravo na iznos naknade štete utvrđene po vještaku u parničnom postupku ili ima pravo na naknadu štete u iznosu koji mu je bio potreban/koji je platio za reparaciju štete?“
3. Kao razloge važnosti postavljenih pitanja tuženik se poziva na različitu praksu drugostupanjskih sudova i to Županijskog suda u Puli broj Gž-3355/2013-13 od 29. travnja 2015. i broj Gž-1615/2015-2 od 27. ožujka 2018., Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću broj Gž-441/2019-2 od 26. srpnja 2019., Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-126/2022-2 od 4. ožujka 2022., Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj Gž-298/2022-2 od 7. ožujka 2022.
4. Tužitelj nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
5. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da prvo i drugo postavljeno pitanje, nisu pitanja važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer pobijana odluka ne odstupa od zauzetog pravnog shvaćanja u odluci ovoga suda broj Rev-352/2022-2 od 5. travnja 2022.
6. U navedenoj odluci je zauzeto pravno shvaćanje „(...) da lovoovlaštenik, za štetu nastalu na javnoj cesti od naleta divljači odgovara solidarno s pravnom osobom koja upravlja javnom cestom. Naime, sukladno odredbi članka 50. stavak 1. i 2. Zakona o cestama pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar, odgovara za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta divljači po osnovi krivnje, ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, javnu cestu ne označi signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima, dok za štetu koja je nastala naletom divljači na vozilo na javnoj cesti, lovačko društvo ili udruga odgovara po načelu uzročnosti jer je divljač u takvim okolnostima opasna stvar (...), slučajeve oslobođenja od odgovornosti propisuje odredba članka 1067. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO).“
7. S obzirom da je u konkretnom slučaju utvrđeno da tuženik nije dokazao razloge za oslobođenje od odgovornosti iz odredbe članka 1067. stavak 1. ZOO, postavljena pitanja (prvo i drugo) nisu pitanja koja bi bila važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
8. U odnosu na treće postavljeno pitanje nije izložen odgovarajući razlog važnosti. Odluka Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi broj Gž- 298/2022-2 od 4. svibnja 2022., na koju se tuženik poziva kao razlog važnosti za treće postavljeno pitanje, nije podudarna s činjeničnim utvrđenjima u ovom postupku (u toj odluci predmet spora je bio zahtjev za isplatu na ime nabave materijala i predujma za ugovorene krovopokrivačke radove), a slijedom toga niti pravnom shvaćanju na kojem je utemeljena drugostupanjska presuda u predmetnom sporu.
9. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari, u svakom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda sukladno članku 385.a ZPP i dopuštenje revizije, pa je na temelju odredbe članka 392. stavak 1. i 6. ZPP u vezi s člankom 387. stavak 5. ZPP riješeno kao u izreci.
Zagreb, 28. rujna 2022.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
