Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 8 Kž-370/2022-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Rajka Kipkea, predsjednika vijeća, te Igora Pavlica i Ljiljane Kolenko, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Jasmine Šagi, u kaznenom predmetu protiv okrivljenih M. H., T. U.-M., M. H. i T. U.-H. d.o.o.,

zbog kaznenih djela iz čl. 249. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi oštećenog kao tužitelja D. M. podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u

Varaždinu poslovni broj 29 Kov-258/2020-12 od 8. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 28. rujna 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba oštećenog kao tužitelja D. M. kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Varaždinu je, rješenjem broj gornji od 8. travnja 2022. na temelju čl. 344. st. 2. u svezi st. 1. t. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08,76/09,80/11,91/11- Odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19., dalje: ZKP/08-19) odbacio optužnicu koju je protiv okrivljenog M. H. i drugih, zbog kaznenih djela iz čl. 249. st. 1. KZ/11 podnio oštećeni kao tužitelj D. M..

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio oštećeni kao tužitelj D. M. po opunomoćeniku T. S., odvjetniku, zbog bitne povrede odredaba

kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te odluke o troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se potvrdi optužnica.

3. Žalba nije osnovana.

4. Prije svega, a polazeći od sadržaja žalbe, ovo žalbeno vijeće zaključuje da žalitelj ostvarenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 5. ZKP/08 (koja postoji kada je sud povrijedio propise kaznenog postupka o pitanju postoji li optužbe ovlaštenog tužitelja) suštinski nalazi kao posljedicu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

Naime, žalitelj u bitnome smatra da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da on u ovom slučaju nema svojstvo oštećenika – žrtve, te ga na taj način onemogućio u njegovom pravu na preuzimanje kaznenog progona u svojstvu oštećenika kao tužitelja u smislu čl. 55. ZKP/08, a prema kojem oštećenik u situaciji kada državni odvjetnik utvrdi da nema osnova za progon za kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti ima pravo sam preuzeti progon u svojstvu oštećenika kao tužitelja.

5. Suprotno žalitelju, prvostupanjski sud je izveo pravilan zaključak da žalitelj u konkretnom slučaju nema svojstvo oštećenika – žrtve u smislu čl. 202. st. 11. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08,76/09,80/11,91/11- Odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19. i 84/22., dalje: ZKP/08-22).

Tako je u citiranoj odredbi propisano da se žrtvom kaznenog djela smatra fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih ljudskih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela, s time da se je smislu čl. 202. st. 12. u svezi st. 11. ZKP/08-22 žrtva kaznenog djela ujedno i oštećenik.

Polazeći sada od suštine i smisla kaznenih djela za koja žalitelj u predmetnoj optužnici tereti okrivljenike, te njihovih zakonskih obilježja, prvostupanjski sud s pravom smatra da žalitelj u ovom slučaju nema svojstvo žrtve - oštećenika u smislu ranije citirane odredbe iz čl. 202. st. 11. u svezi st. 12. ZKP/08-22.

Okrivljenici se u optužnici terete za modalitet počinjenja kaznenog djela iz čl. 626. st. 1. toč. 2. u svezi st. 2. Zakona o trgovačkim društvima ("Narodne novine" broj: 11/93., 34/99., 121/99., 52/00., 118/03., 107/08., 146/08., 137/09., 125/11., 111/12., 68/13. i 110/15, dalje skraćeno: ZTD), koje čine osobe pobliže navedene u čl. 626. st. 1. toč.

2. ZTD-a kada u slučaju da je društvo nesposobno za plaćanje ili je prezaduženo ne zatraže otvaranje stečajnog postupka, te za modalitet počinjenja kaznenog djela iz čl. 249. st. 1. KZ/11 koji ostvaruje onaj tko u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanji imovinu koja bi činila stečajnu masu i time izazove prezaduženost ili nesposobnost za plaćanje, odnosno onaj tko umanji imovinu koja bi činila stečajnu masu u stanju prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje koja prijeti ili je nastupila.

Po stavu ovog žalbenog suda iz takvih zakonskih obilježja citiranih kaznenih djela proizlazi da samim počinjenjem istih za vjerovnike ne nastupa šteta, već samo potencijalna opasnost od njezinog nastanka, ukoliko vjerovnici u naknadno otvorenom stečajnom postupku neće moći naplatiti svoja potraživanja, a to bi mogli, da je stečajni postupak otvoren kada su se za to stekli zakonski uvjeti, odnosno da prethodno nije umanjena imovina društva koja bi činila stečajnu masu, a što je dovelo do prezaduženosti odnosno nesposobnosti za plaćanje, odnosno da imovina koja bi činila stečajnu masu društva prethodno nije umanjena u stanju prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje koja prijeti ili je nastupila.

Prema tome iz navedenog slijedi da samim počinjenjem predmetnih kaznenih djela šteta za vjerovnike ne nastupa izravno, već eventualno posredno.

Budući da se u smislu čl. 202. st. 11. u svezi st. 12. ZKP/08-22 žrtvom - oštećenikom kaznenog djela smatra samo fizička osoba koja je pretrpjela fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih ljudskih prava i sloboda koji su izravna posljedica kaznenog djela, a kako u konkretnom slučaju eventualna šteta za žalitelja nije nastupila kao izravna posljedica počinjenja predmetnih kaznenih djela, to je prvostupanjski sud, a suprotno žalbenim tvrdnjama, izveo pravilan zaključak da žalitelj u konkretnom slučaju nema svojstvo oštećenika – žrtve u smislu ranije citirane odredbe iz čl. 202. st. 11. u svezi st. 12. ZKP/08-22, a time niti ovlaštenje za preuzimanje kaznenog progona.

Stoga žalitelj nije u pravu kada u žalbi smatra da je sud prvog stupnja izveo pogrešan zaključak da on u ovom slučaju nema svojstvo oštećenika kao tužitelja, a slijedom čega nije u pravu niti kad u žalbi smatra pogrešnim zaključak prvostupanjskog suda prema kojem predmetna optužnica nije podignuta od strane ovlaštenog tužitelja.

Pritom, vezano za žalbene navode kojima se upire da je prvostupanjski sud prvotnu optužnicu vratio žalitelju na popravak, ta činjenica, neovisno o uputi koja je pritom dana, nije relevantna za ocjenu pravilnosti i zakonitosti pobijanog rješenja.

6. Slijedom izloženog žalba nije osnovana, a kako ovo vijeće nije utvrdilo da bi prvostupanjski sud ostvario neku od povreda iz čl. 494. st. 4. ZKP/08-22 na čije postojanje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju čl. 494. st. 3. t. 2. ZKP/08-22 odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Varaždinu 28. rujna 2022.

Predsjednik vijeća

Rajko Kipke

Broj zapisa: eb313-62a6a

Kontrolni broj: 099e2-240dc-3862c

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Rajko Kipke, O=ŽUPANIJSKI SUD U VARAŽDINU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Varaždinu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.