Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Jž-1599/2020
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja:
Goranke Ratković kao predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog S.K., zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90 i 29/94), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje aerodromske policije Resnik, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Sućurcu od 7. rujna 2020., broj: 28. Pp J-298/2019, na sjednici vijeća 28. rujna 2022.,
r i j e š i o j e :
Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje aerodromske policije Resnik i ukida prvostupanjska presuda, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni S.K. oslobođen je optužbe za počinjenje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u izreci iste s obrazloženjem prvostupanjskog suda da je okrivljenik porekao počinjenje djela, a da nakon iscrpnog dokaznog postupka nije dokazano da bi narušavao javni red i mir na način kako mu je to stavljeno na teret.
2. Protiv te odluke ovlašteni tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, navodeći u bitnom, da sud nije niti na jednu glavnu raspravu pozvao ovlaštenog tužitelja, a kako je njegovo sudjelovanje bilo potrebno, nisu se stekli uvjeti za održavanje glavne rasprave, predlažući da se pobijana presuda ukine i u ponovnom postupku okrivljenika oglasi krivim.
3. Žalba je osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona, na što žalbom opravdano ukazuje žalitelj.
5. Uvidom u predmetni spis, utvrđeno je da je prvostupanjski sud u redovnom prekršajnom postupku održao ukupno četiri glavne rasprave na kojima je ispitao okrivljenika i detaljno izveo raspoložive dokaze. No, niti na jedno od zakazanih ročišta, pa tako niti na posljednje ročište održano 1. rujna 2020. (na kojem je zaključen dokazni postupak) sud prvog stupnja nije uputio poziv ovlaštenom tužitelju. Ističe se da odsutnost predstavnika ovlaštenog tužitelja s glavne rasprave ne predstavlja bitnu povredu pod uvjetom da je isti uredno pozvan, što u ovom predmetu nije bio slučaj. U smislu odredbe članka 167.. stavka 3. Prekršajnog zakona ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava može održati i donijeti presuda. Stavkom 5. citiranog članka Zakona je određeno da se glavna rasprava može iznimno održati i bez nazočnosti tužitelja koji nije uredno pozvan, samo ako to nije na štetu njegova pravnog interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku. Osnovna pretpostavka za održavanje glavne rasprave je, sukladno članku 167. Prekršajnog zakona urednost poziva za stranke u postupku, a podaci u spisu ukazuju na izostanak pozivanja tužitelja na ročište, dok je provođenje glavne rasprave bez urednog pozivanja tužitelja iznimka, dakle samo ako to nije na štetu njegova pravnog interesa i ne ugrožava pravilno utvrđivanje činjenica u postupku, što u ovom predmetu nije slučaj. Uzimajući u obzir sve okolnosti, okrivljenikovo poricanje i obimni dokazni postupak, svakako je prvostupanjski sud morao, u svrhu utvrđivanja činjenica o kojima ovisi prekršajna odgovornost okrivljenika te odluka o odgovarajućoj prekršajnopravnoj sankciji, omogućiti žalitelju kao stranci u postupku sudjelovanje u istom.
Naime, točno je da je sukladno članku 89. stavku 1. Prekršajnog zakona, sud dužan postupak provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava što pripadaju strankama i sudionicima u postupku, ali navedeno načelo ekonomičnosti ne može i ne smije ograničiti ili isključiti obvezu suda da omogući strankama sudjelovanje u postupku obavještavanjem o vremenu i mjestu provođenja dokazne radnje, odnosno upućivanjem poziva stranci.
Na ovaj način je povrijeđeno načelo jednakosti oružja na štetu tužitelja kao jedno od temeljnih načela pravičnog postupka, koje ima važnu ulogu u prekršajnom i kaznenom postupku. Ono pretpostavlja da strankama mora biti omogućeno korištenje jednakim procesnim sredstvima, da svakoj stranci mora biti dana razumna mogućnost da predstavi svoj predmet, uključujući dokaze, te je povezano s načelom kontradiktornosti. Navedeno načelo je nužno u potpunosti uspostaviti u fazi kontradiktorne, usmene i neposredne rasprave, gdje je strankama omogućeno ispitivanje svjedoka.
6. Iz svega navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud na opisani način, onemogućivši žalitelju sudjelovanje u provedenom postupku, počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona.
7. S obzirom na sve navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu ovlaštenog tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će otkloniti naprijed istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, provesti postupak u kojem će ispitati okrivljenika i izvesti dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, a nakon toga ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
8. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 28. rujna 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Robert Završki, v. r
Goranka Ratković, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.
