REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3656/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M & F G. d.o.o., OIB: ..., S., kojeg zastupa punomoćnica R. V., odvjetnica u S., protiv tuženika A.-A. P. d.o.o., OIB: ..., Z., kojeg zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik u S., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika A. d.o.o. za poslovanje nekretninama, OIB: ..., S., kojeg zastupa punomoćnik A. K., odvjetnik u S., radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-197/2021-2 od 12. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-211/17-52 od 7. prosinca 2020., u sjednici održanoj 28. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-197/2021-2 od 12. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-211/17- 52 od 7. prosinca 2020.
2. U prijedlogu za dopuštenje tužitelj je postavio pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:
"Da li su sudovi Republike Hrvatske dužni primjenjivati odredbe i pravna stajališta iz odluka Suda pravde Europske unije i strane odluke, kao i Direktive, a koje se odnose na pojam morala?
Da li su legalni pravni poslovi u konkretnom slučaju ujedno i etični i u skladu sa javnim moralom?
Podrazumijevaju li sudovi Republike Hrvatske da je legalni pravni posao uvijek etičan i moralan?
Da li je protivan moralu postupak tuženika da sklopi Sporazum radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini od 06.08.2008. godine u iznosu od € 4.500.000,00 (HRK 32.696.770,50) + kamate € 2.674.022,40 (HRK 19.429.310,38), odnosno UKUPNO € 7.174.022,40 (HRK 52.126080,88) temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine između prodavatelja G. N. i tužitelja, čiju kupoprodajnu cijenu u iznosu od € 400.000,00 je u cijelosti prodavatelju isplatio tužitelj iz vlastitih novčanih sredstava, te da dalje s udjelom od 3/16 dijela tuženik upravlja i raspolaže u pravnom prometu?
Da li je protivan moralu postupak tuženika da optereti cjelokupnu nekretninu tužitelja i udio od 3/16 dijela, iako je od € 4.500.000,00 (HRK 32.696.770,40) isplatio tužitelju iznos od € 1.300.000,00, a nije plasiran iznos od € 3.200.000,00 (HRK 24.000.000,00)?
Da li se u konkretnom predmetu može primijeniti Zaključak Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. godine, te da u predmetima koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, a koji nisu prošli sudsku kontrolu, sudovi su dužni po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe?
Odlučuje li sud koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom slobodnom sudačkom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno, svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, te da li su sudovi dužni tu svoju ocjenu opravdati jasnim, uvjerljivim i razumnim razlozima iz kojih bi se mogla preispitati odluka, te pri tom obrazložiti uzimajući u obzir žalbene navode koji su od suštinske važnosti za odluku u sporu?
Može li sud svoju odluku, donijeti temeljem slobodne ocjene dokaza, odbijanjem dokaznih prijedloga i time ne primijeniti načelo pravičnosti postupka, odnosno pravo na pošteno suđenje, koje uključuje načelo jednakosti oružja, a koje načelo je propisano odredbom članka 29. Ustava Republike Hrvatske i odredbom članka 6.1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?"
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da se prva tri pitanja naznačena u prijedlogu ne mogu smatrati pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer iz sadržaja istih proizlazi da se njima pokušava dovesti u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke, odnosno da se ne radi o pravnim pitanjima koje ima u vidu odredba čl. 385.a ZPP. Četvrto, peto i šesto pitanje, kako su naznačena u prijedlogu, isključivo su vezana za okolnosti konkretnog slučaja, dok u odnosu na posljednja dva pitanja odgovor proizlazi iz odredbe čl. 8. ZPP, a koja odredba je jasna i nedvosmislena i nije ju potrebno posebno tumačiti. K tomu, iz sadržaja posljednjeg pitanja proizlazi da istim tužitelj želi ukazati da mu je povrijeđeno pravo na pošteno suđenje u konkretnom slučaju, pa i zbog toga nije riječ o pravnom pitanju u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Već zbog navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 28. rujna 2022.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
