REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Jž-2244/2019
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Kristine Gašparac Orlić kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. B. P., zbog prekršaja iz članka 13. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj 5/90., 30/90., 47/90. i 92/94.), odlučujući o žalbi okr. B. P., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 4. rujna 2019., broj: 30. Pp J - 512/2019, u sjednici vijeća održanoj 28. rujna 2022.,
r i j e š i o j e
U povodu žalbe okr. B. P., a po službenoj dužnosti ukida se pobijana prvostupanjska presude te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1.
Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 4. rujna 2019., broj: 30. Pp J- 512/2019, okr. B. P. proglašena je krivom da je na način činjenično opisan u točki 1) izreke pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je utvrđena novčana kazna u iznosu od 400,00 kuna, što je protuvrijednost 16,38 DEM-a te da je, na način činjenično opisan u točki 2.) izreke pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je utvrđena novčana kazna u iznosu od 600,00 kuna, što je protuvrijednost 159,57 DEM-a te joj je na temelju članka 39. stavak 1. točke 2. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna, što je protuvrijednost 265,95 DEM-a, koju je dužna platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.
2.
Protiv te presude, okr. B. P. osobno je pravodobno podnijela žalbu, ne naznačujući žalbenu osnovu, dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
3.
Žalba je bespredmetna.
4.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6., 7., 9. i 10. ovog Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona.
5.
Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio apsolutno bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6. Prekršajnog zakona, budući da je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog. 5.1.
Naime, optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, III Policijske postaje Zagreb, kojim je ovaj prekršajni postupak pokrenut, okr. B. P. je bilo stavljeno na teret da je na način činjenično opisan u optužbi počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Kako to proizlazi iz stanja spisa, ovlašteni tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka nije mijenjao ni proširivao optužbu.
5.2.
Prvostupanjski sud je okr. B. P. kako je to vidljivo iz izreke pobijane presude, proglasio krivom da je na način činjenično opisan u točki 1. i 2. izreke pobijane presude, počinila prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (činjenično opisan u točki 1. izreke) te da je počinila prekršaj iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (činjenično opisan u točki 2. Izreke) te joj za svako djelo posebno utvrdio novčane kazne, a potom izrekao i ukupnu novčanu kaznu.
5.3.
Potrebno je istaknuti odredbu članka 179. stavka 3. i 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18), kojom je propisano:
„(3) Presuda se može odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optužni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga.
(4) Sud nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela.“
5.4.
Iako je naprijed citiranom zakonskom odredbom propisano da sud nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela, nije sporno da sud ne može okrivljenika proglasiti krivim za više ili teže od onoga što mu je stavljeno na teret, bez obzira što nije vezan za prijedlog tužitelja o pravnoj ocjeni djela, jer ga na taj način stavlja u teži procesni položaj od procesnog položaja u kojem je bio podnošenjem optužnog prijedloga.
5.5.
U konkretnom predmetu, prvostupanjski sud je okrivljenicu proglasio krivom za više djela nego li joj je optužbom stavljeno na teret i time je prekoračio objektivni identitet optužbe, obzirom da je prvostupanjski sud okrivljenicu proglasio krivom za počinjenje prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, dok je optužnim prijedlogom okrivljenici bilo stavljeno na teret samo počinjenje prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
6.
Na naprijed opisani način, prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točke 6. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, radi čega je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude.
7.
U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, iznova će provesti do sada izvedene dokaze kao i možebitne dokaze za koje se ukaže potreba nužnosti izvođenja te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
8.
Slijedom navedenog, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 5. listopada 2022.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenicu i tužitelja.
