REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 282/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Jasenke Žabčić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Grada Rijeke iz Rijeke, Korzo 16, OIB 54382731928, kojeg zastupa punomoćnica Senka Perhat Smiljanić, odvjetnica u ZOU Veljko Knežević i drugi u Rijeci, Ribarska 4, protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3313/2021-2 od 16. rujna 2021. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-32/2021-34 od 10. svibnja 2021., u sjednici održanoj 27. rujna 2022.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-3313/2021-2 od 16. rujna 2021. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-32/2021- 34 od 10. svibnja 2021.
2. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. Tužitelj je u prijedlogu za dopuštenje revizije naznačio osam pitanja koja se odnose na stjecanje prava vlasništva na nekretninama u društvenom vlasništvu u smislu odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
6. Prvim i drugim pitanjem podnositelj prijedloga za dopuštenje revizije ukazuje na (eventualno) pogrešnu primjenu odredaba parničnog postupka počinjenu pred drugostupanjskim sudom, a što samo po sebi nije razlog za dopuštanje revizije, one u smislu odredbe čl. 382. ZPP, jer je u slučaju postojanja takve povrede u konkretnom slučaju – osobito u situaciji kad takva eventualna počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno s shvaćanjem revizijskog suda – njezine posljedice ne premašuju doseg ovog konkretnog slučaja, čime nemaju važnost za ujednačavanje sudske prakse niti za razvoj prava kroz sudsku praksu, što je osnovni smisao postupka koji se vodi povodom navedene revizije, pa tako ni nemaju važnost za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti za razvoj prava kroz sudsku praksu.
7. Prema ocjeni ovog suda, o ostalim postavljenim pitanjima koja su naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije ne ovisi odluka o sporu. To iz razloga jer je drugostupanjska presuda utemeljena u bitnom na shvaćanju da je tuženica (su)vlasništvo prijepora stekla na temelju odredbe čl. 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i to nakon što zahtjev za povrat predmetne nekretnine nije podnesen. Prema tome, odgovor na ova pitanja ne može utjecati na konkretnu poziciju tužitelja, slijedom čega navedena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Pored navedenog, razmatrajući postavljena pitanja ovaj je ocijenio da to nisu pitanja u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP jer odgovora na ovako postavljena pitanja ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja, pri čemu su se okolnosti koje su utjecale na zaključak suda da tužitelj nije dokazao stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine, ocjenjivale prema utvrđenom činjeničnom stanju u ovom predmetu, pa iz pobijane odluke proizlazi pravno shvaćanje proizišlo iz tih okolnosti, a ne i shvaćanje relevantno za ono što je odlučno za dopuštenost prijedloga za dopuštenje revizije i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
8. Stoga i odluke na koje se kao razlog važnosti postavljenih pitanja revident poziva su donesene u drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji slijedom čega iste ne predstavljaju razlog važnosti postavljenih pitanja i ne opravdavaju intervenciju revizijskog suda.
9. Obzirom na izloženo, valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 3. ZPP u vezi s čl. 392. st. 1. i 6. ZPP odlučiti kao u izreci rješenja.
Zagreb, 27. rujna 2022.
Predsjednik vijeća:
Ivan Vučemil