REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3748/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Trajektna luka Split d.d., OIB 09153277779 iz Splita, Gat sv. Duje 1, zastupanog po punomoćniku Jošku Biliškovu, odvjetniku u Zagrebu, protiv I-tuženika Braniteljska zadruga Legio Quarta za turizam i usluge, OIB 73519136895 iz Splita, Antofagaste 14, II-tuženika Lučka uprava Split, OIB 06992092556 iz Splita, Gat sv. Duje 1 i III-tužene Republike Hrvatske OIB 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2883/2020-2 od 22. travnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-163/2016 od 9. prosinca 2019., u sjednici održanoj 27. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2883/2020-2 od 22. travnja 2022., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj Psp-163/2016 od 9. prosinca 2019., naznačivši slijedeća pravna pitanja za koje smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Je li sudu u postupku radi smetanja posjeda dopušteno odbiti tužbeni zahtjev za pružanje tražene posjedovne zaštite primjenom materijalnog prava iz odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske za koje je Europski sud za ljudska prava presudom utvrdio da vrijeđaju prava zainteresirane stranke u postupku – tužitelja i to baš prava iz čl. 6. st. 1. Konvencije, zbog nepravičnog postupka pred Ustavnim sudom RJ i pred Visokim upravnim sudom RH (čl. 76. st. 1. toč. 1. ZUS-a, odnosno čl. 52. st. 1. Toč. 1. ZUS-a), u predmetima kojima su, od strane domaćih pravosudnih tijela zemlje potpisnice Konvencije i Protokola, do tada bili određeni odnosi stranaka na nekonvencijski način, sve u procesnoj situaciji kada je tužitelj blagovremeno u postupku ukazao na takve konvencijske povrede na njegovu štetu?
2. Smatra li se trgovačko društvo koje je univerzalni pravni sljednik društvenog poduzeća koje je izgradilo objekte lučke nadgradnje i podgradnje i iste, kroz diobenu bilancu, predalo nadležnoj Lučkoj upravi na upravljanje, posjednikom lučkog područja na kojem je do čina smetanja obavljalo lučke djelatnosti koje bi se tom trgovačkom društvu imale priznati u prvenstvenu koncesiju, a koje u trenutku čina smetanja posjeda ima u posjedu, sve u situaciji kada nadležna Lučka uprava, do dana čina smetanja posjeda, nije donijela pravnovaljanu odluku o prvenstvenoj koncesiji, niti je s tim trgovačkim društvom sklopila pravnovaljani ugovor o prvenstvenoj koncesiji?
3. Čine li Republika Hrvatska, Lučka uprava i Braniteljska zadruga koja se prijavljuje kao sudionik natječaja za dodjelu obične koncesije, o kojem natječaju još nije pravomoćno odlučeno, nego je privremenom mjerom, do pravomoćnog okončanja pokrenutog postupka pred nadležnim Upravnim sudom, priznat odgodni učinak podnijete upravne tužbe, sve uz odgodu provedbe postupka dodjele koncesije nad parničnim nekretninama i odgodu provedbe bilo kakvog drugog postupka dodjele koncesije do pravomoćnog okončanja upravnog spora, smetanje posjeda trgovačkog društva koje je univerzalni pravni sljednik društvenog poduzeća koje je izgradilo objekte lučke nadgradnje i podgradnje i iste, kroz diobenu bilancu, predalo na upravljanje nadležnoj Lučkoj upravi, nakon čega je na tom lučkom području to trgovačko društvo nastavilo obavljati lučke djelatnosti koje bi mu se imale priznati u prvenstvenu koncesiju i na takav način je, u vrijeme čina smetanja posjeda, vršilo posjed tog lučkog područja, u situaciji kada nadležna Lučka uprava do dana čina smetanja posjeda nije donijela pravnovaljanu odluku o prvenstvenoj koncesiji, niti je sklopila pravnovaljani ugovor o prvenstvenoj koncesiji sa tim trgovačkim društvom, nego je Republika Hrvatska, putem djelatnika unutarnjih poslova – redarstvenika, a bez ikakve sudske ili upravne odluke koje bi ih ovlašćivalo na takvo postupanje, djelatnicima tog trgovačkog društva naložila napuštanje lučkog područja na kojem je to trgovačko društvo do čina smetanja obavljalo lučke djelatnosti koje odgovaraju prvenstvenoj koncesiji, sve pod prijetnjom privođenja u policijsku postaju i fizičkog policijskog interveniranja, te nasilnim uklanjanjem djelatnika tog trgovačkog društva, te nasilnim uvođenjem u posjed djelatnika Lučke uprave Split i Braniteljske zadruge koja se prijavljuje kao sudionik natječaja za dodjelu obične koncesije, o kojem natječaju još nije pravomoćno odlučeno?
1.1. Kao razlog važnosti navedenih pravnih pitanja tužitelj ukazuje na presudu Europskog suda za ljudska prava od 28. travnja 2022. u predmetu Trajektna Luka Split d.d. protiv Hrvatske (zahtjev br. 23472/15) te na okolnost da o predmetnim pravnim pitanjima ne bih postojala praksa revizijskog suda.
2. II-tuženik u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije osporava dopuštenost tog prijedloga.
3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je ocijenio da ne postoje razlozi važnosti predmetnih pravnih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
3.1. Naime, u prije navedenoj presudi Europskog suda za ljudska prava taj sud nije zauzimao pravna shvaćanja o predmetnim pravnim pitanjima. U toj Presudi Europski sud za ljudska prava tek je izrazio pravna shvaćanja o postupovnopravnim pitanjima (nedostavljanje ustavne tužbe - ovdje tužitelju, pravodobnost ustavne tužbe).
3.2. Okolnost pak da o određenom pravnom pitanju ne bi postojala praksa revizijskog suda, sama po sebi to pravno pitanje ne čini važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
4. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i čl. 387. st. 5., u vezi čl. 400. st. 3. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 27. rujna 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
