REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 15 Kž-747/2022-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Vidjak, kao predsjednice vijeća, te Jasne Smiljanić i Siniše Plešea kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Restović, u kaznenom predmetu protiv optuženog D. B., zbog kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnjom iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, broj: K-569/2021-33 od 2. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2022.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Osijeku, broj: K-569/2021-33 od 2. svibnja 2022., na temelju članka 453. točke 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje u tekstu: ZKP/08) optuženi D. B. oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom, opisano u članku 139. stavku 3. u vezi stavka 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, činjenično opisano kao u izreci pobijane presude.
2. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08, optuženi D. B. u cijelosti se oslobađa troškova kaznenog postupka, te isti padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
3. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
4. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je optuženi D. B. po branitelju, odvjetniku D. M. iz O. s prijedlogom da drugostupanjski sud žalbu odbije kao neosnovanu.
5. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
6. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.
7. S pravom ističe državni odvjetnik da su za sada zaključci prvostupanjskog suda preuranjeni, a time i činjenično stanje pogrešno utvrđeno.
8. Naime, državni odvjetnik ističe da je oštećena mijenjala svoj iskaz koji je dan pred državnim odvjetništvom kada je navela da je u trenutku kada je priopćila optuženiku da ne želi živjeti s njim, da je isti počeo vrijeđati, govorio joj da je kurva, da će prvo ubiti sebe, pa nju, nešto u smislu da ju neće imati ni S., ni on, da će je odrobijati te da se u tom trenutku u prostoriji nalazila njezina sestra N. I. koja je htjela izići iz kuće i otići kod roditelja kako bi im rekla što se događa, da je iz kuće htjela izaći ona, no da im je D. rekao da ne smiju izići iz kuće, da će otići po pištolj kod svojeg oca u B. i ubiti i nju i sestru. Iskazom pred sudom na raspravi, u dijelu gdje se spominje pištolj navodi da optuženik ni u jednom trenutku nije spomenuo pištolj, oštećena je bila ustrajna u svom iskazu da joj je optuženik kritične zgode rekao da će ubiti prvo nju onda sebe, da je neće imati ni on, ni S., nakon čega je ona svojoj sestri uputila putem M. poruku da nazove S. kako bi on izvijestio policiju i došao po nju jer je optuženik ne pušta iz kuće.
9. Nadalje, državni odvjetnik navodi da u bitnom prijetnju ubojstvom potvrđuje ispitani svjedok S. H. koji između ostaloga navodi da ga je supruga S. zvala putem M. i V. govoreći mu da joj optuženik prijeti da će ubiti i nju i sebe i da ona neće biti ni njegova ni S., kao i da ga je sestra oštećene S. H. S. I. zvala i molila da iziđe u pomoć njenoj sestri S. S. S. nadalje opisuje psihofizičko stanje S. H. kada je došao po nju navodeći da je ista kad se vratila kući bila pod velikim stresom, da se tresla, da nikako se nije mogla smiriti te je odveo kod liječnika kako bi joj prepisao lijekove za smirenje.
10. Slijedom iznijetog, s tim u vezi kada se uzme u obzir i iskaz svjedokinje N. I. koja je nazočila prijetnji, a koja je navela da su se sljedećeg jutra optuženik i njezina sestra posvađali, da je optuženik sestri prijetio, da im objema nije dao da idu kod svojih roditelja, te da je sestri prijetio na način da je rekao da će otići kod svog oca, uzeti pištolj, da će ubiti i nju i sebe. O. stanje oštećene da je plakala i bila uplašena, dok osporava da se ona dopisivala sa S. i potvrđuje da se dopisivala s drugom sestrom S. I. i to preko M. mobitelom od sestre S.
11. Državni odvjetnik upire i na iskaz svjedoka D. O. koji govori o okolnostima, a koje su i u suglasju sa iskazom S. H. i N. I. da se oštećena tresla, da je bila uplašena i da je plakala kada navodi da sutradan kad su se ponovno on i supruga (sestra i šogor optuženika) došli u Valpovo, a da pritom nije znao što se dogodilo između optuženika i oštećene, ali znaju da do dolaska policije oštećena i „ta mala“ misleći na N. I. su plakale i bile su uspaničene, a što je pak u suprotnosti s obranom optuženika koji navodi da je po dolasku njegove sestre i šogora D. O. u stanu oštećene stalno sjedila i tipkala po mobitelu, da mu se smijala u lice, da nije bila nervozna i da nije plakala, već se izrugivala, dok je njena mlađa sestra se također smijala.
12. Ovakva činjenična utvrđenja, a na koja upućuje državni odvjetnik svojom žalbom, ukazuju da su za sada činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda pogrešna u odnosu na dokaze da li je optuženi počinio inkriminirano mu kazneno djelo prijetnje.
13. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu državnog odvjetnika i na temelju članka 483. ZKP/08 ukinuti prvostupanjsku presudu.
14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će prije svega ponovno izvesti sve dokaze, a potom cijeneći svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti ocijeniti da li je optuženik počinio inkriminirano mu kazneno djelo, a nadasve voditi računa o objektivnim obilježjima kaznenog djela, odnosno o okolnostima kritičnog događaja i to da li je ponašanje optuženika odnosno izgovoreni izričaji ili eventualno konkludentne radnje su bile takve prirode da su kod oštećene mogle izazvati osjećaj straha, nespokojstva i nesigurnosti te prikladne da kod oštećene izazovu osjećaj straha i nesigurnosti, a nakon toga će eventualno utvrditi kako objektivna tako i subjektivna obilježja kaznenog djela, te donijeti sukladno članku 459. točka 5. ZKP/08-22 novu zakonitu i valjano obrazloženu presudu.
15. Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 27. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Lidija Vidjak, v.r.
