REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:7 Kž-818/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Gordane Mihela Grahovac, kao članica vijeća, uz sudjelovanje Gordane Banušić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog V. S., zbog kaznenih djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u R. H., drugoj državi članici E. unije ili potpisnici Š. sporazuma iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 – dalje u tekstu: KZ/11) i kaznenog djela krivotvorenja isprava iz čl. 278. st. 1. i 3. KZ/11, odlučujući o žalbama okrivljenika, izjavljenih protiv presude Općinskog suda u Rijeci broj: K-400/2022 od 29. lipnja 2022., a objavljene 4. srpnja 2022., na javnoj sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2022., u nazočnosti okrivljenog V. S. (putem video-konferencijske veze) i branitelja okrivljenika, D. S. - R., odvjetnika iz R.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljenog V. S., preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se okrivljeni V. S. zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u R. H., drugoj državi članici E. unije ili potpisnici Š. sporazuma iz čl. 326. st. 1. i kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. i 3. KZ/11, zbog kojih je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, prihvaćajući po prvostupanjskom sudu, temeljem čl. 326. st. 1. KZ/11 uz primjenu čl. 51. st. 1. KZ/11, utvrđenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, a temeljem čl. 278. st. 3. KZ/11 uz primjenu čl. 51. st. 1. KZ/11 kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, pa se okrivljeni V. S. temeljem čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11, osuđuje na jedinstven kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 2 (dva) mjeseca, time da mu se temeljem čl. 54. KZ/11 u izrečenu kaznu uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 20. ožujka 2022. pa nadalje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci broj: K-400/2022 od 29. lipnja 2022., a objavljene 4. srpnja 2022., okrivljeni V. S. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u R. H., drugoj državi članici E. unije ili potpisnici Š. sporazuma iz čl. 326. st. 1. u vezi čl. 51. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude pod toč. 1., i kaznenog djela krivotvorenje isprave iz čl. 278. st. 1. i 3. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude pod toč. 2., pa mu se temeljem čl. 326. st. 1. KZ/11 utvrđuje kazna zatvora u trajanju 1 (jedne) godine, a za kazneno djelo krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. i 3. KZ/11, na temelju čl. 278. st. 3. uz primjenu čl. 51. utvrđuje kazna zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, te se na temelju čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11 osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca.

2. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme od uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u R. od 20. ožujka 2022. pa nadalje.

3. Na temelju čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 - dalje u tekstu: ZKP/08), nalaže se okrivljenom V. silajnoskom naknaditi troškove kaznenog postupka, i to paušalnu svotu u iznosu 1.500,00 kuna, dok se na temelju čl. 148. st. 6. ZKP/08 oslobađa obveze da naknadi nagradu i nužne izdatke postavljenog branitelja.

4. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbe podnio okrivljeni V. S. osobno i po branitelju D. S. - R., odvjetniku iz R., zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, te je predložio da se pobijana presuda u pogledu pojedinačno utvrđenih kazni za kaznena djela pod toč. 1. i 2. preinači na način da se okrivljeniku izrekne uvjetna osuda, podredno radi nedostataka dokaza, da se okrivljenika oslobodi od optužbe za kazneno djelo krivotvorenja isprava iz čl. 278. st. 1. i 3. KZ/11. Ujedno je zatražio da ga se obavijesti o sjednici vijeća, a čemu je, u smislu odredbe čl. 475. st. 2. ZKP/08, i udovoljeno.

4.1. U osobnoj žalbi okrivljenik ne navodi osnov zbog kojeg se žali, ali iz sadržaja osobne žalbe proizlazi da djelomično poriče počinjenje djela, a u bitnome predlaže i moli da ga se blaže kazni.

5. Odgovor na žalbe nije podnesen.

6. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

7. Na javnu sjednicu vijeća pristupio je uredno pozvani okrivljeni V. S. (putem video- konferencijske veze), branitelj okrivljenika D. S. - R., odvjetnik iz R., dok nije pristupio uredno pozvani zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, a dostava poziva za istog je uredno iskazana, pa je sjednica vijeća održana u njegovoj odsutnosti, a sve u smislu odredbe čl. 475. čl. 4. ZKP/08. Prisutni branitelj okrivljenika i okrivljenik u cijelosti su ostali kod navoda obje žalbe.

8. Budući da su okrivljenikove osobna žalba i žalba po njegovom branitelju sadržajno podudarne u žalbenim osnovama i razlozima, bit će razmotrene kao jedna žalba okrivljenika.

9. Žalbe okrivljenika su djelomično osnovane.

10. Pobijajući utvrđeno činjenično stanje okrivljenik, kako u osobnoj žalbi tako i onoj izjavljenoj po branitelju navodi, a to je isticao i iznoseći obranu, u bitnome, kako je predmetna kaznena djela počinio pod prisilom, odnosno da to nije bila njegova volja, već ističe da je to učinio pod utjecajem izloženosti prijetnji određenih osoba nekim zlom, kako prema članovima njegove obitelji (ocu), tako i njemu samom (ovo potonje u prilici kada se zatekao u vršenju prijevoza, pogotovo u prigodi uredovanja djelatnika policije).

10.1. Nužno je također napomenuti da je okrivljenik počinjenje terećenih mu kaznenih djela priznao iznoseći obranu pred djelatnicima policije i iznoseći obranu pred državnim odvjetništvom, da bi na raspravi porekao počinjenje djela, bolje reći naveo da nije došao u RH da čini kaznena djela, tj. da nije došao svojevoljno već da su neki ljudi tražili njegovog oca, koji je inače bolestan, da su ga tukli ispred njegove kuće, a jedan od njih da je imao pištolj te mu je rekao da uđe u kuću. Naknadno mu je rečeno da se njegov otac zadužio za pogreb njegovog brata i dug je narastao na 3.000 eura pa da treba vratiti dug, on je želio podići kredit, ali su ovi to odbili i tražili da za njih nešto učini, te je uslijed svih tih neželjenih okolnosti došao u Hrvatsku i obavio radnje koje mu se stavljaju na teret.

10.2. Ovdje je potrebno napomenuti da okrivljenik, kao što je već ranije rečeno, iznoseći obranu pred policijom, u bitnome priznaje počinjenje djela, kao i pred državnim odvjetnikom (obrazloženje prvostupanjske presude pod toč. 3.1. i 3.2.), a na upit zašto je došlo do promjene obrane i njegove priče na raspravi, okrivljenik je obrazložio da je njegova priča u policiji čudna, da su 3 do 4 sata slagali tu priču i da je morao izmisliti priču da nitko od njih ne bude uhapšen te da je točno ono što je naveo u svojoj obrani na raspravi. Tvrdi da priča koju je iznio i ispričao pred policijom nije prava, pa da je on to ponovio i na ODO-u. Tvrdi da nije znao što da radi pa da je svu krivnju preuzeo na sebe, time da posebno ističe da je o prvoj i drugoj vožnji sam ispričao, inače se to ne bi znalo jer je uhvaćen tek prilikom druge vožnje.

10.3. Ovaj drugostupanjski sud je analizirao, kako obranu okrivljenika tako i sve provedene dokazne precizirane u toč. 4. obrazloženja pobijane presude, te je utvrdio da je obrana okrivljenika iznesena na raspravi, neuvjerljiva i kontradiktorna provedenim dokazima i usmjerena ka izbjegavanju od kaznenopravne odgovornosti.

10.4. U okviru istaknute žalbene osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, okrivljenik ustvari ne iznosi ništa novo što već nije bilo predmet raščlambe i ocjene prvostupanjskog suda. Okrivljenik samo polemizira sa razlozima prvostupanjske presude i ocjenjuje rezultat provedenih dokaza. Razmatrajući razloge koje je za utvrđenje odlučnih činjenica dao prvostupanjski sud u odnosu na počinjenje kaznenih djela za koja je okrivljenik proglašen krivim, ovaj drugostupanjski sud smatra da okrivljenik istaknutim žalbenim navodima nije doveo u sumnju činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda.

10.5. Protivno navodima žalbe prvostupanjski sud je na temelju pravilne ocjene i analize obrane okrivljenika, iskaza saslušanog svjedoka D. V., te dokaza koji su pobrojani pod toč. 4. obrazloženja pobijane presude, kao i na temelju uvida u kompletnu pisanu dokumentaciju koja prilaže spisu, pravilno utvrdio sve odlučne i važne činjenice inkriminiranih mu kaznenih djela. Za takva svoja utvrđenja je u obrazloženju presude iznio opširne, logične i uvjerljive razloge, koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

10.6. Stoga s pravom prvostupanjski sud ne prihvaća obranu okrivljenika iznijetu na raspravi kao vjerodostojnu, a to se posebno odnosi na činjenicu da je bio prisiljen postupati na način i onako kako ga se tereti i radnje za koje ga se tereti u ovom postupku. Naime, iz provedenog dokaznog postupka nije moguće prihvatiti navode obrane okrivljenika da je motiv za počinjenje ovog djela pod toč. 1. bila nužna obiteljska situacija. To iz razloga što, kada bi i tako bilo, sve to ne opravdava okrivljenika u postupanju na način kako ga se tereti i za djelo za koje ga se tereti pod toč. 1.. Stoga su neosnovane tvrdnje žalitelja da je isti postupao u prekoračenju nužne obrane.

10.7. Naime, ovdje prije svega treba istaknuti daje pravilno prvostupanjski sud utvrdio sve odlučne činjenice vezane za djelo opisano pod toč. 1. izreke, da je dao valjane i argumentirane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud pa se zbog nepotrebnog ponavljanja na isto upućuje žalitelja.

10.8. Isto to odnosi se i na djelo krivotvorenja isprave, opisano pod toč. 2. izreke. Naime, okrivljenik je prilikom ispitivanja u Policijskoj postaji naveo da je nakon prve ture po uputi skinuo tablice pa da je vidio da su stavljene različite tablice s prednje i zadnje strane vozila, tablice je skinuo i sakrio, a prilikom odlaska po drugu turu da je dobio uputu da 5 minuta prije odredišta stavi tablice, da je tako učinio i namjestio tablice kao što su zatečene, dok je u obrani pred ODO u Rijeci naveo da je vozilo M.

V. iz S. u H. prevezao jedan mladić i odmah nakon prelaska granice da su se zamijenili za vozila, a nakon toga da je prije prvog ukrcaja kada je prilazio vozilu vidio da je druga tablica na prednjoj strani vozila, a na zadnjoj strani to nije vidio, pa mu je rečeno da nakon druge vožnje skine i baci tablice.

10.9. Prema tome, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da je nedvojbeno okrivljenik upravljao vozilom M. V., znajući da su na istom montirane nepripadajuće registracijske oznake, s obzirom da se radi o vozilu reg. oznaka BG … – ED, iznajmljenom u S. 15. ožujka 2022., a koje zaključke okrivljenik nije uspio dovesti u pitanje.

10.10. Što se tiče obrane okrivljenika koja je izmijenjena na raspravi u odnosu na terećena mu kaznena djela, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da istu nije moguće prihvatiti kao vjerodostojnu i vezano za to daje valjane razloge što prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, pa se zbog navedenog, a zbog nepotrebnog ponavljanja upućuje žalitelja na isto.

10.11. Dakle, u kontekstu provedenog dokaznog postupka, analize iskaza saslušanih svjedoka te obrane okrivljenika, kao i navoda istaknutih u žalbama okrivljenika, te dovođenjem u vezu svih tih dokaza kako međusobno tako i analizirajući svaki dokaz pojedinačno, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i donio valjane zaključke koji zaključci u kontekstu cjelokupnih radnji i postupanja okrivljenika su takve naravi da ih ovaj drugostupanjski sud u cijelosti prihvaća, budući da analiza izvedenih dokaza tvori valjanu podlogu za konačne zaključke koji su iznijeti u pobijanoj presudi. Ono što žalitelj zamjera činjeničnim utvrđenjima sadržanim u presudi prvostupanjskog suda se ustvari svodi na neprihvaćanje zaključaka te presude i u subjektivnom stavu prema tim zaključcima. Kako je prvostupanjski sud u svojoj odluci iznio, a to je već ukazano od strane ovog drugostupanjskog suda posve dostatne te životno i logički utemeljene razloge, valja zaključiti da je pravilno utvrdio sve one okolnosti koje su bile odlučne u pogledu odgovornosti okrivljenika za inkriminirana mu kaznena djela protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u R. H., drugoj državi članici E. unije ili potpisnici Š. sporazuma i kaznenog djela krivotvorenja isprava.

11. Na temelju takvih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je dokazano da je okrivljenik počinio dva kaznena djela i to kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u R. H., drugoj državi članici E. unije ili potpisnici Š. sporazuma iz čl. 326. st. 1. u vezi sa čl. 51. KZ/11, na način kako je to precizirano u izreci pobijane presude pod toč. 1., te kazneno djelo krivotvorenja isprave iz čl. 278. st. 1. i 3. KZ/11, na način kako je to precizirano pod toč. 2. izreke pobijane presude, pa je pravilno primijenio odgovarajuće odredbe kaznenog zakona i upravo temeljem pravilno utvrđenog činjeničnog stanja djelatnost okrivljenika u odnosu na terećena mu kaznena djela pravilno ocijenio da se radi o navedenim kaznenim djelima, pa tako nije povrijeđen ni kazneni zakon.

12. Međutim, u odnosu na odluku o kazni, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne okrivljenom V. S. izrekao prestrogu kaznu.

12.1. Naime, prilikom odlučivanja o izboru i vrsti kazne prvostupanjski sud mora uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije ovdje inkriminiranog konkretnog ponašanja, te ukupnost njegovih obiteljskih i imovinskih prilika, kao i ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju ovdje konkretnih kaznenih djela.

12.2. Prvostupanjski sud je prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne okrivljeniku kao otegotno cijenio činjenicu da je iskoristio dugogodišnju migrantsku krizu radi stjecanja protupravne imovinske koristi, dok mu je kao olakotno cijenio dosadašnju neosuđivanost, jasno i okolnosno priznanje djela prilikom ispitivanja u PP O. i ODO u R., izraženo kajanje te njegove obiteljske prilike koje se odnose na skrb o bolesnim roditeljima.

12.3. Odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.

12.4. Imajući u vidu naprijed navedeno, tj. utvrđene olakotne i otegotne okolnosti koje je utvrdio prvostupanjski sud, ali i navode istaknute u žalbama okrivljenika, tj. osobnoj žalbi i žalbi po branitelju, ovaj drugostupanjski sud smatra da je prvostupanjski sud precijenio utvrđene otegotne okolnosti, te okrivljeniku izrekao prestrogu jedinstvenu kaznu zatvora. Naime, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda pravilno je okrivljeniku za djelo pod toč. 1. utvrđena kazna zatvora u trajanju jedne godine, a za djelo počinjeno pod toč. 2. kazna zatvora u trajanju šest mjeseci, dakle, pravilno su utvrđene pojedinačne kazne zatvora koje su primjerene težini počinjenih djela i okolnostima pod kojima su djela počinjena, ali je izricanjem jedinstvene kazne zatvora u trajanju 1 godine i 4 mjeseca prvostupanjski sud precijenio utvrđene otegotne okolnosti i okrivljeniku izrekao prestrogu kaznu.

13. Ovaj drugostupanjski sud nalazi da je primjerena kazna okrivljeniku jedinstvena kazna zatvora u trajanju 1 godine i 2 mjeseca, dakle blaža kazna, da će se istom ostvariti svrha kažnjavanja, kako u pogledu generalne tako i u pogledu specijalne prevencije, time da se u navedenu kaznu ima uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru. Upravo ovako preinačenom kaznom optimalno će se ostvariti svrha kažnjavanja, kako u pogledu generalne tako i u pogledu specijalne prevencije, ovako preinačena kazna primjerena je težini počinjenog djela, ali i svim okolnostima o kojima sud mora voditi računa prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne predviđenih u čl. 41. KZ/11 i 47. KZ/11, te će istom djelovati na okrivljenika da ubuduće ne čini kaznena djela, kao i na sve ostale da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja Ovako preinačena kazna dostatna je za izraziti društvenu osudu zbog počinjenih kaznenih djela. Stoga je bilo mjesta blažem kažnjavanju okrivljenika.

14. Zbog svega navedenog presuđeno je kao u izreci.

15. Ispitana je pobijana presuda, glede bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, tj. postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 1., 5., 6., 9. do 11. ZKP/08, iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 i je li rasprava protivno odredbama ovog zakona održana u odsutnosti okrivljenika i njegova branitelja, te je li na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon, pa kako niti jedna takva povreda nije utvrđena, a žalba okrivljenika je djelomično osnovana, u odnosu na izrečenu kaznu, valjalo je temeljem čl. 486. st. 1. ZKP/08 presuditi kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu 27. rujna 2022.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Sonja Brešković Balent, v. r.