Poslovni broj 25 K-126/2021-45
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Vinkovcima
Trg bana Josipa Šokčevića 17
32100 Vinkovci
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima, po sutkinji Ivani Lovrić Vidaček, uz sudjelovanje zapisničarke Željke Peh, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. M. zbog kaznenog djela protiv imovine – teškom krađom iz članka 229. st. 1. toč. 4. u svezi s čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona, a kažnjivo po čl. 229. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. u daljnjem tekstu KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima broj KO-DO-901/2020 od 11. prosinca 2020., na javnoj raspravi održanoj u prisutnosti zamjenice Općinske državne odvjetnice u Vinkovcima, Silve Rončević, optuženog osobno uz branitelja odvjetnika D. Ć., te oštećenog A. K., dana 13. prosinca 2022.,
p r e s u d i o j e
I. Optuženi M. M., OIB: 0., sin A. i J. rođene M., rođenog 3.. s. 1.. u V., s prebivalištem u J., V. 3., državljanin R. H., sa završenom SSS, medicinski tehničara, zaposlen, oženjen, otaca troje djece, neosuđivan, drugi postupak se ne vodi,
k r i v j e
što je:
dana 1.. r. 2.. oko 1.:3. sati, na cesti D-46, neposredno od ulaza u mjesto B., u nakani da dođe do novca prilikom intervencije pružanja hitne medicinske pomoći pješaku A. K. koji je ozlijeđen u prometnoj nesreći, iz novčanika A. K. uzeo i za sebe zadržao oko 12.600,00 kuna, oštetivši time A. K. za navedeni iznos,
dakle, iskorištavanjem bespomoćnosti druge osobe, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugome s ciljem da ju protupravno prisvoji,
čime je počinio kazneno djelo protiv imovine – teškom krađom iz čl. 229. st. 1. toč. 4. u svezi s čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona, a kažnjivo po čl. 229. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19.),
te se uslijed toga optuženi M. M. temeljem članka 229. stavak 1. uz primjenu članka 44. KZ/11,
o s u đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci,
te se potom, uz primjenu članka 56. KZ/11,
izriče uvjetna osuda i to tako da se kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci, neće izvršiti ako okrivljeni u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
II. Temeljem čl. 79. st. 2. KZ/11 od optuženog M. M. oduzima se četrdeset novčanica u apoenu od dvjesto kuna, serijskih brojeva: B6941730G, A66757745V, A5109264P, B1002842G, B6746733Z, B4682990C, A5775764T, B3163297B, A0293225V, B6314620A, B6317989C, A6108250S, B9689438C, A8360250R, B8868455A, B2788833Z, A6020483S, B2314563G, A9292246K, B8345830G, A8100839V, B7023791Z, B3109516G, B0860618D, A6569371V, B1959985A, B6446522C, A4374462T, A3808393V, B0819943G, A8097890T, A5654890M, A6070884T, B2310577D, B7543158B, A6744926S, B6213468C, B4810840F, B7500169G, B2725245E, četiri novčanice u apoenima od 500,00 kuna serijskih brojeva:
A9293792B, A4462382C, A5750270A i A0877274A, koji predmeti su oduzeti uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta PU vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Otok, serijskog broja: 00013020 od 14. listopada 2020., te će se iste nakon pravomoćnosti presude isplatiti oštećenom A. K. na račun koji dostavi sudu.
III. Temeljem članka 158. stav 2. Zakona o kaznenom postupku Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12,-Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 i 126/19, 80/22-u daljnjem tekstu ZKP/08) oštećenom A. K., OIB 3. se djelomično dosuđuje imovinsko pravni zahtjev u iznosu od 12.400,00 kuna (dvanaest tisuća četiristo kuna) / 1.645,76 eura (tisuću šesto četrdeset pet eura i sedamdeset šest centi), dio kojeg u iznosu od 10.000,00 kuna (deset tisuća kuna) / 1.327,23 eura (tisuću tristo dvadeset sedam eura i dvadeset tri centa) će biti namiren isplatom, sukladno točki II. izreke presude, dok se optuženom M. M., OIB 0., nalaže da oštećenom A. K., OIB 3. isplati iznos od 2.400,00 kuna (dvije tisuće četiristo kuna) / 318,53 eura (tristo osamnaest eura i pedeset tri centa) u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti presude.
IV. Temeljem članka 158. stavak 2. ZKP/08, oštećeni A. K. se sa dijelom imovinsko pravnog zahtjeva od 1.100,00 kuna (tisuću sto kuna) / 146,00 eura (sto četrdeset šest eura), upućuje na parnicu.
V. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 optuženi M. M. je dužan platiti ovome sudu na ime troškova kaznenog postupka paušalni iznos od 1.000,00 kuna (tisuću kuna) / 132,72 eura (sto trideset dva eura i sedamdeset dva centa) i to u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je optužnicom broj KO-DO-901/2020 od 11. prosinca 2020., izmijenjenom na raspravi 13. prosinca 2022., optužilo M. M. za počinjenje kaznenog djela protiv imovine – teškom krađom iz članak 229. stavak 1. točke 4. u vezi s člankom 228. stavak 1. KZ/11 stavljajući mu na teret da je dana 1.. r. 2.., oko 1.:3. sati, na cesti D-46, neposredno od ulaza u mjesto B., u nakani da dođe do novca prilikom intervencije pružanja hitne medicinske pomoći pješaku A. K. ozlijeđenom u prometnoj nesreći, iz njegovog novčanika uzeo i za sebe zadržao oko 12.600,00 kuna, oštetivši time A. K. za navedeni iznos.
2. Pozvan na očitovanje o osnovanosti optužnog akta, optuženi se očitovao kako se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.
3. U dokaznom postupku pročitana je potvrda o privremenom oduzimanju predmeta PU V.-s., PP O., serijskog broja 00013020 od 14. listopada 2020., zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta PU Vukovarsko-srijemske, PP Otok, broj 511-15- 11/2-KU-78/2020 od 14. listopada 2020., imovinsko pravni zahtjev oštećenog A. K., zapisnik o ispitivanju osumnjičenika M. M., PU V.-s., PP O., broj: 511-15-11/2-KU- 78/2020 od 14. listopada 2020., te su saslušani svjedoci L. B., A. P., A. M., .J. M., D. K., oštećeni A. K., te svjedok I. R..
3.1. Također je temeljem članka 430. u svezi članka 330. stav 3. ZKP/08 reproduciran sadržaj snimki ispitivanja okrivljenika.
3.2. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz kaznene evidencije te je saslušani optuženi M. M..
3.3. Temeljem odredbe članka 421. stav. 1. točka 2., 3. i 4. ZKP/08, odbijen je dokazni prijedlog obrane za provođenjem daktiloskopskog vještačenja novčanica, jer provođenje istog dokaza nije relevantno za dokazivanje navoda optužnice, odnosno okolnosti jeli okrivljeni uzeo novac od oštećenog i zadržao za sebe, s obzirom da je nesporno utvrđeno kako novac koji je predao u policijskoj postaji nije novac koji je imao kod sebe u posjedu, iz čega proizlazi kako se ne bi radilo o istim novčanicama otuđene oštećenom. Stoga je sud ocijenio kako je ovim dokaznim prijedlogom nije moguće utvrditi odlučne činjenice, te kako je isti usmjeren odugovlačenju postupka.
3.4. Odbijen je i odbija se dokazni prijedlog za pribavom snimke nadzorne kamere PP O. na dan 1.. l. 2.. godine, temeljem odredbe članka 421. stav. 1. točka 2. i 4. ZKP/08, jer je isti dokaz usmjeren ispitivanju zakonitosti provedenog dokaza ispitivanja osumnjičenika obavljenog 1.. l. 2.. godine, a o kojem je dokazu već pravomoćno odlučeno. Također dokazivanje činjenice jeli optuženi odlazio iz policijske postaje 1.. l. 2.., nije relevantno za donošenje odluke o ovoj pravnoj stvari te sud navedeni prijedlog smatra odugovlačećim.
3.5. Nadalje je, temeljem odredbe članka 421. stav 1. točka 2. i 4. ZKP/08 odbijen dokazni prijedlog obrane za saslušanjem službenika D. B., s obzirom da je ispitivanje osumnjičenika snimljeno, te je u ovom postupku izveden dokaz reprodukcijom snimke, a koji je dokaz vjerodostojniji od iskaza službene osobe za tehničko snimanje.
4. Na temelju dokaza provedenih u tijeku dokaznog postupka, sud smatra utvrđenim kako je optuženi M. M. počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.
4.1. Optuženi M. M. je prilikom ispitivanja u PU V.-s., PP O., priznao počinjenje kaznenog djela detaljno i okolnosno navodeći kako je kao djelatnik hitne medicinske pomoćni s kolegom 1.. r. 2.. izašao na teren u nakani pružanja medicinske pomoći ozlijeđenom pješaku kojeg su zatekli u kanalu, te su pokupili njegove stvari koje su se nalazile u njegovoj neposrednoj blizini, stavili ih u vrećicu i krenuli u bolnicu. Tražeći dokumente ozlijeđenog pacijenta, našao je novčanih s novcem koji je novac uzeo i zadržao za sebe. Došavši u bolnicu predali su pacijenta s njegovim stvarima u toj vrećici, te otišli. Novac nije trošio već ga je čuvao u svojoj kući do dana ispitivanja kada ga je ponio i prema vlastitim navodima predao policiji, a radilo se o iznosu od 10.000,00 kuna.
4.2. Prilikom iznošenja obrane na raspravi 5. prosinca 2022. i 13. prosinca 2022., optuženi je u cijelosti osporio počinjenje kaznenog djela, te naveo kako je zaista 1.. r. 2.., s kolegom D. K., izašao na lice mjesta u B. gdje su našli ozlijeđenog u kanalu, te oko njega desetak ljudi. Oni su svi bili iznad kanala osim jednog čovjeka koji je bi udaljen nekoliko metara od ozlijeđenog. Među okupljenim ljudima bila su i dva policijska službenika. Ozlijeđenog, ovdje oštećenog A. K., su imobilizirali, stavili ga na nosila, zbrinuli ga i premjestili u kombi gdje mu je K. utvrdio vitalne funkcije i kada je on rekao da mogu krenuti, krenuli su u bolnicu. Optuženi je vozio kombi, a kolega je ostao kod oštećenog iza. Ozlijeđeni je bio cijelo vrijeme pri svijesti te je čak komunicirao s njima, a kolega je rekao da je samo jednom prilikom vožnje izgubio svijest. U kanalu oko oštećenog, vidio je razbacane namirnice, no ne i torbicu. Nije čuo niti oštećenog kako spominje ikakve novce. Kada su došli u bolnicu, predali su ozlijeđenog na hitni prijem, rekli im situaciju i otišli. I tada je ozlijeđeni komunicirao. U takvim trenutcima, a tako su pristupili i kod ozlijeđenog A. K., ne traže osobne dokumente jer se baziraju na utvrđivanje vitalnih funkcija i što skoriji dolazak u bolnicu. U koliko pacijent ima neke osobne stvari njih stavljaju na nosila te skupa s ozlijeđenim predaju hitnom bolničkom prijemu. Ne sjeća se da je ozlijeđeni A. K. imao neke osobne stvari, niti torbicu, niti da je itko takvo što spominjao. Prilikom ispitivanja u PP O., razdvojen je od kolege D. K. i ispitivan je u sobi s četiri policajca. Tada su mu rekli kako fali određena svota novaca od ozlijeđenog kojeg su on i kolega prevozili, te kako nije prošao na poligraf testiranju, uslijed čega mu je bolje da prizna počinjenje djela. Bio je jako fizički iscrpljen, cijeli dan nije dobio vodu i hranu, kao i lijekove za astmu, te je vodeći računa o trudnoj supruzi koja je netom prije toga osjetila određene komplikacije u trudnoći, te smatrajući kako će priznanjem kaznenog djela izbjeći probleme s poslodavcem, priznao je što mu se stavlja na teret, iako novce nije otuđio. Policajci su ga pitali koliko novca je nedostajalo, a kako nije znao, rekli su mu da okvirno kaže određenu svotu, odnosno u dogovoru s njima je rekao svotu od 10.000,00 kuna. Savjetovali su ga da taj novac preda u policiji, a kako nije imao toliko novca pitao je roditelje da mu pomognu i daju te novce za njega. Zvao je tatu, no on je bio u šumi, pa je nazvao mamu, a kako ona nije vozač, poslao svog prijatelja M. M., vozača taksija, da ode po te novce i donese ih u P.. Policajci su ga odvezli do P., nekoliko kuća od pruge i preuzeo je novce od M., te ih dao policajcima u postaji. Nije imao financijske probleme, primao je redovnu plaću, dok supruga ne radi. S oštećenim nije kontaktirao nakon ispitivanja u policiji, odnosno viđa ga samo prilikom rasprava. Kada su se vratili u policijsku postaju, ponovno su s njim bila tri policajca i jedna ženska osoba, te su prebrojali novce kojih je bilo 10.000,00 kuna u apoenima po 200 kuna, a kako je oštećeni naveo kako je njemu nedostajalo različitih novčanica policajac R. je došao na ideju da novce razmijeni te stavi četiri novčanice po 500 kuna, što je i učinio. U međuvremenu su mu prijetili zatvorom i istražnim zatvorom, kao i otkazom, te je R. više puta izlazio iz prostorije sa telefonom je govorio da je na vezi sa državnim odvjetnikom, te je rekao kako je državni odvjetnik rekao kako odmah ide u pritvor. Od trenutka kad su radili intervenciju nad oštećenim do saslušanja u policiji, prošlo je nešto više od mjesec dana.
5. Iz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta od 14. listopada 2020., kao i zapisnika o privremenom oduzimanju predmeta od istog datuma, proizlazi kako je od optuženog oduzeto 40 novčanica u apoenima od 200,00 kuna, te 4 novčanice u apoenima od 500,00 kuna, odnosno ukupno 10.000,00 kuna.
6. Iz imovinsko pravnog zahtjeva oštećenija od 22. rujna 2020. proizlazi kako isti potražuje 13.500,00 kuna za koji iznos smatra da mu je otuđen 19. rujna 2020.
7. Iz iskaza oštećenog, saslušanog na ročištu od 20. travnja 2022. proizlazi kako je isti doživio prometnu nesreću, uslijed kojeg nalazio ozlijeđen u kanalu u blizini B., dezorijentiran, ali ne bez svijesti. Kod sebe je imao dvije torbe. Jednu veliku s namirnicama koja mu je u trenutku udara vozila ispala iz ruke i namirnice su se razletjele svuda naokolo, te drugu manju vrećicu u kojoj mi je bila ručna torbica s više pregrada i još neke namirnice. Ona mu je bila u desnoj ruci i isto ispala, no bila pored njega. U toj torbici je bio novčanik u kojem je bio dio novca i osobni dokumenti oštećenog, dok je iza u torbici imao dodatne novce. Ne može reći koliko je novaca imao u novčaniku, a koliko u zadnjem dijelu torbice, ali ukupno je imao 35.000,00 kuna, te da mu je od tog novca nedostajalo 13.500,00 kuna i to isključivo od novca u novčaniku. Krenuvši od kuće, u torbici je imao ukupno 35.000,00 kuna od kojih je na namirnice potrošio 150,00 do 200,00 kuna. Pred medicinskom sestrom i policajcem je izbrojao novce nakon što mu je vraćena torbica, te utvrdio kako u novčaniku nedostaje 13.500,00 kuna. Točno je policajcu rekao novčanice koje nedostaju: 40 novčanica od 200 kuna, 5 do 500 kuna i 3 od 1000 kuna. Ne nosi toliku količinu novaca uvijek sa sobom, nego su mu u to vrijeme supruga i sin bili na moru, radeći sezonu, a kako ima dosta krađa u B., smatrao je novac sigurnijim uz sebe. Uvijek točno zna koje novčanice ima sa sobom. Sjeća se kako su ga dva djelatnika medicinske pomoći unijela u vozilo, ali se ne sjeća njihovog izgleda, niti tko je ostao s njim iza u vozilu hitne medicinske pomoći. Ne zna je li njegova vrećica bila pored njega u vozilo, te mu nije poznato gdje je bila dok mu je medicinska sestra nije dala.
8. Saslušan na raspravi 20. travnja 2022. svjedok D. K. je iskazao kako je on skupa s M. M., kao dio tima hitne medicinske pomoći pomagao pješaku ozlijeđenom u Banovcima 19. rujna 20202. Čim su pristigli vozilom hitne medicinske pomoći koje je vozio M. M., izašli su iz vozila i počeli skupa imobilizirati pješaka, primjenjujući sva sredstva sukladno proceduri, potom su ga skupa ugurali u vozilo, gdje je on s ozlijeđenim ušao u zadnji dio vozila dok je M. bio vani, to je trajalo 3 do 5 minuta. Ozlijeđeni je cijelo vrijeme bio pri svijesti. Krenuli su u Vinkovačku bolnicu i to na način da je M. vozio, a on bio pozadi s ozlijeđenim. U jednom trenutku ozlijeđeni je izgubio svijest, te mu je svjedok otvorio dišni put, držao ga prohodnim do bolnice, a M. rekao da požuri. Na ulazu u bolnicu dočekalo ih je medicinsko osoblje. Tada je ozlijeđeni ponovno bio svjestan no dezorijentiran, prebačen je na hitni bolnički prijem. Prilikom stavljanja ozlijeđenog na krevet u bolnici, vadili su ga iz vozila i to svjedok držeći ga za glavu, a M. za noge. Nakon što osoblje preuzelo ozlijeđenog, svjedok je nastavio pisati dokumentaciju koju nije uspio napisati u vozilu zbog gubitka svijesti ozlijeđenog. Potom su se on i optuženi vratili u bazu. M. M. niti jednog trenutka nije bio sam s ozlijeđenim. U vozilo su ozlijeđenog smještali on i optuženi, te su pored njega smjestili i njegove papuče za koje je napomenuo da ponesu. namirnice sa ceste nisu dirali. Ozlijeđeni je bio jako dezorijentiran, u lošem stanju, razbijene glave i krvario je iz nosa, te čak nije smatrao pouzdanim niti podatak o njegovom imenu koje je rekao. Od njega nisu traženi osobni dokumenti, iako se obično traži zdravstvena iskaznica, no zbog njegovog stanja nisu je uopće tražili. Upravo stoga mu je na kraju matični broj osigurane osobe, koji je potreban za popunjavanje dokumentacije, dala sestra na medicinskom prijemu iz baze podataka. Nije je primijetio nikakvu torbicu oštećenog.
9. Svjedok M. M., također saslušan na raspravi 20. travnja 2022., iskazao je kako ga je prije godinu i pol nazvao prijatelj M. M. i zamolio me da ode kod njegovih roditelja koji žive u sklopu Tehničke škole i uzme od njih novac, te da isti zatim donese njemu u P. kod pruge, što je on i učinio, bez traženja pojašnjenja, otišavši do prebivališta M. roditelja gdje mu je njegova majka predala novce. Novac je bio u koverti i misli da je bilo 10.000,00 kuna, no ne sjeća se je li mu netko rekao iznos. Nakon što je M. dao novac, on je prešao preko pruge i sjeo u neki crveni auto.
10. Svjedok L. B., saslušana na raspravi 24. svibnja 2022. iskazala je kako se sjećam događaja kada je dovezen oštećeni na hitni prijem Opće županijske bolnice V., iako se ne sjeća njegovog imena. Upamtila je događaj po smrznutom piletu u vrećici, koje je oštećeni imao, a koje je dovezeno skupa s njegovim drugim stvarima. On je prilikom dolaska bio pri svijesti, priseban, iako u šoku, te su od njega uzimali osobne podatke. Od njegovih stvari, sjeća se vrećice s namirnicama, te jedne torbe, ali i kako je tražio još neku torbu. Oštećeni je prije dolaska na njen odjel na opservaciju, bio na rengenu, te je kada je došao na njen odjel, nju je zamolio da pregleda njegove osobne stvari, koje su bile s njim na ležaju, no kako je bio pri svijesti, predala mu ih je da ih sam pregleda. Odmah je rekao kako mu nedostaje dio novca, ne sjeća se iznosa, te je pozvala policijske službenike koji su i došli skupa sa sanitetom. Nakon toga je oštećeni premješten na odjel.
Sjeća se kako je kod oštećenog bila vrećica iz trgovine i manja torbica.
11. Svjedok A. P., saslušana na raspravi 24. svibnja 2022. iskazala je kako radi na odjelu traumatologije kao medicinska sestra. Pacijent, kada doživi neku traumu poput prometne nesreće, prvotno bude zaprimljen na hitni prijem. Dežurni traumatolog s njenog odjela ide na hitni prijem pregledati pacijenta, te odluči treba li pacijent nakon hitnog prijema doći na traumatologiju. To je je bio i slučaj sa oštećenim, za kojeg se sjeća da je doživio prometnu nesreću 2020. godine i to u subotu pred V. jeseni i zaprimljen je na odjel traumatologije u večernjim satima, sa subote na nedjelju. Sjeća se kako je isti kod sebe imao vrećicu iz trgovine s pilićima, jer je prema vlastitim navodima bio u Kauflandu u kupovini. Kod dolaska na odjel, bio je pri svijesti, u kom slučaju djelatnici bolnici njegove osobne stvari ne diraju. Nakon što je zaprimljen došla je policija, što nije neuobičajeno, jer često dolaze raditi alkotest sudionicima prometnih nezgoda, no u konkretnom slučaju su došli zbog navoda oštećenika kako mu nedostaje novac. Bio je sam u sobi, policajca su obukli u anti covid odijelo, te je i svjedokinja prisustvovala prebrojavanju novca u novčaniku pacijenta. Osobno je prebrojala novac, te je te podatke upisala u svoj mobitel, gdje ih ima i sačuvane. Kod njega su našli 72 novčanice od 200 kuna i 16 novčanica od 500 kuna. Ti novci su cijelo vrijeme boravka pacijenta u bolnici bili kod njega, te je on otpušten iz bolnice nakon dva do tri dana. Ne sjećam jeli on tada rekao nedostaje li mu i koliko novca mu eventualno nedostaje. Također se ne sjeća jeli nad optuženim vršen alkotest.
12. Svjedok A. M., otac optuženog, saslušan na raspravi 24. svibnja 2022. iskazao je kako je za događaj koji stavlja na teret njegovom sinu, saznao iz novina. Jedino što neposredno zna je kako ga je jednog dana nazvao sin oko pola 6 navečer, dok je bio u lovu i pitao da o nečem razgovaraju, no kako je bio u šumi i nije mogao razgovarati jer sam čekao divljač, uputio ga je na njegovu majku i rekao da se obrati njoj u koliko mu nešto treba pomoći. Kad je došao kući supruga mu je rekla kako je sinu trebao novac, te mu je ona od njihove ušteđevine predala 10.000,00 kuna, sve u novčanicama od po 200 kuna, po koji je novac došao sinov prijatelj M. M.. Ne sjeća se da mu je kasnije sin pojasnio za čega su mu novci trebali.
13. Svjedok J. M., majka optuženog, saslušana na raspravi 24. svibnja 2022. iskazala je kako ju je u mjesecu l. 2.., i to 1.. ili 1.. l., oko pola 6, 6 navečer nazvao sin, pitao ima li novca u kući, što je potvrdila, te ju zamolio da mu da 10.000,00 kuna, po koje će doći njegov prijatelj, a detalje će joj kasnije ispričati. Zna kako je prije zvao svog tatu, koji ga je uputio na nju jer je bio u šumi. M. M. joj je od prije poznat, te mu je, kada je došao, predala 10.000,00 kuna u novčanicama od po 200 kuna u koverti, zamotanoj u vrećicu. Isti taj dan je došao sin k njoj, te joj je objasni kako ga je određeni gospodin A., kojem je pomagao u prometnoj nesreći, optužio za uzimanje novca od njega, ne zna koje količine, te je njemu bio potreban ovaj novac, kako bi ga predao u policiju. Prilikom tog razgovora otac optuženog nije bio prisutan. Misli kako je oštećeni nastradao par dana prije nego što je njen sin završio na policiji. Novce je dao policiji, te priznao počinjenje kaznenog djela jer su ga nagovarali, a i bio neispavan, poslije noćne smjene. Prije tog događaja od njih nije tražio novce.
13.1. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedoka D. K., M. M., L. B., A. P., A. M. i J. M., smatrajući ih istinitim, logičnim, uvjerljivim i u skladu su s ostalim izvedenim dokazima.
14. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, ocjena svakog dokaza zasebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud smatra utvrđenim činjenično stanje onako kako je ono navedeno u izreci ove presude.
14.1. Nesporno je kako je optuženi bio dio medicinskog tima koji je pružao pomoć unesrećenom oštećeniku A. K., nakon prometne nesreće 19. rujna 2020. u Banovcima.
14.2. Također je nesporno utvrđeno kako je A. K. tom prilikom kod sebe imao veću količinu novca, što je sud utvrdio, ne samo iz njegovog iskaza, nego i iz iskaza medicinske sestre A. P. koja je bila prisutna, čak prebrojala ostale novca koji su se nalazili u posjedu oštećenog A. K., kada je došao u bolnicu. Iz iskaza oštećenog A. K., sud je utvrdio kako je istome nedostajala određena količina novca, za koju on navodi da se radilo o 13.500,00 kuna.
14.3. Sud je ocijenio iskaz oštećenika kao vjerodostojan i utemeljen na vlastitim opažanjima, te je prihvatio njegovu tvrdnju kako je, u to vrijeme, sve novce koje posjedovao nosio sa sobom, s obzirom da je u tom trenutku kod kuće bio sam, te novce smatrao sigurnijima kod sebe. Također ovu njegovu tvrdnju podupire i količina novca koju je imao kod sebe u bolnici. Sud je povjerovao dijelu iskaza oštećenika kako je prilikom kretanje iz kuće kod sebe imao 35.000,00 kuna, uzimajući u obzir da je prilikom kretanja od kuće oštećeni bio pri punoj svijesti, a očito se radi o osobi koja je pažljiva s novcem, te točno pamti novčane iznose. U bolnici mu je prilikom prebrojavanja pronađeno 72 novčanice od 200 kn i šesnaest novčanici od 500 kn, dakle, 22 400 kuna, iz čega proizlazi, kako mu je od novca s kojim je krenuo od kuće, ukupno nedostajalo 12.600,00 kn. Stoga sud nikako ne može prihvatiti dio iskaza oštećenog kako mu je nedostajalo 13.500,00 kuna, jer suprotno proizlazi iz njegovog iskaza koju količinu novca je ponio sa sobom od kuće.
14.4. Sud ne smatra kako ovaj dio iskaza narušava vjerodostojnost iskaza oštećenika u cjelini, već zaključuje kako se oštećenik zbunio prilikom matematičkog računanja. Pri tome treba osobito uzeti u obzir kako je prvotni odštetni zahtjev oštećeni podnio 22. rujna, samo tri dana nakon prometne nesreće, koja ga je ostavila ozlijeđenog, ali i u stanju šoka zbog nestanka dijela ušteđevine.
14.5. Sam oštećeni rekao, kako je dio novca potrošio u trgovini, što je sam procijenio na iznos od 150 do 200 kuna, koju procjenu sud prihvaća, uzimajući u obzir kako oštećeni zna koje je namirnice kupovao, ali i činjenicu kako je bio pješke, pa ih nije moglo niti biti puno. Stoga je sud zaključio kako je oštećenom iz novčanika nedostajalo između 12.400,00 kuna i 12.600,00 kuna, odnosno, kako procjena ovlaštenog tužitelja kako je istome otuđeno oko 12.600,00 kuna, odgovara utvrđenom stanju.
Također je oštećeni dao uvjerljiv i životno logičan razlog zbog čega je preostali novac ostao kod njega, odnosno zašto osoba koja mu je otuđila novac iz novčanika nije u otuđila ostatak novca, jer je taj novac bio odvojen u njegovoj torbici.
14.6. Optuženi M. M. je imao priliku otuđiti novac iz novčanika oštećenog A. K., i to kada je, nakon utvrđivanja vitalnih znakova oštećenog, isti unesen u kombi, a s njime je ušao i D. K., drugi djelatnik hitne medicinske pomoći, dok je M. M. ostao koju minutu vani, očito, skupljajući osnovne stvari oštećenog. Sud ne smatra kako je prije dolaska hitne medicinske pomoći došlo do otuđivanja novca, s obzirom da je oštećeni ležao u kanalu dubokom 2,5 metara, i pri svijesti, te je oko kanala bilo više ljudi. Međutim, ti ljudi su stajali na rubu kanala odnosno, nitko nije silazio kod A. K., što je sud utvrdio iz iskaza oštećenika, i to sve do dolaska djelatnika hitne medicinske pomoći, jer, su se, kako mu je kasnije rečeno, bojali da ga krivim potezom dodatno ne ozlijede. Dakle, sud je zaključio kako je novac nestao između dolaska hitne medicinske pomoći i prispijeća A. K. u bolnicu.
14.7. Dva su djelatnika hitne medicinske pomoći bila prisutna prilikom pružanja hitne medicinske pomoći oštećenom i prilikom vožnje do bolnice.
Sud smatra kako je upravo M. M. otuđio predmetne novce iz novčanika oštećenog A. K., jer je i sam priznao počinjenje kaznenog djela prilikom ispitivanja u policijskoj postaji O., a koji njegov iskaz nije nezakonit dokaz, što je utvrđeno pravomoćnom rješenju ovog suda od 27. rujna 2022., a nakon saslušanja policijskog službenika I. R. na ove okolnosti.
14.8. Sud je i reproducirao snimku ovog iskaza optuženog, te utvrdio kako je optuženi, suprotno isticanju na raspravi, svoj iskaz iznosio mirno, bez straha, detaljno, te navodeći činjenice koje su mu poznate. Specifično je upravo što optuženi navodi kako je novčanik bio u vrećici, a, zaista, su osobne stvari oštećenika bile u vrećici, a što nije mogao znati ukoliko nije počinio predmetno kazneno djelo.
14.9. Obrana optuženika nije prihvaćena, jer ju sud smatra usmjerenom izbjegavanju kaznenopravne odgovornosti, ovo stoga što je stoga obrana optuženika proturječna sama sebi, obzirom da optuženik inkriminirane događaje različito opisuje prilikom prvog ispitivanja, od onog na glavnoj raspravi, a ista je u suprotnosti i s ostalim izvedenim dokazima. Optuženi je i sam naveo kako je smatrao da će se priznavanjem kaznenog djela izvući s lakšim posljedicama, dok je očito u međuvremenu utvrdio kako će se posljedice priznavanja krivnje odnosno osuđivanja za kazneno djelo, odraziti i na njegov radni odnos, pa je odlučio drukčije iskazivati na raspravi.
14.10. Dovođenjem u vezu iskaza optuženog kod policije, s iskazima svjedoka A. P., koje je bila prisutna kada je oštećeni utvrdio da mu nedostaje novac, čak i prebrojala novac, kao i njegovog kolege D. K. koji je opisao zbivanja koja je vidio, prilikom pružanja hitne medicinske pomoći ozlijeđenom A. K., također, dovođenjem njegovog iskaza u vezi sa iskazom njegovih roditelja A. i J. M. kojima je poznato, osobito J. M. kako je M. M. tražio da mu se posudi određena količina novca od ušteđevine roditelja, te po isti novac poslao svoga prijatelja M. M., također uzimajući u obzir iskaza svjedoka M. M., koji je otišao po novac kod majke optuženog i predao ga optuženom, sud je utvrdio kako je optuženi posudio novac od svojih roditelja, kako bi isti predao djelatnicima policije u policijskoj postaji O., a radi umanjenja svoje kaznene odgovornosti.
14.11. Sud nikako ne prihvaća da je optuženi otišao po novac po uputi policajaca, a kako ne bi snosio kaznenu odgovornost za počinjeno djelo, s obzirom da je kazneno djelo počinjeno i dovršeno još 1.. r. 2., pa se samim vraćanjem novca ne može izbjeći kaznena odgovornost, iako to može biti olakotna okolnost.
Osim toga, suprotno ovim navodima obrane, iskazuje i svjedok I. R., saslušan na raspravi 27. rujna 2022., koji misli kako je netko donio novac optuženom, između poligrafskog testiranja i ispitivanja u policiji, te kako mu je on rekao da će mu vraćanje novca vjerojatno biti tretirano kao olakotna okolnost.
14.11. Iako je J. M., majka optuženika, iskazala kako je optuženom, preko prijatelja M. M. poslala 10.000,00 kuna u apoenima od 200,00 kuna, a on je u policiji predao istu svotu novca u apoenima od 200,00 kuna i od 500,00 kuna, sud nije smatrao bitnim utvrđivati gdje je optuženi razmijenio novce, s obzirom da je izvan svake sumnje utvrđeno kako se ne radi o istim novčanicama otuđenim oštećenom, A. K., već od djelomičnoj reparaciji štete, mjesec dana nakon počinjenja djela.
14.12. Nadalje, sud ne smatra životnim i logičnim da bi optuženi, ne samo priznao počinjenje djela kojeg nije počinio, već i pokušao sanirati njegove posljedice, ukoliko djelo nije počinio. Razlog zbog kojeg optuženi nije iznio točnu količinu novca koja je nedostajala oštećenom, je, očito, jer novce, nakon otuđivanja nije prebrojao, te je cifu iznio aproksimativno. No, i ta aproksimativana svota je u istom vrijednosnom rangu kao količina novca koja je oštećenom otuđena, što također upućuje na činjenicu kako je optuženi te novce imao u rukama.
14.13. Iako je optuženi u svom iskazu u policiji naveo kako je otuđene novce držao u kući, nije ih trošio i donio ih je prilikom ispitivanja, kao nesporno je utvrđeno kako se ne radi o istim novčanicama koje su oštećenom otuđene, već o novcu koji je posudio od roditelja. Očito je, suprotno tome, optuženi otuđene novce potrošio, uzimajući u obzir kako je od nestanka novca oštećenog, do ispitivanja optuženog u policiji, prošlo mjesec dana.
14.14. Stoga sud zaključuje kako je optuženi M. M., svojim ponašanjem ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela protiv imovine – teškom krađom iz čl. 229. st. 1. toč. 4. u svezi s čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona, a kazneno djelo je počinio prema osobi koja je u trenutku počinjenja djela bila u teškom stanju, unesrećen ležeći u kanalu, i čekajući spas djelatnika hitne medicinske pomoći. Optuženi je djelo počinio s izravnom namjerom, upravo išavši za tim da ostvari nepripadnu imovinsku korist, iskorištavanjem teške situacije i stanja nemoći žrtve, pri čemu ubrojivost i svijest optuženika o protupravnosti, nisu osporeni ni ničim dovedeni u pitanje, a za optuženikovo postupanje ne postoji niti jedan ispričavajući razlog.
15. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, vodeći računa o stupnju krivnje i svrsi kažnjavanja, sukladno članku 47. KZ/11, vrednovao sve okolnosti koje su od utjecaja da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, pa je tako optuženom, kao olakotnu okolnost, cijenio dosadašnju neosuđivanost, okolnost što je otac troje maloljetne djece, kao i djelomičnu naknadu štete koja je oštećenom nastala prilikom počinjenje djela, predajom policiji 10.000,00 kuna, dok mu je kao otegotno cijenio bezobzirnost prilikom počinjenja djela koje je počinio iskorištavajući svoj položaj djelatnika hitne medicinske pomoći i povjerenje koje kao djelatnik iste, uživa kod građana, no isto povjerenje je zlouporabio na način da je prilikom samog obavljanja ovog, inače hvalevrijednog posla, počinio kazneno djelo, oštećujući upravo onoga kome je trebao pomoći.
15.1. Imajući u vidu navedeno, sud je optuženika osudio za kazneno djelo iz članka 229.. stav 1. točka 4. KZ/11 na kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci uvjetno na dvije godinu, smatrajući sud da je predmetna kaznena sankcija primjerena težini i posljedici počinjenog kaznenog djela, te da će se tako izrečenom sankcijom ostvariti zakonom propisana svrha kažnjavanja, odnosno, izražavanje društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanje povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.
15.2. Sud je stava kako se svrha specijalne prevencije može ostvariti i uvjetnom osudom, a obzirom da se radi o optuženom koji je dosada neosuđivan, kako prije, tako i nakon počinjenja djela, što ukazuje kako je njegov dosadašnji život bio usklađen s pozitivno pravnim propisima i općeprihvaćenim normama ponašanja, pa se tako može smatrati ovo djelo izoliranim incidentom u njegovom životu, slijedom čega kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci, koja je dovoljna i primjerena okolnosti počinjenja djela, nije potrebno neposredno izvršiti, već će i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja. Ovakvom sankcijom optuženom je omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno društveno prihvatljivo ponašanje, te ponovno uključivanje u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela, kao što će mu biti omogućeno da pokažu kako je shvatio ozbiljnost i nedopuštenost opisanog načina postupanja.
16. Sud je, našao osnove, u dokazima provedenim radi utvrđivanja kaznene odgovornosti optuženog, za djelomičnu dosudu imovinsko pravni zahtjev u iznosu od 12.400,00 kuna/ 1.645,76 eura, oštećenom A. K., dio kojeg u iznosu od 10.000,00 kuna/ 1.327,23 eura, će biti namiren isplatom iz iznosa koji je optuženi predao u policiji, dok je optuženom naložio da oštećenom isplati daljnji iznos od 2.400,00 kuna/ 318,53 eura, u roku od trideset dana od pravomoćnosti presude. Naime, od novca s kojim je krenuo od kuće, 35.000,00 kuna, oštećeni je u bolnici imao 22.400,00 kuna, dakle, nedostajalo mu je 12.600,00 kuna. Kako je ostalo neutvrđeno, koliko je točno oštećeni potrošio kupujući namirnice, ali do 200,00 kuna, sud je našao osnove dosuditi mu dio postavljenom imovinskopravnog zahtjeva od 12.400,00 kuna.
16.1. S preostalim dijelom imovinsko pravnog zahtjeva od 1.100,00 kuna/146,00 eura, sud je oštećenog uputio u parnicu, s obzirom da o ovom dijelu postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva, nije mogao odlučiti na temelju provedenih dokaza.
17. Temeljem članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08, sud je optuženog obvezao na plaćanje troškova kaznenog postupka, i to paušalnog iznos od 1.000,00 kuna/132,72 eura, koji iznos je određen sukladno duljini i složenosti ovog kaznenog postupka s jedne strane, ali i imovnom stanju optuženika s druge strane, odnosno činjenici da ima redovna primanja, te vrijednu imovinu, kao i da je poslovno sposobna osoba koja predmetni iznos može redovnim radom, zaraditi, ali također uzimajući u obzir i njegove obveze uzdržavanja.
17.1. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci presude.
U Vinkovci 13. prosinca 2022.
Sutkinja
Ivana Lovrić Vidaček v.r.
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka iste.
Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u tri primjerka, a o njoj u drugom stupnju odlučuje vijeće Županijskog suda.
Oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinsko pravnom zahtjevu.
Dostavna naredba:
1. ODO u Vinkovcima na broj: KO-DO-901/2020
2. Opt. M. M., J., V. 3.
3. Branitelj, odvj. D. Ć., V., I.. G. 1.
4. Oštećeni, A. K., B., Š. 3.