REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 7 Kž-784/2022-7

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Gordane Mihela Grahovac kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog Z. M., zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 311. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – odluke Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11 – dalje u tekstu: KZ/97), odlučujući o žalbi okrivljenika, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Splitu, broj: K-940/2013 od 18. prosinca 2021., a objavljene 20. prosinca 2021., na javnoj sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2022., u nazočnosti zz branitelja okrivljenika K. M., odvjetnice iz Z.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljenog Z. M., ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Splitu, broj: K-940/2013 od 18. prosinca 2021., a objavljene 20. prosinca 2021., okrivljeni Z. M. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela krivotvorenja isprave iz čl. 311. st. 1. KZ/97, činjenično opisano izrekom te presude, pa se na temelju čl. 311. st. 1. KZ/97 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, a temeljem čl. 67. KZ/97 okrivljeniku se izriče uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako okrivljenik u roku provjeravanja 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.

2. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 1. i 2. toč. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08), okrivljeni Z. M. dužan je platiti trošak kaznenog postupka u ukupnom iznosu 3.688,00 kuna od čega 1.368,00 kuna za pisana vještačenja C. za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja I. V. te 320,00 kuna za usmeno ispitivanje vještaka Ž. T., te 2.000,00 kuna paušalne svote, a sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

3. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu podnio okrivljeni Z. M. po branitelju L. P. V., odvjetniku OD R. & V. iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 467. toč. 1. u vezi s čl. 468. st. 1. toč. 9. ZKP/08, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 467. toč. 3. u vezi sa čl. 470. st. 1. ZKP/08 i zbog odluke o kazni iz čl. 467. toč. 4. u vezi sa čl. 471. st. 1. i 2. ZKP/08, te je predložio da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenika oslobodi optužbe, odnosno izrekne blaža sankcija, podredno, ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Ujedno je zatražio da ga se izvijesti o sjednici vijeća, a čemu je u smislu odredbe čl. 475. st. 2. ZKP/08, i udovoljeno. 4. Odgovor na žalbu okrivljenika podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu nalazeći da su navodi žalbe neosnovani, te predlaže da se žalba okrivljenika kao takva odbije.

5. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

6. Na javnu sjednicu vijeća pristupila je zz branitelja okrivljenika K. M., odvjetnica iz Z., dok nisu pristupili uredno pozvani okrivljenik i zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, a dostava poziva za iste je uredno iskazana, pa je sjednica vijeća održana u njihovoj odsutnosti, a sve u smislu čl. 475. st. 4. ZKP/08. Prisutna zz branitelja okrivljenika u cijelosti je ostala kod svih navoda istaknutih u žalbi okrivljenika.

7. Žalba okrivljenika je osnovana.

8. U pravu je žalitelj, tj. okrivljeni Z. M. kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 9. ZKP/08, a koja povreda se sastoji u tome što je prvostupanjski sud značajnim intervencijama u činjenični opis prekoračio optužbu.

8.1. Naime, povreda iz čl. 468. st. 1. toč. 9. ZKP/08 postoji kada se presuda odnosi na kazneno djelo koje nije predmet optužbe ovlaštenog tužitelja, kada je povrijeđen subjektivni identitet (u pogledu osobe) i objektivni identitet (u pogledu djela) presude i optužbe. Ovdje nas zanima objektivni identitet, te s tim u vezi valja reći da je u našem kaznenom procesnom pravu prihvaćena, tzv. uža koncepcija vezanosti presude za optužbu, a što znači da sud može mijenjati činjenični opis samo ako te izmjene nisu obilježje kaznenog djela ili ako se izmijenjeno kazneno djelo iz optužnog akta modificira na drugo djelo, dok je modifikacija moguća samo ako je riječ o drugačijem djelu (deliktu iz iste glave KZ-a ili iz istog posebnog Zakona), uz pretpostavku da djelo iz presude nije teže u odnosu na djelo iz optužnog akta.

8.2. Prema tome, preciznijim i jasnijim činjeničnim opisom djela sud u izreci presude ne prekoračuje optužbu, ako su u opisu i dalje ostali svi bitni elementi bića kaznenog djela obuhvaćenog optužbom i ako se time ne dovodi u pitanje kvalifikacija djela ili objektivni identitet presude i optužbe, jer je bitno da preciziranje činjeničnog opisa je rezultat dokaznog postupka u kojem su na raspravama utvrđene odlučne činjenice, a što, u ovdje konkretnom slučaju, nije bio slučaj već se radi o povredi u vidu prekoračenja optužbe.

8.3. Naime, okrivljeniku se optužnim aktom nadležnog državnog odvjetništva stavlja na teret, u bitnome, da bi cit: "dana 24. siječnja 2022. u D., u prostoru svog obrta za proizvodnju i trgovinu ugostiteljske opreme M. –. u. o. čiji je zaposlenik bio i I. Đ., u nakani izdavanja materijalnog falsifikata i korištenja istog, zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa između navedenog obrta i I. Đ., potpisao oponašajući potpis imenovanog, a potom isti zahtjev predao H. zavodu za mirovinsko osiguranje.". Dakle, pravnim opisom mu se stavlja na teret izrada lažne isprave i uporaba lažne isprave.

8.4. Prvostupanjski sud je izrekom pobijane presude okrivljenika proglasio krivim za učin kaznenog djela krivotvorenja isprave na način da je u činjeničnom opisu naveo cit: "što je dana 30. siječnja 2012. u S., u nakani izdavanja materijalnog falsifikata i korištenja kao istinitog, H. zavodu za mirovinsko osiguranje predao potpisani zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa od 24. siječnja 2012. između svog obrta za proizvodnju i trgovinu ugostiteljske opreme M. –. u. o. i I. Đ. koji je bio zaposlenik tog obrta, iako je znao da ga nije potpisao I. Đ., dakle, lažnu ispravu uporabio kao pravu, čime je … krivotvorenje isprave iz čl. 311. st. 1. KZ/97". Dakle, ovdje se tereti samo za uporabu, što nije povreda.

8.5. S tim u vezi, u obrazloženju svoje odluke prvostupanjski sud na stranici 10. drugi odlomak, između ostalog, navodi da analizirajući i ocjenjujući sve navedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, te dovodeći ih u vezu sa obranom okrivljenika, je utvrdio na nedvojben način da je okrivljenik počinio djelo koje mu se stavlja optužbom na teret. Uvažavajući rezultate dokaznog postupka prema kojima nije dokazano da bi okrivljenik potpisao sporni zahtjev, oponašajući potpis I. Đ., sud je precizirao činjenični opis kaznenog djela iz istog ispuštajući riječi u odnosu na takvu okrivljenikovu radnju, "potpisao oponašajući potpis imenovanog". Naprijed opisana intervencija u činjenični opis je dopuštena, odnosno ne čini povredu identiteta optužbe.

8.6. Međutim, prvostupanjski sud čini i slijedeće te obrazlaže: "… s obzirom na rezultat dokaznog postupka sud je precizirao mjesto i datum počinjenja djela naznačujući "30. siječnja 2012. u S.", pa shodno tome ispustio riječi "24. siječnja 2012. u D.", jer je okrivljenik predmetni zahtjev podnio H. zavodu za mirovinsko osiguranje u S. 30. siječnja 2012., a što onda znači da datum i mjesto kaznenog djela je počinjeno upravo u S. toga dana. Prema tome, iz samog obrazloženja proizlazi da sud prvog stupnja mijenja, odnosno kako on navodi precizira činjenični opis na način da je izmijenio vrijeme i mjesto počinjenja kaznenog djela, a što nije moguće, odnosno, nije dopušteno.

8.7. Prema tome, iz naprijed navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud zadiranjem u činjenični opis na način kako je to precizirano u izreci pobijane odluke, u cijelosti izmijenio identitet optužbe jer je mijenjao u bitnim dijelovima i to u smislu vremena i mjesta počinjenja djela, kao i radnje koja se okrivljeniku stavlja na teret. Na opisani način prvostupanjski sud nije mogao ni smio postupiti, jer kao što je naprijed navedeno povreda iz čl. 468. st. 1. toč. 9. ZKP/08 postoji kada se presuda, između ostalog, …. odnosi na bitna obilježja kaznenog djela obuhvaćena optužbom, a u ovdje konkretnom slučaju vrijeme i mjesto počinjenja djela su bitna obilježja kaznenog djela za koje se okrivljenik tereti.

9. S obzirom na navedeno valjalo je prihvatiti navedeni prigovor žalitelja, pobijanu presudu ukinuti i vratiti na ponovno suđenje.

9.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti propuste na koje mu je ukazano ovom drugostupanjskom odlukom, prvenstveno vodeći računa o navodima te odluke, te će nakon detaljne analize provedenog dokaznog postupka donijeti zakonitu i pravilnu odluku koju će, temeljem čl. 459. st. 5. ZKP/08, i obrazložiti.

9.2. Vodeći računa o odredbi čl. 487. st. 4. ZKP/08 koji propisuje da kada se prvostupanjska presuda ukine zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, a žalba je podnesena i zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, što je ovdje slučaj, ovaj sud je dužan navesti i ocjenu istaknutih žalbenih navoda. Zbog navedenog se ukazuje prvostupanjskom sudu da razmotri provođenje novog vještačenja i pri tome vodeći računa o dokaznim prijedlozima obrane, a vezano za prigovore i nedostatke vještačenja provedenog po C. za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja I. V. s obzirom na dokaze koji žalitelj dostavlja sudu u prilogu žalbe, a to je vještačenje L. Z. iz sisa Općinskog suda u Splitu broj Pnš- 20/2015. Stoga se ukazuje potrebnim da prvostupanjski sud razmotri navedeno, te obrazloži svoju odluku, vezano za predloženo vještačenje, ne ulazeći u to kakva će ta odluka biti, a što je bitno za pravilno utvrđenje činjeničnog stanja.

10. Zbog svega navedenog riješeno je kao u izreci.

11. Kako je žalba okrivljenika osnovana, to je temeljem čl. 483. st. 1. ZKP/08 prihvaćena žalba okrivljenika i ukinuta prvostupanjska presuda.

U Zagrebu 27. rujna 2022.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Sonja Brešković Balent, v. r.