Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: 7 Kž-928/2022-3

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Gordane Mihela Grahovac kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog I. L., zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbi okrivljenika, izjavljene protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima broj: K-84/2020 od 11. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2022.,

    r i j e š i o  j e

    Prihvaća se žalba okrivljenog I. L., ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vinkovcima broj: K-84/2020 od 11. svibnja 2022., okrivljeni I. L. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude, pa se temeljem čl. 139. st. 2. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 7 (sedam) mjeseci, a temeljem čl. 56. st. 2. i 3. KZ/11 okrivljeniku se izriče uvjetna osuda na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti, ako okrivljenik u roku provjeravanja u trajanju 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

    2. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme uhićenja od 8. rujna 2019. u 16,35 sati do 10. rujna 2019. u 8,21 sati.

    3. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi čl. 145. st. 2. toč. 1., 6. i 7. Zakona o kaznenom postupku (N

    arodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 , 126/19 – dalje u tekstu: ZKP/08), okrivljenik je dužan platiti na ime putnih troškova svjedoka iznos 619,20 kuna, na ime troškova kaznenog postupka paušalni iznos 1.000,00 kuna, te troškove punomoćnika oštećenice u iznosu 4.513,50, a sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

    4. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu okrivljeni I. L., po branitelju V. C., odvjetniku iz V., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 470. ZKP/08 i zbog odluke o kazni iz čl. 471. ZKP/08, te je predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na prvostupanjskom sudu ponovno suđenje i odluku.

    5. Odgovor na žalbu okrivljenika podnijelo je Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima, nalazeći da su navodi žalbe okrivljenika neosnovani, te je predložilo da se ista kao takva odbije.

    6. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    7. Žalba okrivljenika je osnovana.

    8. U pravu je žalitelj, tj. okrivljeni I. L. kada tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, a koja povreda se očituje u tome što je izreka presude nerazumljiva i proturječna sama sebi.

    8.1. Naime, okrivljenik je proglašen krivim zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11, na način da je radnja djela opisana u činjeničnom opisu izreke pod toč. I. U pravnom opisu je navedeno da je cit: "… dakle, drugome ozbiljno prijetio da će nju i njoj bliske osobe usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno prema djetetu", dok je u zakonskom opisu opisano da se radi o kaznenom djelu prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11.

    8.2. Uvodno je potrebno reći da je djelo počinjeno 8. rujna 2019. kada je na snazi Kazneni zakon NN broj 118. od 4. siječnja 2019., a u kojem Zakonu nije bilo posebno predviđeno, odnosno propisano počinjenje predmetnog djela prema djetetu. Naime, tek u Narodnim novinama broj 126 od 24. prosinca 2019. (peta novela koja je stupila na snagu 1. siječnja 2020.), navedeno je u čl. 139. st. 3. KZ/11, "ako je kazneno djelo iz st. 1. i 2. ovog članka počinjeno prema službenoj osobi ili odgovornoj osobi u obavljanju javne ovlasti ili u vezi s njezinim radom ili položajem ili prema novinaru u vezi s njegovim poslom ili prema odvjetniku u obavljanju njegove djelatnosti, ili iz mržnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi….", dakle, sada imamo i dijete.

    8.3. Ovdje konkretno prvostupanjski sud je okrivljenika proglasio krivim da je počinio kazneno djelo prijetnje prema osobi koja je zbog svoje dobi (dakle, prema djetetu), posebno ranjiva. Navedeni zakon nije bilo moguće primijeniti u ovdje konkretnom slučaju jer još nije bio na snazi u vrijeme počinjenja ovdje predmetnog djela. Stoga je izreka presude proturječna sama sebi i nerazumljiva, jer nije jasno za koje točno kazneno djelo je okrivljenik proglašen krivim, a što navedenu presudu čini nerazumljivom.

    8.4. Isto tako, u pravu je žalitelj kada kaže da je počinjena bitna povreda iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, a koja se sastoji u tome da nema razloga o odlučnim činjenicama vezano za troškove kaznenog postupka. Naime, prvostupanjski sud je okrivljenika, nakon što ga je proglasio krivim za terećeno mu kazneno djelo na kraju u toč. 33. obrazloženja konstatirao cit: "Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi članka 145. stavak 2. Točka 1., 6. i 7. ZKP-a optuženi je dužan platiti na ime putnih troškova svjedoka iznos 619,20 kuna, na ime troškova kaznenog postupka paušalni iznos od 1.000,00 kuna, te troškove punomoćnika oštećene u iznosu od 4.513,50 sve u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.".

    8.5. Međutim, u tom obrazloženju presude nije navedeno točno na koje troškove punomoćnika oštećenika se odnosi iznos od 4.513,50 kuna, pa je i u tom dijelu presuda nerazumljiva jer nema razloga o odlučnim činjenicama pa se ne može ispitati.

    8.6. Nadalje, u pravu je žalitelj kada tvrdi da je počinjena i bitna povreda kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 jer u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a što se odnosi na okolnost da u pobijanoj presudi nije obrazloženo subjektivno obilježje, odnosno odnos okrivljenika prema predmetnom kaznenom djelu koje mu se stavlja na teret.

    8.7. Naime, prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude nije dao nikakve razloge o krivnji, a krivnja je odlučna činjenica kaznenog djela zbog kojeg je okrivljenik u ovdje konkretnom slučaju proglašen krivim i osuđen u prvostupanjskoj presudi.

    8.8. Naime, jedino gdje prvostupanjski sud spominje termin namjere je pod toč. 26. obrazloženja pobijane presude na 9. stranici gdje navodi cit: … "a takvom ozbiljnom prijetnjom optuženi je imao namjeru da ustraši žrtvu, u čemu je u potpunosti uspio obzirom da ista, kako je iskazala još uvijek osjeća strah od optuženog i kada ga vidi nije joj svejedno.".

    8.9. To je sve što u vezi krivnje u presudi navodi prvostupanjski sud, a što je nedostatno.

    8.10. Naime, prema odredbi čl. 23. KZ/11 sadržaj krivnje sastoji se od ubrojivosti, namjere ili nehaja i o svijesti o protupravnosti (ili barem mogućnosti te svijesti). Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude, kako to u svojoj žalbi ističe i žalitelj, ne daje nikakve razloge niti o ubrojivosti niti o obliku krivnje (namjera ili nehaj), a niti o svijesti o protupravnosti djela.

    8.11. Takvo temeljno odsustvo razloga o odlučnim činjenicama (krivnji) tim više je prisutno jer je okrivljenik proglašen krivim zbog kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 2. KZ/11, pa je prvostupanjski sud dužan obrazložiti sadržaj krivnje i razloge o kojim se oblicima krivnje radi.

    8.12. Ovaj drugostupanjski sud posebno upućuje prvostupanjskom sudu da krivnja nije samo odlučna činjenica koja se odnosi na kazneno djelo već je krivnja i temelj kaznenopravne sankcije, odnosno odluke o kazni, te neiznošenje razloga o krivnji čini prvostupanjsku presudu "defektnom" i u odnosu na odluku o kazni – u odluci o kazni.

    9. Kako je prvostupanjski sud ostvario naprijed pobrojane bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08, to je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

    9.1. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će izvesti sve provedene dokaze, a po potrebi i nove, otklonit će prije svega povrede na koje mu je ukazano ovom drugostupanjskom odlukom, a posebnu pažnju posvetit će utvrđivanju i ocjeni onih činjenica koje se odnose na bitna obilježja kaznenog djela za koje se okrivljenik tereti, odnosno potrebno je voditi računa o zakonitosti i pravilnosti optuženja koje se stavlja na teret okrivljeniku, odnosno o činjeničnom opisu, pravnoj i zakonskoj kvalifikaciji terećenog kaznenog djela, te će temeljem tako provedenog postupka i utvrđenih činjenica, savjesnom ocjenom svih provedenih dokaza, donijeti novu odluku koju će valjano u smislu odredbe čl. 459. ZKP/08, i obrazložiti.

    10. Slijedom iznesenog, temeljem čl. 483. st. 1. ZKP/08 valjalo je riješiti kao u izreci.

    U Zagrebu 27. rujna 2022.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Sonja Brešković Balent, v. r.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.