Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 33 Gž Ob-305/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice T. N. iz Z., OIB…, koju zastupa punomoćnica E. K., odvjetnica iz Z., i protustranke S. H., iz Z., OIB…, uz sudjelovanje mlt. M. H., zastupane po posebnoj skrbnici M. V. iz Centra za posebno skrbništvo Z., radi odluke o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima s djetetom, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj R1 Ob-864/2021-104 od 27. prosinca 2021., dana 27. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke S. H. kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj R1 Ob-864/2021-104 od 27. prosinca 2021.

Obrazloženje

1. Rješenjem citiranim u izreci odlučeno je:

I./ Predlagateljica T. N. OIB:… iz Z., potpuno samostalno će ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. M. H. rođ. …2012., OIB:… i samostalno zastupati mlt. dijete u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta te samostalno donositi odluke bitne za dijete iz čl. 100. i 108. ObZ-a.

II./ Utvrđuje se da je povučen protuprijedlog protustranke S. H. OIB:… iz Z. od 23.03.2018. koji glasi:

"Stavlja se izvan snage rješenje Općinskog građanskog suda u Zagreb broj R1 O- 60715 od 03.05.2017. g. u dijelu kojim se odlučuje o prijedlogu predlagateljice i susretima i druženjima oca i djeteta – točka 3. izreke rješenja, a koja glasi: "U odnosu na prijedlog predlagateljice:

- susreti i druženja oca S. H. s kćerkom mlt. M. H. održavati će se isključivo pod nadzorom stručne osobe određene od Centra za socijalnu skrb Z., Podružnica N. Z. svake subote od 10,00 do 12,00 sati na način da se primopredaja djeteta izvrši posredstvom stručne osobe na adresi stanovanja mlt. M. H.."

Susreta i druženja mlt. M. H. s ocem S. H. održavat će se:

- svaki drugi vikend od subote u 9,00 do nedjelje u 18,00 sati,

- u tjednu kada dijete vikend provodi s ocem otac će srijedom preuzimati mlt. M. iz vrtića u 15,00 sati te ju vraćati majci na adresu stanovanja u 19,00 sati,

- u tjednu kada će dijete vikend provoditi s majkom osobni odnosi mlt. M. s ocem održavati će se utorkom i četvrtkom na način da otac preuzme dijete iz vrtića u 15,00 sati te ga vrati majci na adresu stanovanja u 19,00 sati,

- svaki drugi državni i vjerski blagdan,

- u siječnju od 07. do 15-tog u mjesecu i

- dva puta po 10 dana tijekom ljetnih praznika i to na način:

počevši od 2018. godine od 01. do 10. srpnja i od 10. do 20. kolovoza, a iduće godine (2019.) od 10. do 20. srpnja i od 20. do 30. kolovoza te tako naizmjenično sve na način da otac dođe po dijete na adresu stanovanja majke i vrati ga na istu adresu do 19,00 sati."

2. Protiv navedene odluke protustranka je podnijela žalbu kojom istu pobija zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br.: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, u daljnjem tekstu: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe čl. 346. Obiteljskog zakona (Narodne novine br. 103/15, 98/19, dalje: ObZ), bez posebnog žalbenog prijedloga.

3. Predlagateljica u odgovoru na žalbu predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Postupajući u skladu s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Nije ostvarena niti istaknuta bitna povreda ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11., jer rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji su u skladu s procesnom građom, kako će biti nastavno obrazloženo.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je, u bitnom:

- da je presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-725/14-10 od 10.6.2014. utvrđeno da će mlt. dijete stranaka M. H., rođena 31.8.2012., živjeti s majkom T. N., ocu je naloženo doprinositi za uzdržavanje djeteta po 600,00 kn mjesečno od 15.6.2014. nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, te su određeni osobni odnosi oca mlt. M. jedan tjedan utorkom i četvrtkom od 9,00 do 17,00 sati do rujna 2014., utorkom i četvrtkom od 14,00 do 19,00 sati i subotom od 9,00 sati do nedjelje 18,00 sati, a drugi tjedan od srijede u 9,00 sati do četvrtka u 17,00 sati i to do rujna 2014., a nakon toga od srijede u 14,00 sati do četvrtka u 19,00 sati, svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, zimske, proljetne i ljetne praznika jednako sa svakim roditeljem,

- da su privremenim rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 O-60/15-5. od 16.3.2015 određeni osobni odnosi mlt. M. H. s ocem srijedom od 15,00 do 19,00 sati, svaki drugi vikend od subote u 9,00 do nedjelje u 18,00 sati, svaki drugi državni i vjerski blagdan, te po 7 dana zimskih i 2 puta po 10 dana ljetnih praznika na način da dođe po dijete na adresu stanovanja djeteta i vrati ga po isteku susreta na istu adresu, te je majci dozvoljeno da bez suglasnosti oca upiše mlt. M. H. u predškolski program u dječjem vrtiću,

- da je privremenim rješenjem istog suda poslovni broj R1 O-60/15.38 od 3.5.2017. stavljeno izvan snage prethodno rješenje te određeno da će se susreti i druženja oca s mlt. M. H. održavati isključivo pod nadzorom stručne osobe određene od Centra za socijalnu skrb Z., Podružnica N. Z. svake subote od 10 do 12 sati na način da se primopredaja djeteta izvrši posredstvom stručne osobe na adresi stanovanja djeteta,

- da iz mišljenja i prijedloga Centra za socijalnu skrb Z., Podružnica N. Z. od 2.2.2018. proizlazi da je donesena prethodno citirana privremena mjera, da je voditelj mjere bio V. I. te su se susreti uz nadzor odvijali od 3.6.2017. ali je zbog nemogućnosti daljnjeg provođenja mjere V. I. razriješen dužnosti i imenovan voditelj S. B. koji mjeru provodi od 29.7. do 29.11. 2017., te iz izvještaja proizlazi da mlt. M. s ocem ima prisan odnos, da vrijeme provode primjereno u igri, da otac nastoji lijepo govoriti o majci i djedu te baki po majci te je sugestija da se osobni odnosi mlt. M. s ocem odvijaju bez nadzora, da nema elemenata za ostvarivanje samostalne roditeljske skrbi od strane majke te da primarne poteškoće predstavlja narušen odnos roditelja te je potrebno uključiti oba roditelja u obiteljsko savjetovanje radi uspostave kvalitetnije suradnje i komunikacije na planu roditeljstva, da nije primijetio ponašanja ili radnje roditelja koja bi izlazila izvan granica prihvatljivog i uobičajenog u odnosu oca i djeteta, te da je za razvoj i napredak osobnog odnosa djeteta s ocem bitno da se mjera ukine, te je predložen način i opseg održavanja osobnih odnosa,

- da iz iskaza predlagateljice proizlazi, da se stranke ne uspijevaju dogovoriti ni o čemu vezanom za dijete te je od prestanka veze između njih sve bitne odluke morala ishoditi putem centra za socijalnu skrb, odnosno suda, da protustranka nije htio dati suglasnost niti da se dijete upiše u jaslice, niti za operaciju krajnika i uha iako je prijetio gubitak sluha, odnosno isto je uvjetovao time da on predlagateljicu i dijete vozi na operaciju, da ne daje suglasnost za aktivnosti djeteta, te da o krštenju djevojčice nije obavijestila oca jer se isto dogodilo nakon što im je prijetio ubojstvom i imao zabranu prilaska predlagateljici,

- da iz iskaza protustranke proizlazi da su problemi počeli kada je predlagateljica ostavila dijete svojoj majci u P. radi odvikavanja od dojenja, da nije želio da dijete ide u jaslice jer je on u mirovini i sam čisti, kuha i pere te je smatrao da bi bilo bolje da je dijete s njim, da je odbio potpisati suglasnost da dijete ide na operaciju jer ga je predlagateljica "dovela pred gotov čin" a on je želio prvo razgovarati s liječnicom i raspitati se o operaciji te dijete s majkom dovesti u bolnicu i biti prisutan, da smatra da je bila potrebna njegova suglasnost za krštenje djeteta, iako načelno nema ništa protiv toga jer su se i njegova ostala djeca krstila, da je zbog izvannastavnih aktivnosti predlagateljica tražila veću alimentaciju a on o tome nije ništa znao te je nazvao organizatore da malo zastanu s tim dok ne vidi što će biti dalje, te je suglasnost dao kada je predlagateljica rekla da na temelju takvih aktivnosti neće tražiti povećanje uzdržavanja, da želi biti uključen u sve odluke u vezi djeteta,

- da posebna skrbnica djeteta zbog niske kronološke dobi nije obavila razgovor s mlt. M. H.,

- da iz iskaza voditelja mjere nadzora G. K. proizlazi da između stranaka postoji trajni konflikt oko sadržaja roditeljske skrbi, da se protustranka u početku protivio psihološkoj obradi, kao i da je naknadno saznao da je dijete kršteno, da se protivio upisu djeteta u jaslice, da je protestirao što je dijete u vrtiću upisano na jezik i još jednu radionicu jer nije sudjelovao te je tražio da se dijete ispiše jer je upisano mimo njegove volje, da je zaključak tima bio da protustranka prema strukturi osobnosti predstavlja osobu nedostupnu savjetodavnom radu, da jedno vrijeme dijete nije željelo ići ocu te su predloženi kontakti u prostorijama Centra a protustranka se tome protivio te nije bila izvršena opservacija radi utvrđenja mogu li se kontakti održavati izvan Centra, a sve zato jer je dijete jedno vrijeme nakon povratka od oca imalo noćne more i neobično se ponašalo, te su protiv predlagateljice vođeni postupci radi ostvarivanja susreta i druženja,

- da iz iskaza svjedokinje B. M. proizlazi da su između stranaka postojali konflikti te je otac prvo pristao da se dijete upiše u vrtić a potom pristanak povukao te je zatražena sudska odluka, da su nastali i problemi oko preuzimanja jer nije želio preuzimati dijete od roditelja predlagateljice, da majka nije oca sama obavijestila o operaciji djeteta jer je postojala pravomoćna presuda o prijetnji smrću predlagateljici, da je protustranka pristanak uvjetovao, da je bilo konflikta i oko aktivnosti u vrtiću,

- da iz iskaza svjedoka P. K. proizlazi da je vršio nadzor nad ostvarivanjem susreta i druženja tijekom 2014. otprilike godine dana, da su oba roditelja imala dobar odnos s djetetom ali je međusobni odnos narušen, da u to vrijeme nije bilo većih problema između stranaka,

- da iz iskaza svjedokinje Ž. B. proizlazi da je bila nadzornik u mjeri stručne pomoći i potpore od kolovoza 2018. do 1.1.2019., a to je od rujna bila intenzivna mjera, da su stranke kontaktirale isključivo preko nje, da se otac protivio da mlt. M. ide na rođendane vrtićkih prijatelja ako su padali na dan kad su se trebali naći, da je utjecao na dijete na način da se osjećala zbunjeno, da se protivio da dijete ide u crkvu jer je on ateist, a majka je u crkvu odlazila prigodno i nije bila jako usmjerena već više običajno, da je otac odbio prijedlog da dijete vidi i crkvu i džamiju, a u konačnici donese sama svoju odluku, međutim otac je bio izuzetno isključiv da zabranjuje odlazak u crkvu, da se otac protivio aktivnostima poslije vrtića, da se lijepo igrao s M. ali ima potrebu za dominacijom što dolazi do izražaja na početku i kraju susreta i druženja, kada pita dijete "jel da ti je kod tate najljepše, zašto nisi došla k tati kad si bila s mamom negdje u blizini i sl." stvarajući djetetu pritisak, kada bi primijetio otpor ljutio se i pitao npr. zašto bi kupio nešto djevojčici, kad nije htjela jesti, ili kad ne želi spavati kod nje, da je na početku susreta desetak minuta ispitivao dijete o tome što se događa doma, gdje su mama i baka i sl. čime je stvarao pritisak na dijete, da otac ima dobre motive i toplinu prema djetetu, ali je sklon agresivnim ispadima, rigidnom pristupu, jednostranom odgoju, da otac stavlja sebe i svoje emocije u prvo plan, da se znao pred M. razljutiti, zvati policiju, odvjetnike, vikati na nju i kolegicu koja je vršila nadzor, pa bi se M. u takvim situacijama najčešće smirila, sjela i na neki način „stisnula“, da je bio protiv preporuke Poliklinike da se M. uključi u neke aktivnosti primjerene na dob, već da bi se trebali dogovoriti on i njezina mama, da joj je mama luda i treba tretman, da je pitao dijete razumije li ona što uopće znači zabrana pristupa, da otac ne smatra važnom za dijete bilo kakvu aktivnost u smislu sporta, odlaska u kino, na klizanje i sl., da u prvo plan stavlja sebe i svoje interese i djetetu govori "tata je tužan, nije sretan, nije zadovoljan",

- da iz iskaza svjedoka S. B. proizlazi da je vršio nadzor nad susretima od kolovoza 2017. do kolovoza 2018., da su roditelji uglavnom komunicirali preko njega a manje prilikom predaje djeteta izravno, da se otac protivio pohađanju vjeronauka i odlascima u crkvu, da se pojavio problem jer otac nije znao da dijete pohađa aktivnosti u vrtiću, da je priliko zahvata u bolnici bilo sporno kako će ići iz bolnice kući, da je otac bio revoltiran jer nije pitan za aktivnosti u vrtiću radi čega dijete nekih tjedan do dva nije pohađalo te aktivnosti, a problem je bilo i financiranje, da je djevojčica rado išla ocu i lijepo su provodili vrijeme zajedno,

- da iz iskaza svjedokinje V. H. C., voditeljice nadzora od 9.11.2018., proizlazi da stranke komunikaciju obavljaju preko nje i na taj način postižu dogovore, da je otac bio protiv vađenja osobne iskaznice koju je majka željela izvaditi da odvede dijete na vikend u S. kod M. prijateljice, da se protivio odlasku u crkvu kada je majka s djetetom otišla u crkvu za Božić, te je otac bio frustriran, zvao policiju i odvjetnika, da odnos oca prema djetetu ovisi o tome kakvo je očevo emotivno stanje te ako je dobro tada je M. u fokusu, razgovaraju, igraju se, M. govori što joj se događaj, opuštena je, a ako je loše ulazi u verbalni atak što traje negdje 40 do 45 minuta, nije usmjeren na M., viče, dere se, zove policiju, a kada se smiri to sve nestane, za koje vrijeme se M. skupi, gleda TV i povuče se, ti su ispadi za dijete strašni, ona se prestraši, da je nastao sukob i na prvi dan škole, kada se M. "zalijepila" za mamu i nije obraćala pažnju na oca, koji je demonstrativno izašao iz dvorane u školi i odgurnuo vrata, vani je plakao ali nije primijetio da je i M. plakala, da M. ne želi da je otac vidi s njezinim prijateljima, da je tom prigodom majka poticala dijete te je zamolila tatu da se smiri kako bi se i dijete smirilo,

- da iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. J. P. i psihologa prof. V. Š. od 15.10.2020. proizlazi da je za protustranku utvrđena prosječna razina nekih intelektualnih funkcija a za neke se nije mogao dobiti rezultat jer ispitanik nije riješio čitav test, da upitnik ličnosti upućuje na izrazitu težnju za prikazivanjem sebe u socijalno što prihvatljivijem svjetlu odnosno pripisivanju iznimnih moralnih svojstava, da psihički profil opisuje izraženu sklonost poricanju i racionalizaciji dok drugi ljudi takvu osobu doživljavaju bez uvida, takve osobe sebe vide kao normalne, odgovorne i bez mana, ako njihove snažne potrebe za pažnjom, naklonošću i simpatijom nisu zadovoljene postaju nesigurni, drugi ih doživljavaju kao otvorene i društveno ekstrovertirane ali njihovi odnosi su prilično površni djeluju kao zaokupljeni sobom bez prave povezanosti s drugim ljudima, skloni su manipuliranju, prisutna je kronična i intenzivna srdžba, skloni su protivljenju autoritetima i poštivanju pravila te navode čvrsta mišljenja o tome što je dobro a što loše i zalažu se za svoja vjerovanja i uvjerenja,

- da je majka T. N. intelektualno na razini visokog iznadprosjeka, na testovima ličnosti ne evidentira se psihopatologija, te je opisuju kao društvenu, srdačnu i otvorenu osobu, koja lako uspostavlja povjerljive odnose, izražene težnje redu i organizaciji,

- mlt. M. H. je iznadprosječno intelektualne efikasnosti, bez emocionalnih poteškoća, privržena oboma roditeljima i ima topao odnos s bakom i djedom,

- da prema mišljenju vještaka kod protustranke postoji klinički važna inklinacija histrionskom poremećaju ličnosti što proizlazi iz Izvješća Centra za socijalnu skrb od 15.6.2016. i potvrđuje se opservacijom vještaka tijekom vještačenja, te je protustranka upadljivo usmjeren na sebe, emocionalno i vanjštinom, za socijalni standard se ukazuje u upadljivo mladenačkom izdanju koje se može doživjeti neprimjereno dobi. Za histrionski poremećaj ličnosti karakteristična je ekscesivna emocionalnost u komunikaciji pri čemu se emocije neobično brzo izmjenjuju i zbunjuju osobe u kontaktu, upadljiva je sklonost dramatičnim prikazivanjima samog sebe i teatralizacijama, a za protustranku je karakterističan impresionistički stil govora koje ne uvažava razgovor temeljen na činjenicama. Sklon je afektacijama i histeričnim reakcijama, već je u dvadesetim godinama imao psihičkih poteškoća koje su povezane s organskim temeljima u pozadini zbog čega je ostvario prava iz socijalnog okvira, pa se pretpostavlja da su tijekom godina opisane značajke ličnosti naglašene promjenama u središnjem živčanom sustavu. Promjene se klinički pokazuju kao naglašena izmjena emocionalnih stanja nesukladan povodu, labilnost afekta, povećana iritabilnost, slabija kontrola impulsa, promjene u mišljenju i govoru što se opisuje kao viskoznost u odnosu, površnost te izrazito opširnost u pisanoj i verbalnoj produkciju. Prema zaključku vještaka, histrionski roditelj zbunjuje jer djeci ne pomaže odijeliti imaginaciju od realiteta, što kod djece može izazvati uznemirenost, blokadu ili suprotno, dezinhibiciju ponašanja. Klinički značajna tendencija poremećaju ličnosti kod oca znači redukciju njegovih roditeljskih sposobnosti, što kod majke nije uočeno.

8. Navedene je činjenice prvostupanjski sud pravilno utvrdio, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, a o istima je dao i valjane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. 9. S obzirom na to, da se radi o visokokonfliktnim roditeljima koji ne žive zajedno, a kod oca je utvrđen nedostatak roditeljske kompetencije proizašao iz njegove osebujne strukture ličnosti, što dovodi do nemogućnosti postizanja bilo kakvog sporazuma s majkom oko roditeljske skrbi nad mlt. M. H., odnosno ne postoji suradnja i dogovor roditelja o pitanjima koja se tiču mlt. djeteta, što predstavlja rizik za skrb i dobrobit djeteta, a roditelji ne iskazuju mogućnosti promjene niti na razini da bi mogli sudjelovati u nekom terapijsko savjetodavnom radu, radi čega se isti problemi mogu očekivati i u budućnosti, sud je dodijelio majci samostalnu roditeljsku skrb, kako je to predložio Centar za socijalnu skrb Z., Podružnica N. Z., na temelju čl. 105. st. 1. ObZ, te da ga u bitnim osobnim pravima zastupa majka, na temelju čl. 105. st. 5. i čl. 108. u vezi s čl. 100. ObZ.

10. Neosnovano protustranka u žalbi prigovara, da spisu predmeta ne prileži izvješće o prethodnom obveznom savjetovanju, budući da je povodom ukidne odluke ovog suda poslovni broj Gž Ob-435/21-3 od 27.9.2021. utvrđeno, da je predlagateljica podnijela zahtjev za provođenje obveznog savjetovanja 15. studenoga 2017., dana 21. prosinca 2017. bila je na razgovoru u Podružnici Centra za socijalnu skrb u N. Z. s ocem mlt. M., dakle protustrankom, te je utvrđeno da sporazum nije postignut tijekom postupka obveznog savjetovanja, o čemu je 29. prosinca 2017. sačinjeno Izviješće o obveznom savjetovanju prije pokretanja ostalih sudskih postupaka, za koje je naknadno utvrđeno, da je na istom pogrešno navedena 2016. umjesto 2017. godina. Izviješće je uz dopis otpremljeno strankama 2. siječnja 2018., što je vidljivo iz žiga "otpremljeno". Iz službene bilješke proizlazi da su stranke pristupile radi savjetovanja u Centar 21.12.2017., a Izviješće je otpremljeno 2.1.2018., radi čega je postupak, koji je pokrenut 11.1.2018., pokrenut unutar 6 mjeseci od kada je okončano obvezno savjetovanje, u skladu s čl. 322. st. 1. t. 2. ObZ.

11. Odredbom čl. 322. st. 1. t. 2. ObZ propisano je, da se obvezno savjetovanje prema odredbama toga Zakona provodi prije pokretanja ostalih sudskih postupaka o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom (kada se ne pokreće postupak radi razvoda braka u kojem postoji zajedničko maloljetno dijete), a člankom 329. ObZ propisano je, da su roditelji i drugi članovi obitelji dužni pokrenuti i sudjelovati u obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje, između ostalog, o ostvarivanju roditeljske skrbi sukladno članku 105. toga Zakona, kao što je to u konkretnom slučaju.

12. Nadalje protustranka dalje prigovara da mu je rješenjem suda od 8. veljače 2021. naložena dostava izviješća o obveznom savjetovanju prije podnošenja protuprijedloga za izmjenu odluke o susretima i druženjima oca s mlt. M. H. iz točke III rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1o-60/15 od 3.5.2017., a da obvezno savjetovanje nije provedeno prije održavanja ročišta 20. prosinca 2021. već tek 22. prosinca 2021., unatoč tome što je zahtjev za održavanje obveznog savjetovanja podnio 16. studenoga 2021.

13. Iz navedenog proizlazi da je protustranka, iako je već rješenjem od 8. veljače 2021. pozvan na dostavu izviješća o obveznom savjetovanju, i to u roku od 8 dana, zahtjev nadležnom centru za socijalnu skrb podnio tek 16. studenoga 2021., dakle nakon proteka 9 mjeseci od isteka roka zadanog po sudu. Radi toga je nemogućnost prilaganja izviješća posljedica pasivnosti protustranke, te je prvostupanjski sud osnovano donio rješenje kojim utvrđuje da je prijedlog povučen, na temelju čl. 483. st. 2. ObZ, dakle zbog toga što navedeno izvješće nije dostavljeno.

14. Protustranka u žalbi detaljno analizira sve dokaze provedene u postupku, kao i u svim ostalim postupcima koji su se vodili između stranaka, te u povodu zahtjeva jedne i druge strane za ostvarivanje roditeljske skrbi i susreta i druženja s mlt. M., a uz to daje anamnezu izvanbračne zajednice T. N. i S. H., sve sa svog subjektivnog stajališta, kao i svoju analizu ponašanja šire obiteljske zajednice predlagateljice prema njemu.

15. Prvostupanjski sud ocijenio je provedene dokaze na valjan način, pri čemu sud, uz pomoć svjedoka koji su bili uključeni u mjere nadzora izricane strankama, te sudskih vještaka, nastoji utvrditi činjenice na objektivan način ne pogodujući niti jednoj od stranaka, a imajući na umu prvenstveno interes mlt. M..

16. Prema zaključku vještaka klinički značajna tendencija poremećaju ličnosti kod oca znači redukciju njegovih roditeljskih sposobnosti, dok kod majke vještaci nisu uočili elemente koji bi smanjivali njene roditeljske kompetencije. Za majku je psihologijskim testiranjem utvrđeno da je njezina intelektualna efikasnost na razini visokog iznadprosjeka, testovima ličnosti ne evidentira se psihopatologija te je opisuju kao društvenu, srdačnu i otvorenu osobu koja lako uspostavlja povjerljive odnose a ima izraženu težnju redu i organizaciji. Za žalitelja, vještaci utvrđuju da upitnik ličnosti upućuje na izrazitu težnju za prikazivanjem sebe u socijalno što prihvatljivijem svjetlu odnosno pripisivanju iznimnih moralnih svojstva, te da njegov psihički profil opisuje izraženu sklonost poricanju i racionalizaciji, da takve osobe sebe vide kao normalne, odgovorne i bez mana.

17. S obzirom na sve navedeno, sud je utvrdio da je komunikacija između stranaka narušena, da otac nije dao suglasnost za upis djeteta u vrtić, izvanvrtićke aktivnosti, za operaciju krajnika i ušiju djeteta koja je bila medicinski opravdana, za pribavljanje osobne iskaznice djeteta, za odlazak djeteta na rođendane prijatelja iz vrtića, radi čega je mlt. M. izbjegavala prijatelje kada bi bila s ocem, ispitivao je dijete je li bilo u crkvi, čemu se protivio, da je tijekom susreta s djetetom znao imati agresivne ispade i vikati na voditeljice nadzora, što bi loše utjecalo na dijete, da je otac sebe stavljao u prvi plan, da kod njega postoji naglašena izmjena emocionalnog stanja nesukladna povodu, labilnost afekta, povećana iritabilnost, slabija kontrola impulsa, promjene u mišljenju i govoru, površnost i izrazita opširnost u pisanoj i verbalnoj produkciji, da je otac roditelj koji djetetu ne pomaže odijeliti područje imaginacije od područja realiteta što kod djece može izazvati uznemirenje, blokadu ili dezihibiciju ponašanja, te je osnovano, na temelju čl. 05. st. 1. ObZ, odlučio da majka samostalno ostvaruje roditeljsku skrb i zastupa mlt. dijete u vezi s bitnim osobnim pravima te samostalno donosi odluke bitne za dijete iz čl. 100. i 108. ObZ.

18. Žalbom se nadalje opsežno pobija odluka o susretima i druženjima oca i mlt. djeteta, koja nije predmet postupka, jer je protuprijedlog protustranke povučen, na temelju čl. 483. st. 2. ObZ, kako je prethodno navedeno.

19. Nadalje, postupanje nadležnog centra za socijalnu skrb nije predmet ovog postupka, a pravilnost tog postupanja osporava se u smislu onemogućavanja ostvarivanja susreta i druženja protustranke s mlt. M., o čemu, kako je već rečeno, prvostupanjski sud nije odlučivao jer za to nije bilo formalnih pretpostavki. Način izvršavanja već postojeće odluke u dijelu u kojem je odlučeno o osobnim odnosima mlt. M. s ocem također nije predmet ovog postupka, pokrenutog radi ostvarivanja roditeljske skrbi.

20. Razlozi zašto protustranka smatra da njemu kao ocu treba „pripasti skrbništvo“ suprotni su utvrđenjima u postupku pred prvostupanjskim sudom iz kojih ne proizlazi, a suprotno navodima žalbe, da bi otac bio u većoj mjeri spreman na kompromisna rješenja i prilagodbu vlastitih zahtjeva, već naprotiv, da je otac usmjeren na sebe te da je u interesu mlt. M. da majka samostalno ostvaruje roditeljsku skrb i zastupa dijete u bitnim osobnim pravima. Takva odluka ne isključuje prava i obveze oca u svim drugim segmentima roditeljskih prava i obveza, a posebno ne utječe na opseg i način osobnih odnosa, o čemu već postoji sudska odluka.

21. Na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 27. rujna 2022.

S u d a c:

Gordana Bošković Majerović, v.r.