REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:8 Kž-384/2022-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv 1. optuženog D. G. i 2. optuženog I. G. zbog kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12, 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje u tekstu: KZ/11.) u vezi članka 52. KZ/11. i drugih, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu K-1375/2020. od 17. veljače 2022., na sjednici vijeća održanoj 27. rujna 2022.

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.) 1. optuženi D. G. oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv imovine – prijevarom, opisano i kažnjivo po članku 236. stavak 1. u vezi sa člankom 52. KZ/11. te kazneno djelo krivotvorenja – krivotvorenjem isprave, opisano i kažnjivo po članku 278. KZ/11., a 2. optuženi I. G. je oslobođen optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv privatnosti – nedozvoljenom uporabom osobnih podataka, opisano i kažnjivo po članku 146. stavak 1. KZ/11.

2. Na temelju članka 149. stavak 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

3. Protiv ove presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 467. stavak 3. u vezi sa člankom 470. stavak 2. ZKP/08. s prijedlogom da drugostupanjski sud uvaži žalbu državnog odvjetnika i prvostupanjsku presudu ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

4. U skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08., spis je prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Žalba je osnovana.

7. U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje jer i ovaj drugostupanjski sud nalazi da se razlozi na kojima prvostupanjski sud temelji zaključke da 1. optuženi D. G. nije počinio kazneno djelo prijevare iz članka 236. stavak 1. KZ/11. i kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. KZ/11., a 2. optuženi I. G. da nije počinio kazneno djelo nedozvoljene uporabe osobnih podataka iz članka 146. stavak 1. KZ/11. ukazuju nedostatnim i neutemeljenim.

8. Iz obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da iz dokaznog postupka ne proizlazi siguran zaključak da bi 1. optuženi D. G. doveo u zabludu oštećenu S. S., što je jedan od bitnih elemenata kaznenog djela prijevare. Suprotno ovakvom zaključku suda, a na što ispravno u žalbi ukazuje državni odvjetnik, je iskazivala oštećena S. S. Oštećenica se obratila 1. optuženom D. G. zbog pozajmice, a on ju je odveo u trgovinu mobitela, što joj je bilo čudno, ali nije mislila da je u tome nešto loše, rekao joj je da nema problema, da će dobiti novce na ime pozajmice, a u toj trgovini je samo nešto potpisala i djelatnik ju je tražio osobnu iskaznicu koju je kopirao i potom joj istu vratio. Tom prilikom nije bilo govora o ikakvim mobitelima, da bi oštećenica na svoje ime uzela mobitele koje bi potom dala optuženiku, već je oštećena S. S. za to saznala tek nakon što je išla u T. provjeriti račune, a tada je i saznala da je imala zaključena dva pretplatnička ugovora od 13. listopada 2015. kojom prilikom su na njezino ime kupljeni skupi mobiteli. Dakle, u trenutku dogovaranja pozajmice s oštećenom S. S., 1. optuženi D. G. nije spominjao ikakve mobitele i način realizacije pozajmice kroz mobitele. Da je oštećena S. S. na taj način htjela doći do novca, za to joj nije bio potreban posrednik, mogla je sama otići kod teleoperatera, uzeti mobitele i sama ih prodati te doći do novca iz prodajne cijene mobitela, a ne tražiti pozajmicu.

9. Prvostupanjski je sud nesporno utvrdio da su inkriminiranog dana na ime oštećene S. S. kod ugovornog partnera T. sklopljena dva zahtjeva, jedan za zasnivanje pretplatničkog odnosa, a drugi za produljenje obveznog razdoblja trajanja pretplatničkog ugovora, a iz provedenog grafološkog vještačenja po vještakinji za rukopise D. T. proizlazi da je oštećena S. S. osobno potpisala zahtjev za produljenje obveznog razdoblja trajanja pretplatničkog ugovora od 13. listopada 2015. za broj 0953819129, dok drugi zahtjev, onaj za zasnivanje pretplatničkog odnosa na ime S. S. za broj 095 3553020 nije ispisala oštećenica. Sporni potpis na tom zahtjevu je nastao imitiranjem po poznatom uzorku nespornog potpisa S. S., a 1. optuženi D. G. i 2. optuženi I. G. se ne mogu isključiti kao mogući skriptori tog spornog potpisa jer su prema svojim grafomotoričkim sposobnostima oba bila u mogućnosti ispisati sporni rukopis.

10. Dakle, oštećena S. S. je potpisala samo jedan zahtjev kod ugovornog partnera T., a na drugom zahtjevu je krivotvoren njezin potpis pa da je i točan zaključak prvostupanjskog suda da je oštećenica bila zainteresirana samo za novac i da ju nije bilo briga što potpisuje, svjesno je mogla potpisati samo jedan zahtjev i prihvatiti obveze samo iz tog jednog zahtjeva, a ne i drugog koji je istoga dana zaključio netko drugi u njezino ime.

11. Osim toga, oštećena S. S. u svojem iskazu ne spominje da bi bilo govora o kupnji mobitela prilikom ulaska u poslovnicu ugovornog partnera T., niti je o tome bilo govora u trenutku kada joj je 1. optuženi D. G. dao novac na ime pozajmice, a oštećenica nije imala, a sve do primitka računa s visokim iznosima, ikakvog pojma da su na njezino ime podignuti mobiteli. Sve ovo ukazuje da u trenutku dogovaranja pozajmice 1. optuženi D. G. nije oštećenici rekao na koji način će se realizirati pozajmica i da ona po primitku pozajmice, koja zapravo predstavlja otkupnu cijenu preuzetih telefonskih aparata, neće imati obvezu vratiti istu 1. optuženom G., već će otplaćivati mobitele, koje je on uzeo, teleoperateru. Iz ovih činjenica proizlazi da je 1. optuženi D. G. od samog početka komunikacije s oštećenom S. S. ovoj lažno predočio činjenice odlučne za njihov dogovor o pozajmljivanju novca, stoga je neosnovan zaključak suda da ju nije doveo u zabludu. Na to ukazuje i činjenica što se 1. optuženi D. G. i oštećena S. S. prije inkriminiranih događaja nisu poznavali, a unatoč tome, 1. optuženi D. G. nije od oštećenice tražio ikakvu garanciju za povrat pozajmice.

12. Prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi da nije dokazano da je predmetne mobitele koristio 1. optuženi D. G., kao "niti se čak i da je istinita ta činjenica može inkriminirani 1. okrivljenom obzirom su pretplatnički brojevi na koje se sklopljeni zahtjevi odnose bili u posjedu svjedokinje…" a pri tome zanemaruje osnovne tehničke karakteristike mobitela i SIM kartice, odnosno da SIM kartica koju izdaje teleoperater može biti korištena u bilo kojem mobitelu, a da se jedino putem posebnog broja dodijeljenog svakom mobitelu, tzv. IMEI broja, može utvrditi način korištenja određenog mobitela pa, eventualno, i korisnik istog, a što prvostupanjski sud nije učinio već predmetni zaključak donosi paušalno i neutemeljeno.

13. Za ocjenu prijevarne namjere 1. optuženog D. G. bilo je potrebno, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti, detaljno analizirati iskaz oštećene S. S. te s tim u vezi uzeti u obzir da je oštećenica bila u teškoj financijskoj situaciji, da joj je u to vrijeme poginuo suprug, imala je smrtne slučajeve u obitelj, bila je bolesna i pod stresom, što je sigurno utjecalo na njezino postupanje i koncentriranost prilikom zaključenja ugovora.

14. U odnosu na kazneno djelo krivotvorenja isprave iz članka 278. KZ/11. činjenično stanje nije u dovoljnoj mjeri razjašnjeno, na što ispravno ukazuje žalitelj, a s obzirom na nesporno utvrđenu činjenicu da zahtjev za zasnivanje pretplatničkog odnosa na ime S. S. za broj … nije ispisala oštećenica, da je 1. optuženi D. G. preuzeo mobitel koji je temeljem tog zahtjeva kupljen, da obojica optuženika dolaze u obzir kao skriptori spornog potpisa, a obrane optuženika u dijelu gdje tvrde da je oštećenica potpisala sporni zahtjev je neprihvatljiva jer je u suprotnosti s nalazom grafološke vještakinje. Osim toga, izvjesno je da su prilikom provođenja vještačenja obojica optuženika pisali punom voljnom kontrolom i iskrivljavanjem pa je trebalo razjasniti je li upravo 1. optuženi D. G. skriptor spornog potpisa.

15. Prilikom donošenja zaključka da 2. optuženi I. G. nije počinio kazneno djelo nedozvoljene uporabe osobnih podataka iz članka 146. stavak 1. KZ/11. prvostupanjski je sud propustio povezati obranu 2. optuženog I. G. koji tvrdi da je oštećenica u dva navrata bila u trgovini, da je oštećenica bila prisutna prilikom oba sklapanja zahtjeva za zasnivanje pretplatničkog odnosa, što je u suprotnosti s nalazom i mišljenjem grafološke vještakinje D. T. koja je izričito navela da jedan nije potpisala, a izvjesno je da je u ime T. zahtjev potpisao 2. optuženi I. G., 2. optuženiku je poznato tko je potpisao zahtjev u ime oštećene S. S. i da u trenutku potpisivanja zahtjeva za zasnivanje pretplatničkog odnosa na ime S. S. za broj … se koriste njezini osobni podaci bez njezine privole, odnosno protivno zakonu.

16. Slijedom navedenog, činjenično stanje je pogrešno utvrđeno jer dokazi koji su provedeni nisu savjesno i brižljivo ocjenjeni s ciljem da se utvrdi jesu li optuženici počinili inkriminirana djela ili ne.

17. Stoga će prvostupanjski sud u ponovljenom postupku ponovno izvesti sve već provedene dokaze potrebne za utvrđivanja odlučnih činjenica, pribaviti nesporni rukopis 1. optuženog D. G., dan izvan kaznenog postupka te po potrebi provesti dopunu grafološkog vještačenja, a na okolnost je li 1. optuženik skriptor spornog potpisa oštećenice. Prvostupanjski će sud u ponovljenom postupku razmotriti činjenice na koje je ukazao drugostupanjski sud te savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, potom izložit sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama.

18. S obzirom na izloženo, a kako ispitivanjem pobijane presude nisu utvrđene povrede na koje ovaj žalbeni sud, u smislu članka 476. stavak 1. i 2. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 27. rujna 2022.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Sonja Brešković Balent, v. r.