Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž R-496/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Lidiji Oštarić Pogarčić, u pravnoj stvari tužiteljice K. B. iz K., OIB: …, zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku iz O., protiv tuženika zavod, K., OIB: …, zastupanog po punomoćnici I. P., dipl. iur., radi isplate, rješavajući žalbu tuženika podnesenu protiv presude Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj Pr-104/2020-15 od 17. veljače 2022., 26. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj Pr-104/2020-15 od 17. veljače 2022. u točki I. i dijelu točke II. izreke za iznos od 2.875,00 kn/381,58 eura[1] , sa zakonskom zateznom kamatom.

II. Djelomičnim uvaženjem žalbe tuženika preinačuje se citirana presuda u točki II. izreke i zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u iznosu od 1.125,00/149,31 eura[1] sa zakonskom zateznom kamatom odbija.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja u točki I izreke naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 4.437,02 kn bruto sa zateznim kamatama koje teku na pojedinačne mjesečne iznose kako je to pobliže navedeno u izreci, izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržan u dosuđenom bruto iznosu.

2. Točkom II. izreke naloženo je tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 4.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja di isplate, sve u roku od 15 dana.

3. Protiv te presude žalbu je podnio tuženik zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), i predlaže da se presuda suda prvog stupnja preinači u smislu žalbenih navoda ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba nije osnovana, osim u djelomično u odnosu na odluku o troškovima postupka.

6. Predmetni spor je spor male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458. st. 1. ZPP-a, pa se prema odredbi čl. 467. st. 1. ZPP-a prvostupanjska presuda kojom se završava spor u takvom postupku može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz odredbe iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP-a.

7. Ispitujući po službenoj dužnosti postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a ovaj sud nije utvrdio postojanje koje od navedenih bitnih procesnih povreda, pa tako niti bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju sadržajem žalbe ukazuje tuženik jer pobijana presuda nema postupovnih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi isplate razlike plaće za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017., temeljem odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.

9. U prvostupanjskom postupku, kao i u žalbenoj fazi postupka, sporno je pitanje je li tuženik tijekom 2016. bio u obvezi primijeniti Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. (dalje: Sporazum), Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. (dalje: Dodatak) i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. (dalje: Izmjene sporazuma) i plaću tužiteljice, zaposlene kod tuženika obračunati s osnovicom od 5.415,37 kn, umjesto s osnovicom od 5.108,84 kn.

10. Neosnovan je prigovor žalitelja o pravnoj nevaljanosti (ništavosti) Izmjena Sporazuma te, sukladno tome i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Iz Odluke Vrhovnog suda RH, poslovni broj Revr408/12 i Odluke Ustavnog suda RH, poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Tuženik tvrdi da navedene Izmjene Sporazuma nije potpisao jedan potpisnik i to Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi H. pa da nisu svi potpisnici prihvatili i sudjelovali u izmjenama i dopunama, te sklopili Izmjenu sporazuma zbog čega da je isti ništetan, no prvostupanjski sud je pravilno otklonio taj prigovor iznoseći stajalište koje je u skladu s naprijed citiranim pravnim stajalištima da bi to bilo od utjecaja u slučaju da je taj sindikat bio isključen iz pregovaranja, što ne proizlazi utvrđenim.

11. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da Izmjene sporazuma predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom sklopljenim između Vlade RH i Sindikata javnih službi.

12. Naime, Sporazum je sklopljen 23. studenog 2006. između Vlade R. H. s jedne strane i osam sindikata javnih službi s druge strane. Iste ugovorne strane su sklopile Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj: 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u čl. 49. st. 4. ugovorile da Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23. studenog 2006. i svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio tog kolektivnog ugovora, slijedom čega su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma kao dio sadržaja TKU-a.

13. Nadalje, iste ugovorne strane, sklopile su i Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj: 115/10 dalje: TKU/10) u kojemu su u čl. 51. st. 4. ugovorile da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

14. Pored toga, ugovorne strane su čl. 51. st. 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“, broj: 141/12, dalje: TKU/12) ugovorile da zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

15. Prema tome, iz sadržaja citiranih ugovornih odredbi može se zaključiti da su ugovorne strane potpisom TKU/07, TKU-/10 i TKU-/12 jasno i nedvosmisleno izrazile svoju volju da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje prema parametrima, koji su pobliže definirani u Sporazumu, odnosno Dodatku Sporazumu o osnovici, pri čemu valja dodati da strane kolektivnog ugovora nisu dužne u samom kolektivnom ugovoru navesti apsolutni iznos osnovice za obračun plaće, već osnovicu mogu odrediti i propisivanjem kriterija za njezino utvrđenje. Isto tako ugovorne strane su ovlaštene u kolektivnom ugovoru pozvati se na kriterije, koji su utvrđeni u nekom drugom propisu ili ugovoru pa tako i u Sporazumu, kojeg će iste sklopiti naknadno ili su ga sklopile prije sklapanja samog kolektivnog ugovora.

16. Budući da je u svakom kolektivnom ugovoru, koji su ugovorne strane sklapale, jasno izražena njihova volja da se osnovica plaće utvrđuje prema kriterijima koji su određeni u Sporazumu i Dodatku Sporazumu, može se smatrati da isti predstavljaju dopunu TKU-a, kojom su ugovorne strane TKU-a detaljno utanačile određeni segment, koji je bio predmetom kolektivnog pregovaranja.

17. Izmjenama Sporazuma u čl. III. propisano je da se čl. III. mijenja na način da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji zavod RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. Nadalje, izmijenjen je i čl. IV te je određeno da točno šest mjeseci nakon objave podatka iz članka III ovih Izmjena i dopuna ugovorne strane utvrdit će odnos (kvocijent) pariteta između:

- pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u R. H. u prethodnoj godini i

-istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. godini, a sve prema podacima zavoda R. H..

18. U slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008. godinu osnovica za obračun plaća korigirat će se od prvog sljedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.

19. Nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku, osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Projekciju rasta plaća na temelju podataka o plaćama i tekućih gospodarskih kretanja ugovorne strane odredit će dogovorom. Ako se dogovor ne postigne projekciju će odrediti Arbitražno vijeće sukladno proceduri iz članka o Arbitražnom vijeću iz ovih Izmjena, a čl. VII. se utvrđuju odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka odnosno Izmjena i dopuna:

1.) Ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u člancima III do V ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Ova odredba se primjenjuje od dana stupanja na snagu ovih Izmjena i dopuna.

2.) Potpisnici utvrđuju da je međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježio u 2009. godini u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) pad od 5% ili više čime su se temeljem potpisanog Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama ispunili uvjeti za pristup reviziji Dodatka odnosno arbitraži u slučaju da revizija nije postignuta. Također potpisnici utvrđuju da je međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježio tijekom 2010. godine pad u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) veći od 0,5% čime su se također ispunili uvjeti za pristup reviziji Dodatka… Iz citiranih odredbi Izmjena Sporazuma vidljivo je da su ugovorne strane ugovorile:

1.) povrat osnovice na iznos od 5.415,37 kuna bruto, nakon porasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto – što je propisano čl. III.;

2.) usklađivanje pariteta osnovice, za koje je predviđeno da će započeti nakon isteka 6 mjeseci od povrata osnovice i u kojemu će se utvrditi paritet plaća u javnim službama s plaćama u privredi, kao osnova za daljnje povećanje osnovice – što je propisano čl. IV.;

3.) odgodu usklađivanja osnovice u slučaju pada međugodišnjeg tromjesečnog BDP- a, za onoliko tromjesečja koliko je trajao pad u prethodnoj godini – što je propisano čl. VII.

20. Predmet ovog spora je vraćanje osnovice iz čl. III. Izmjena Sporazuma,a uvjet je porast međugodišnjeg realnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno, prosječno dva ili više posto. Prosječni porast BDP-a u dva uzastopna tromjesječja u 2015. od 2% utvrđen je temeljem javno dostupnih podataka zavoda, čime je ispunjen uvjet za povrat osnovice iz čl. III. Izmjena Sporazuma, na razinu od 5.415,37 kn bruto.

21. S obzirom na utvrđeno, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio osnovanim tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 4.437,02 kn na ime razlike u plaći tužiteljice budući da su u utuženom razdoblju bili ispunjeni uvjeti za primjenu čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama i za primjenu osnovice za obračun plaće od 5.415,37 kn bruto.

22. Sukladno iznesenom pravilno je utvrđen neosnivanim prigovor promašene pasivne legitimacije, kod kojeg tuženik ustraje u žalbi jer je tuženik kao poslodavac tužiteljice u obvezi isplatiti joj plaću sukladno navedenoj osnovici te preuzetoj obvezi.

23. Djelomično su osnovani žalbeni navodi tuženika koji se odnose na visinu dosuđenog iznosa na ime troškova postupka. Naime, sud prvog stupnja je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP-a te odgovarajućih odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 - dalje Tarifa) na ime troškova zastupanja i to sastava tužbe i zastupanja na dva ročišta priznao iznos od po 500,00 kn (Tbr. 7. toč. 1. i Tbr. 9. toč. 1. Tarife), a za pristup na ročište za objavu presude iznos od 250,00 kn (Tbr. 9. toč. 3. Tarife), dok za sastav podneska od 8. ožujka 2021. pripada iznos od 125,00 kn (Tbr. 8. toč. 3. Tarife). Dakle, tužiteljici na ime troškova zastupanja pripada iznos od 1.875,00 kn te trošak vještačenja u iznosu od 1.000,00 kn, odnosno ukupno 2.875,00 kn, dok je u preostalom dijelu zahtjev neosnovan. Stoga je uvaženjem žalbe tuženika u tom dijelu preuda suda prvog stupnja preinačena na način naveden u točki II. izreke.

24. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude primjenom odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373. toč. 3. ZPP-a.

U Rijeci 26. rujna 2022.

Sutkinja

Lidija Oštarić Pogarčić