Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 8 Gž-956/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja B. A., OIB: …, iz S., …, zastupanog po Z. o. u. M. B. i G. L., iz S., …, protiv predloženika D. A., OIB: …, iz S., …, zastupanog po punomoćniku I. Č. odvjetniku iz S., …, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-223/2020 od 13. srpnja 2022., dana 26. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja B. A., ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-223/2020 od 13. srpnja 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

''S obzirom da je između stranaka nastao spor o visini suvlasničkih udjela i predmetu diobe, to se predlagatelj upućuje da sporna pitanja riješi u parnici, a ovaj izvanparnični postupak se obustavlja.''

2. Protiv uvodno označenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi se ističe da je pobijano rješenje potpuno neosnovano. Protustranka uporno tvrdi da je dioba djelomično izvršena prije pokretanja postupka u predmetu broj R1-158/2016 dok da se u odnosu na preostale nekretnine koje su bile predmet navedenog postupka provela materijalna dioba dogovorom. Da je to tako taj dogovor bi bio proveden kroz zemljišne knjige, a protustranka ne bi pokretala postupak razvrgnuća pred tadašnjim Općinskim sudom u Trogiru u premetu broj R1-158/2016. Nadalje, predlagatelj da je jasno predložio i mogućnost da se protustranka izjasni odnosno njegovo smatranje da je podjela na terenu izvršena iako to nije ničim argumentirano, na koji je način suvlasnička zajednica razvrgnuta, pa ako bi to bilo točno i ako bi se stranke sa tim usuglasile ovaj postupak bi mogao biti osnov za uknjižbu u zemljišnim knjigama. Paušalni, kontradiktorni i ničim potkrijepljeni navodi nisu osnov za obustavu postupka jer je pregledom zemljišnih knjiga utvrđeno kako razvrgnuće suvlasničke zajednice nije provedeno, a protustranka ničim nije argumentirano dovela u pitanje osnovanost prijedloga. Slijedom navedenog, predlaže se pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje uz uputu da se postupak po prijedlogu nastavi.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Žalitelj ne konkretizira bitne povrede odredaba postupka, a ovaj drugostupanjski sud, pazeći po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13. i 70/19; dalje ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.), a sve u svezi pravnih pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine broj 185-XLV od 1. kolovoza 1934.; dalje ZSVP) koja se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941., na bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. istog Zakona u svezi čl. 381. ZPP, ne nalazi da bi takve povrede bile počinjene pred sudom prvog stupnja.

6. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je obustavio izvanparnični postupak i žalitelja sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u k.o.Slatine uputio u parnicu.

7. Pravno pravilo iz paragrafa 267. ZSVP propisuje da će na zahtjev bilo kojeg suvlasnika sud u izvanparničnom postupku odlučiti da li se i kako ima provesti dioba jedne zajedničke stvari ili zajedničke imovine ako među suvlasnicima nema spora: 1. o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive, te 2. o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

8. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 268. istog Zakona ako se u postupku radi diobe bilo od kojeg suvlasnika ospori jedno od gore spomenutih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum sud će stranku sa njenim zahtjevom radi diobe suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

9. Temeljem citiranih propisa prvostupanjski je sud, a zbog tvrdnje protustranke da osporava veličinu suvlasničkog dijela jer da su stranke već razvrgnule suvlasništvo, postupio po pravnom pravilu iz paragrafa 268. ZSVP.

10. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda sud prvog stupnja pogrešno je primijenio navedeno pravno pravilo.

11. U svezi s iznesenim potrebnim se nalazi ukazati da je predlagatelj osporio činjenicu da bi bila razvrgnuta suvlasnička zajednica nekretnina odnosno da bi nekakav dogovor bio postignut između stranaka, a nakon čega protustranka nije dala konkretne razloge niti dostavila nikakve dokaze u prilog svojih navoda, a koji dokaz po ocjeni ovog suda, ne predstavlja rješenje kojim je utvrđeno povlačenje prijedloga za razvrgnućem suvlasničke zajednice nekretnina poslovni broj R1-158/2016. koji je povukao tamo predlagatelj D. A.

12. Zbog navedenog, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, protustranka veličinu suvlasničkog udjela osporava neprecizno odnosno paušalno, pa kako je na sjednici Građanskog odjela ovog Županijskog suda održanoj 8. ožujka 2017. (broj: 1 Su:48/2017) zauzeto pravno shvaćanje prema kojem ukoliko stranka u izvanparničnom postupku iznosi samo paušalne prigovore glede predmeta diobe i glede visine suvlasničkog dijela, nema mjesta obustavi postupka, odnosno upućivanju stranaka u parnicu, a primjenom kojeg pravnog stajališta je odlučeno i u odluci ovog suda broj Gž-1162/2020-2 od 5. studenoga 2020., a koji pravni stav ne dovodi u pitanje sudsku praksu vezanu uz pravno pravilo iz paragrafa 268. ZSVP.

13. Naspram tvrdnje protustranke predlagatelj u prilog svojih tvrdnji dostavlja izvadak iz zemljišne knjige prema kojem su stranke uknjižene na prijepornim nekretninama svaki za ½ dijela i ima se smatrati da takav upis istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje prijeporne nekretnine (čl. 8. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19.).

14. Dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice i da je isprava nepravilno sastavljena (čl. 230. st. 3. ZPP), međutim, teret postojanja negativne činjenice (da upis prava vlasništva neistinito odražava činjenično i pravno stanje prijeporne nekretnine), nastavno gornjim navodima je na protustranci koja osim paušalnih navoda nije dostavila nikakve dokaze u korist osporavanja zemljišnoknjižnog upisa.

15. Prema tome, slijedom iznesenog valjalo je uvažiti žalbu predlagatelja, ukinuti prvostupanjsko rješenje primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP.

16. U nastavku postupka prvostupanjski sud će odlučiti o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice s time što će prethodno, sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 268. ZSVP, utvrditi može li se postići sporazum.

Zadar, 26. rujna 2022.

Sutkinja

Sanja Dujmović, v.r.