Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž R-936/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Mihe Mratovića, kao predsjednika vijeća, mr. sc. Dražana Penjaka kao suca izvjestitelja i Arijane Bolanča kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja L. G. iz K., OIB: ..., zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva K. & K. iz K., protiv tužene Republike Hrvatske-Ministarstvo obrane, Zagreb, OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Karlovcu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj 8 Pr-177/2016 od 29. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 22. rujna 2022.
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj 8 Pr-177/2016 od 29. lipnja 2022. u dijelu pod točkom I. i IV. izreke i predmet vraća sudu prvog stupnja u tom dijelu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom naloženo je tuženoj da isplati tužitelju iznos od 26.292,39 kuna sa pripadajućim kamatama kako je to pobliže naznačeno u točki I. izreke. Sud se odbio zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sadržanom u dosuđenom bruto iznosu. Također je odbio zahtjev za isplatu iznosa od 562,47 kuna i iznosa od 616,05 kuna sa pripadajućim kamatama kako je to pobliže naznačeno u točki III. izreke. Na ime troškova postupka sud je naložio tuženoj da isplati tužitelju iznos od 12.250,00 kuna sa pripadajućim kamatama.
2. Protiv ove presude žali se tužena i to zbog svih žalbenih razloga predviđenih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP), predlaže da se presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, podredno da se ukine i predmet vrati u pobijanom dijelu na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike manje isplaćene plaće i to one kojemu je tužena trebala isplatiti s osnova prekovremenog rada, rada subotom, nedjeljom, noću i blagdanima, i u smjenama, za ukupno odrađene sate na terenu i to za razdoblje od rujna 2011. pa do siječnja 2016.
6. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju bio pripadnik Hrvatske kopnene vojske, te da je radio prekovremeno, subotom, nedjeljom, noću, blagdanima, ali je među strankama sporno je li tužena platila tužitelju sve dodatke na plaću za takvu vrstu rada.
7. Jednako tako, nije bilo sporno da je tužena u spisu predmeta dostavila evidenciju radnog vremena tužitelja, ali da nije dostavljen točan podatak o broju odrađenih sati na terenu za svaki pojedini mjesec utuženog razdoblja, kao ni naloge o korištenju slobodnih dana s osnova preraspodjele radnog vremena zbog ostvarenih prekovremenih sati.
8. Na okolnost broja odrađenih sati sud je izveo dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka, dok je na okolnost visine provedeno vještačenje po vještaku financijske struke.
9. Prilikom donošenja odluke o ovoj pravnoj stvari, sud prvog stupnja je pravilno primijenio kao mjerodavno materijalno pravo i to odredbe Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika, namještenika ("Narodne novine" broj 118/09, 118/12), koja je bila na snazi od početka utuženog razdoblja do 1. lipnja 2014., Pravilnik o dodatku na plaću i način isplate plaće ("Narodne novine" broj 50/08, 142/08, 118/09, 99/12, 55/13), koji je važio od početka utuženog razdoblja do 7. svibnja 2014. te Pravilnik o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba ("Narodne novine" broj 33/14, 41/14, 53/14, 114/14 i 72/15), a koji je važio od 8. svibnja 2014. do kraja utuženog razdoblja, odnosno zakonske propise koji su doneseni na temelju odredbi Zakona o službi u oružanim snagama RH ("Narodne novine" broj 33/02, 58/02, 175/03, 136/04, 76/07, 88/09), koji je važio od početka utuženog razdoblja do 25. lipnja 2013., te odredbe Zakona o službi u oružanim snagama RH ("Narodne novine" broj 73/13, 75/15 i 50/16) koji je u primjeni od 26. lipnja 2013. do kraja utuženog razdoblja (1. lipnja 2014).
10. Tužena u žalbi osporava pravno shvaćanje suda prvog stupnja da je pravilni izračun vještaka, koji se nalaz u bitnome temelji na iskazu tužitelja i svjedoka.
11. Ovaj sud ne prihvaća kao pravilan i zakonit pravni pristup suda prvog stupnja radi obračuna prekovremenih sati i obračuna naknade za neiskorišteni godišnji odmor, odnosno pogrešno iskazanu utvrđenu vrijednost, osnovicu za obračun naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a samim time glede iznesenih razloga o osnovanosti specificiranog tužbenog zahtjeva.
12. Naime, tijekom postupka nije bilo sporno da je tužena u spisu predmeta dostavila evidenciju radnog vremena tužitelja, ali da nije dostavila točan podatak o broju odrađenih sati na terenu za svaki pojedini mjesec utuženog razdoblja, kao ni nalog o korištenju slobodnih dana s osnova preraspodjele radnog vremena zbog ostvarenih prekovremenih sati.
13. Na utvrđenje odlučnih činjenica glede tako postavljenog tužbenog zahtjeva sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka, pri čemu je isti smatrao da je vještak pravilno u obračunu potraživanje tužitelja u kojoj vještak obračun prekovremenih sati temelji upravo na njihovim iskazima.
14. Međutim, prema stavu ovog suda broj odrađenih prekovremenih sati ne može se iskazivati u paušalnom iznosu, po sjećanju tužitelja i svjedoka koji su radili prekovremeno, a bez navođenja točnih datuma i broja sati.
15. Svaka stranka je dužna priložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev, u skladu sa odredbom članka 219. ZPP-a, međutim ti dokazi moraju biti konkretni i uvjerljivi.
16. Obilna dokumentacija o radnom vremenu za utuženo razdoblje i to za svaki dan, ne može se temeljiti na različitim iskazima svjedoka, jer notorna je činjenica da svjedoci ne mogu točno iskazivati kako su radili svaki dan unazad šest ili više godina, od davanja iskaza na navedenu okolnost.
17. Jednako tako, za navesti je kako činjenica da tužena nije dostavila nalog da je tužitelj koristio slobodan dan s osnova preraspodjele radnog vremena zbog ostvarenih prekovremenih sati rada, odnosno da nije naznačila po kojoj su osnovi korišteni slobodni dani, ne znači da sud nije dužan uzeti u obzir ostvarene (iskorištene) prekovremene sate, kraj nedvojbenog utvrđenja da je tužitelj koristio slobodne dane što je potvrdio i u svome iskazu.
18. Također se ne može prihvatiti kao pravilan nalaz i mišljenje vještaka glede broja prekovremenih sati utvrđenih po službenoj evidenciji oduzimanja iskorištenih dana neposredno nakon rada na terenu.
19. Dakle, radi pravilnog utvrđenja visine potraživanja tužitelja vještak treba utvrditi prekovremeni rad prema broju radnih sati koji je po iskazu evidencije tužene, od čega treba oduzeti slobodne dana ostvarene na straži i dežurstvu, odnosno ostvarene s osnova specijalnog oblika rada na terenu, a koji je nesporan da je tužitelj imao, što utvrđuje po osnovi opisa na poleđini evidencije radnog vremena tužitelja, nakon čega će preostali slobodni dani odnositi na prekovremene sate koje je tužitelj ostvario radom na terenu.
20. Stoga je, radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja te visine tužbenog zahtjeva, potrebno utvrditi iznos potraživanja tužitelja kako je naprijed navedeno, a što prvostupanjski sud nije cijenio prilikom donošenja pobijane presude.
21. Prema stavu ovog suda, dodatak na plaću djelatne vojne osobe utvrđuje se u postotku od osnovice za obračun plaće a ne od osnovne plaće, ovisno o ustrojstvu i vojnoj cjelini, u kojoj su raspoređeni kako to pravilno ističe tužena, to je po stavu ovog suda izvršena pogrešna primjena materijalnog prava jer naknada za godišnji odmor u razdoblju nakon svibnja 2014. trebalo se obračunavati i dodatak za vojnu službu.
22. Osnovano u tužena u žalbi ističe da je u periodu od 2011. do 2014. bio u primjeni Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja godišnjeg odmora djelatnih vojnih osoba i namještenika ("Narodne novine", broj 140/02 i 68/11), pa je bila nužna primjena tog Pravilnika za utuženo razdoblje dok je bio u primjeni.
23. Poradi svega iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci, pozivom na odredbu članka 369. stavak 1. ZPP-a.
U Splitu 22. rujna 2022.
Predsjednik vijeća:
Miho Mratović, v. r.
