Republika Hrvatska

Poslovni broj: Gž-1358/2022-2

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Denis Pancirov Parcen u pravnoj stvari pravnoj stvari tužitelja: 1/ L. L. iz S., OIB …, 2/ V. B. iz P., OIB …, obje zastupane po punomoćnici D. G. odvjetnici u H., protiv tuženika: 1/ O. J., J., OIB …, zastupana po punomoćniku R. L. odvjetniku u J., 2/ I. P. iz V., OIB …, odlučujući o žalbi tužiteljica protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj Psp-61/16 od 24. lipnja 2022., dana 23. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužiteljica kao neosnovane i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu poslovni broj Psp-61/16 od 24. lipnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim pobijanim rješenjem točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:

"1.Utvrđuje se da su tuženici ad 1 i 2/ time što su dana 02.lipnja 2009. uklonili sedam željeznih stupova visokih cca 80 cm, povezanih željeznim lancem na kč.br. 1343 k.o. J., postavljenih u liniji H, I, C, na skici P. G., stalni sudski vještak za geodeziju na Skici mjesta spora, koja skica u S., ožujak 2014. predmet IV-349/09" je sastavni dio ovog rješenja, smetali tužiteljice ad 1 i 2/ u mirnom posjedu, kč.br. 1343 k.o. J., te su dužni tuženici ad 1 i 2/ u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja uspostaviti prijašnje posjedovno stanje i ubuduće se kloniti ovakvog ili sličnog smetanja posjeda tužiteljica ad 1 i 2/.

2. Dužni su tuženi ad 1 i 2/ naknaditi tužiteljima troškove ovog postupka za zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate sve u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti rješenja."

Točkom II. izreke naloženo je tužiteljicama u roku od osam dana nadoknaditi tuženiku ad 1) parnične troškove omjerene u iznosu od 2500,00 kuna sa zakonskim kamatama od dana podnošenja tužbe pa do isplate.

2. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobijaju tužiteljice zbog bitne povrede parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava, predlažu da se sukladno žalbenim navodima prihvati žalba kao osnovana te preinači pobijano rješenje na način da se usvoji tužbeni zahtjev kao osnovan, alternativno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za zaštitu posjeda-nekretnine označene kao čest. zem. 1343 K.O. J.

6. U tijeku prvostupanjskog postupka kao u žalbenom postupku ostalo je sporno da li predmet postupka predstavlja dio javnog trga u J. odnosno da li predstavlja dvorište kuće tužiteljica, i da li su iste bile u posljednjem, mirnom i faktičnom posjedu predmeta spora.

7. Ispitujući pobijanu presudu povodom žalbe tužiteljica glede ukazane apsolutne bitne povrede odredaba Zakona o parničnom postupku iz članka 354. stavka 2. točke 11. („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19 i 80/22 dalje u tekstu: ZPP), ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio ukazanu bitnu povredu budući da rješenje sadrži jasne, valjane i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama te se isto može ispitati. Isto tako nije ni počinjena povreda iz članka 354. stavka 1. u svezi sa člankom 8. ZPP-a budući da je prvostupanjski sud temeljem savjesne i brižljive ocjene dokaza, kako svakog dokaza zasebno, tako i njihove ukupnosti donio odluku u konkretnoj pravnoj stvari.

8. Istovremeno ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih povreda normiranih odredbom članka 354. stavka 2. točke 2.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a.

Tužiteljice u žalbi daju svoje viđenje spora, na način da preocjenjuju izvedene dokaze suprotstavljajući svoju ocjenu sudskoj ocjeni (članak 8. ZPP-a) i time upućuje na prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Međutim, time što utvrđene činjenice i provedene dokaze sud nije tumačio u skladu s stavom žaliteljica nije učinjena bitna povreda odredbi ZPP-a iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

Uostalom, sud ima pravo na slobodnu ocjenu provedenih dokaza (članak 8. ZPP-a ) i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđenja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP-a), pa postupanjem prema tim ovlastima time što žaliteljice ocjenom dokaza nisu zadovoljne i smatraju da sud na temelju provedenih dokaza nije mogao odbiti tužbeni zahtjev, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka.

9. Suprotno žalbenim navodima tužiteljica prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje.

Tako je utvrdio:

- da predmet spora predstavlja površinu cca 40m2 koji da se nalazi sa sjeverne strane kuće tužiteljica, te da je u trenutku održavanja očevida u betonu su bila vidljiva mjesta gdje su bili fiksirani stupići, te da je bilo ukupno sedam takvih usadnih rupa za nosače, da sjeveroistočno od mjesta na kojem su bili postavljeni stupići da vodi put do ceste koja vodi u B. D. a tik do ulaza u kuću tužiteljica bilo je parkirano vozilo za koje tužiteljica ad1) nije znala čije je, te na tom dijelu bile su zatečene odložene kamene ploče za popločavanje T., a na sjeverozapadnom dijelu sporne nekretnine položene su dvije posude sa cvijećem i ružmarinom za koje je tužiteljica ad 1., navela da su njeno vlasništvo i da su postavljene na granici njene nekretnine.,

- vještak je identificirao predmet spora kao kč.br.1343 K.O. J. uz napomenu da se površina te nekretnine iz katastarskog plana uklopljenog u stanje terena slaže s površinom upisanom u katastarskom operetu te da se rupe u betonu u koje su se nalazili nosači željeznih stupića nalaze na kč.br. 1343 K.O. J. a da dio kč.br.1343 K.O. J. obuhvaća 35m2 kvadratnih betonskog puta dok ostatak površine predstavlja okućnicu objekta kao i parking ispred objekta tužiteljica.,

- da su tužiteljice u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnice sporne predmetne nekretnine kao i susjednih zgrada i to čest. zgr. 219/2, 219/1, 219/3 i 212/1 sve kao K.O. J. svaka za jednu polovinu djela prva vlasništva.,

- da su kao suposjednice svaka za po jednu polovinu dijela upisane u područnom Uredu za katastar Split, Odjel za katastar nekretnina Stari Grad.,

- da je nesporno da su tužiteljice 1. lipnja 2009. godine na predmetu spora postavile sedam željeznih stupića povezanih lancem u dužini od 14 metara te da je tuženik ad2) po nalogu tuženika ad1) već 2. lipnja 2009. godine uklonio stupiće i lance.,

- da je tužba u konkretnoj pravnoj stvari podnesena u rokovima iz članka 21. stavka 3. Zakona vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV).,

- da iz pregleda više fotografija iz različitih razdoblja proizlazi da je na istima vidljivo više automobila na spornom dijelu zemljišta.,

- da sporno zemljište u naravi predstavlja dio javnog T. u J., a što proizlazi iz zračnog snimka predmeta spora 1967. koji je pribavljen od DGU, Z. te zračni snimak predmeta spora iz 1984. koji je pribavljen od ureda za katastar u Starom Gradu.,

- da tužiteljice nisu bile zadnje, mirne i faktične posjednice predmeta spora, jer u naravi on predstavlja dio javnog trga grada J.

10. Odredbom članka 22. stavka 1. i 2. ZV-a normirano je da onaj kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je štiti svoj posjed putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja posjeda, i naredi uspostava posjedovnog stanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, s time da sud pruža pravnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

11. U smislu odredbe članka 10. ZV-a osoba koja ima faktičnu vlast glede njene stvari njen je posjednik, a u smislu odredbe članka 13. ZV-a posjed je stečen kada stjecatelj uspostavi svoju faktičnu vlast glede stvari, bilo da ju je osnovao jednostranim činom (izvorno stjecanje posjeda) ili mu je prenesena (izvanredno stjecanje posjeda).

12. Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da činjenica što su tu tužiteljice u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnice a u katastarskom operetu kao suposjednice predmetne nekretnine, nije relevantna za konkretni postupak jer se u parnici zbog smetanja posjeda ne štiti tabularni posjed nego posljednji, mirni i faktični posjed stvari ili prava te da bi uživao posjedovnu zaštitu mora biti stečena na neki od načina stjecanja posjeda a isti se štiti samo ako je miran, inače ne uživa zaštitu a miran je svaki posjed koji druga strana nema pravo oduzimati putem samopomoći.

13. Prvostupanjski sud je pravilno iz iskaza svjedoka zaključio da je predmetna nekretnina dio gradskog javnog T. u J. te da je u smisli članka 35. ZV-a bilo u vlasništvu osobe javnog prava te je takav namijenjen za svačiju uporabu, te da se na istoj nije mogao steći posjed. Naime iz pravilnog utvrđenja suda prvog stupnja proizlazi da se sporni dio zemljišta nalazi ispred ulaza u kuću tužiteljica ali nikada nije bio sastavni dio njihovog dvorišta, nije bio ograđen zidom, te sama činjenica što bi netko od prednika označio bijelom crtom ili postavio jerule ne znači da je prestao biti sastavni dio gradskog Trga, pogotovo što su mještani J. na tom dijelu parkirali prethodno a i nadalje automobile. Naime, očigledno je da tužiteljice svojataju taj dio kao svoje vlasništvo te da su na razne načine pokušale spriječiti da se parkiraju automobili ili da se netko služi tim dijelom, ali iz postupka, za ovaj sud nedvojbeno proizlazi, da su se predmetom spora služili mještani J. kao i same tužiteljice te u prošlosti ali i danas nije bio isključivo dio dvorišta tužiteljica. Isto tako pravilno je utvrđeno da se na gradskom trgu može steći posjed stvari, međutim tužiteljice nisu ostvarile takav posjed koji bi se imao smatrati faktičnim posjedom koje im daje pravo na posjedovnu zaštitu, posebno što u trenutku navodnog smetanja nije bio miran jer je sporni prostor u posjedovnom smislu bar što se tiče parkiranja automobila neprestano bio korišten od strane više osoba, mještana J.

14. Zbog iznesenog ovaj sud je odbio žalbu tužiteljica kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsko rješenje temeljem odredbe članka 380. stavak 2. ZPP-a.

U Splitu, 23. rujna 2022.

Sutkinja:

Denis Pancirov Parcen, v. r.