REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Kzz 25/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja, kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Maje Ivanović Stilinović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđ. G. D., zbog kaznenih djela iz čl. 236. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11. i 144/12. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske za zaštitu zakonitosti od 26. srpnja 2022., broj KZZ-DO-97/2019-12, podignutom protiv pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Splitu broj K-119/2015., od 7. prosinca 2018., i presuda Županijskog suda u Dubrovniku, broj Kž-73/2019-3, od 18. travnja 2019., u sjednici održanoj 22. rujna 2022.,
p r e s u d i o j e :
Utvrđuje se da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan i da je pravomoćnom presudom Županijskog suda u Dubrovniku, broj Kž-73/2019-3, od 18. travnja 2019., počinjena povreda zakona u odredbi čl. 487. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17.
- dalje u tekstu: ZKP/08.), pa se ta presuda ukida i predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
1. Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Splitu broj K- 119/2015., od 7. prosinca 2018., i presuda Županijskog suda u Dubrovniku, broj Kž- 73/2019-3, od 18. travnja 2019., G. D. proglašen je krivim zbog tri kaznena djela iz čl. 236. st. 2. KZ/11., te na temelju te zakonske odredbe i uz primjenu čl. 51. KZ/11. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju jedne godine, a temeljem čl. 56. KZ/11. izrečena mu je uvjetna osuda, način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ako u roku četiri godine ne počini novo kazneno djelo, te ako izvrši posebne obveze.
2. Protiv te pravomoćne presude, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podiglo je zahtjev za zaštitu zakonitosti, s prijedlogom utvrditi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan, i da je tom pravomoćnom presudom povrijeđen zakon u odredbama čl. 469. toč. 5. i čl. 468. st. 1. toč. 11. u svezi čl. 487. stavka 1. ZKP/08.
3. Zahtjev za zaštitu zakonitosti je osnovan.
4. Kako to iz izreke prvostupanjske presude proizlazi, okrivljeniku su temeljem čl. 62. st. 1. toč. 1. KZ/11., uz izrečenu uvjetnu osudu, naložene i posebne obveze da u roku šest mjeseci, u odnosu na kazneno djelo pod toč. 1., popravi štetu oštećenicima A. i M. M. u iznosu 29.000,00 eura, a oštećenoj I. M. u iznosu 10.000,00 eura. Ujedno su ti oštećenici, temeljem čl. 158. st. 2. ZKP/08., upućeni sa svojim imovinskopravnim zahtjevom u parnicu. S druge strane, u obrazloženju prvostupanjske presude se navodi kako je u odnosu na sve oštećenike pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, već pravomoćno odlučeno (premda iz stanja spisa proizlazi da je odlučeno samo u odnosu na ošt. A. M.).
5. Drugostupanjski je sud odbio žalbu okrivljenika kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.
6. Osnovano se zahtjevom ističe da je drugostupanjski sud, u obrazloženju svoje odluke, propustio jasno i argumentirano ocijeniti žalbene navode okrivljenika, čime je povrijedio odredbu čl. 487. st. 1. ZKP/08.
7. Podnositelj, pravilno, navodi kako su u obrazloženju drugostupanjske presude izostali razlozi u odnosu na ocjenu, žalbom jasno naznačenih, povreda kaznenog zakona u prvostupanjskoj presudi. Žalitelj je u žalbi, između ostalog, detaljno ukazivao na nemogućnost izricanja posebne obveze, kraj činjenice postojanja pravomoćne presude u građanskom postupku, kao i na osnovanost imovinskopravnog zahtjeva.
8. Iz sumarnog sadržaja drugostupanjske odluke, doista, proizlazi kako nisu ocijenjeni svi žalbeni razlozi i sva važna, sporna, pitanja koja su bila jasno naznačena u žalbi okrivljenika.
9. Drugostupanjski sud je, paušalno, odgovorio, da je prvostupanjski sud "sasvim pouzdano ustanovio da je okrivljenik kritičnih zgoda postupao upravo na način kako je to utvrđeno izrekom pobijanom presudom, te da je time subjektivnom i u objektivnom smislu ostvario sva zakonska obilježja ovih kaznenih djela", dok je većinu žalbenih navoda potpuno ignorirao, uz općenite tvrdnje kako su u prvostupanjskoj presudi navedeni određeni i potpuni razlozi, te je žalitelja uputio na iste. Otklanjajući žalbene navode okrivljenika u odnosu na odluku o kaznenoj sankciji i posebnoj obvezi, samo je navedeno kako je prvostupanjski sud "pravilno i utemeljeno uz primjenu uvjetne osude naložio posebne obveze".
10. Takvi, općeniti, razlozi se mogu nalaziti u svakoj drugostupanjskoj odluci, pa se bez jasnih i specificiranih argumenata vezanih uz konkretnu odluku kojima se potkrjepljuju općenite tvrdnje, ne mogu smatrati, u smislu odredbe čl. 487. st. 1. ZKP/08., dostatnom i relevantnom ocjenom žalbenih razloga.
11. Nedostatak relevantnog obrazloženja čini odluku arbitrarnom u cjelini, zbog čega je kompromitirana i pravičnost žalbenog postupka. Naravno, drugostupanjski sud nije dužan, beziznimno, obuhvatiti svaki pojedini navod žalitelja, već one bitne i važne za odluku, i to na način kojim se, jasno, valoriziraju istaknute žalbene osnove i ocjenjuju konkretna sporna pitanja naznačena u žalbi.
12. Kako je drugostupanjski sud, u pobijanoj odluci, to propustio učiniti, u pravu je podnositelj zahtjeva da je presudom ostvarena povreda zakona iz čl. 487. st. 1. ZKP/08.
13. S obzirom da se radi o povredi zakona na štetu okrivljenika, to je valjalo utvrditi da je zahtjev za zaštitu zakonitosti osnovan, i na temelju čl. 513. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 12/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22.), ukinuti pravomoćnu presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Zagreb, 22. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Ileana Vinja, v.r.
