Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split
Poslovni broj: 6 Pp-7077/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu po sutkinji Suzani Budimir, uz sudjelovanje zapisničarke Vesne Rosandić, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika P. B., zbog prekršaja iz članka 53. stavka 1. u svezi sa stavkom 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20), pokrenut po prigovoru izjavljenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Postaje prometne policije Split pod brojem: 511-12-36/05-3-3086- 1/2021 od 24. rujna 2021., nakon provedenog žurnog postupka u nazočnosti okrivljenika osobno, 22. rujna 2022.
p r e s u d i o j e
Okrivljenik: P. B., OI br. … OIB: …, V. i
I. dj. J., rođ. …. u V., BiH, državljanin RH, s
prebivalištem u S., H. kbr.., SSS, komercijalist, zaposlen,
neoženjen, bez djece, lošeg imovnog stanja, prekršajno nekažnjavan,
k r i v j e
što je 6. lipnja 2020. u 23,59 sati u S., kolnikom Ulice kralja D. kod k.br. 17, upravljao osobnim automobilom marke „Peugeot" registarske oznake …. te se kroz naseljeno mjesto, gdje je postavljenim prometnim znakom dopuštena brzina kretanja 70 km/h, kretao brzinom od 123 km/h, koja brzina je utvrđena korištenjem uređaja "Gatso DRCS", a ista umanjena za 10 % sigurnosne razlike iznosila je 110,7 km/h, dakle kretao se brzinom koja je za 40,7 km/h veća od dopuštene,
čime je počinio prekršaj iz članka 53. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po članku 53. stavak 4. istog Zakona, pa se na temelju navedenog propisa, a primjenom članka 37. stavak 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljeniku
i z r i č e
Novčana kazna u iznosu od 1.500,00 (tisuću petsto) kuna / 199,08 eura (sto devedeset devet eura i osam centi).
Izrečenu novčanu kaznu okrivljenik je dužan uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude jer će se u protivnom ista naplatiti prisilnim putem.
Okrivljenik se upozorava da ako u naprijed navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. st. 3. Prekršajnog zakona NN br. 39/13).
Na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan uplatiti troškove postupka u iznosu od 200,00 (dvjesto) kuna / 26,54 eura (dvadeset šest eura i pedeset četiri centa), u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a pod prijetnjom prisilne naplate.
Obrazloženje
Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split pod brojem: 511-12-36/05-3-3086-1/2021 od 24. rujna 2021. izdala je prekršajni nalog kojim je P. B. proglašen krivim zbog prekršaja navedenog u izreci presude te kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna, koju je dužan uplatiti u roku od 8 dana po pravomoćnosti, a ukoliko u zadanom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena. Istim prekršajnim nalogom izrečena mu je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od jednog mjeseca te je dužan na ime troškova postupka naknaditi iznos od 500,00 kuna u roku od 8 dana, a pod prijetnjom izvršenja.
Protiv tog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno uložio prigovor nakon čega je, cjelokupni spis dostavljen ovom sudu na nadležno postupanje, a ovaj sud je prekršajni nalog stavio van snage te proveo postupak.
Okrivljeni P. B. ispitan pred ovim sudom izjavio je da je kriv za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Da je točno da je navedene prigode, kolikom Ulice kralja D. u S. upravljao osobnim automobilom marke "Peugeot" te se kroz naseljeno mjesto gdje je brzina ograničena na 70 km/h, kretao 40,7 km/h većom brzinom od dopuštene. Napomenuo je da svojom vožnjom nije ugrozio druge sudionike, da se radilo o pravcu, a žurio je zbog starih roditelja jer se radilo o zdravlju. Izražava žaljenje zbog počinjenog, dodao je da mu je vozačka dozvola neophodna, a kako do sada nije kažnjavan i nalazi se u teškoj materijalnoj situaciji, moli da se sve uzme u obzir kod izricanja kazne i da mu se ne izreče zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom jer bi u protivnom došla u pitanje njegova egzistencija.
Sud je u postupku izvršio uvid u dokaze koji priležu sudskom spisu: prekršajni nalog od 24.09.2021., izviješće o počinjenom prekršaju, zapisnik br. 1856718 o izmjerenoj brzini kretanja vozila, obavijest o počinjenom prekršaju-podaci o vozaču- traže se od 23.06.2020., obrazac s podacima za vozača, prigovor okrivljenika od 28.10.2021. te uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenika Ministarstva, Odjela za prekršajne evidencije iz koje je vidljivo da isti do sada nije osuđivan.
Na temelju ovako provedenog prekršajnog postupka, izjave okrivljenika, a uvidom u navedenu dokumentaciju, sud smatra dovoljno utvrđenim da je isti počinio prekršaj činjenično opisan i pravno označen u izreci ove presude, radi čega ga je trebalo proglasiti krivim.
Naime, članak 53. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 70/19) propisuje da se na cesti u naselju vozač ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio, dok iz odredbe stavka 4. Istog članka proizlazi da će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kazniti za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
Okrivljenik je na ispitivanju u potpunosti priznao navode prekršaja koji mu se stavlja na teret. Izjavio je da je točno da je navedene prigode upravljao vozilom nacesti u naselju te se kretao 40,7 km/h većom brzinom od dopuštene prometnom znakom pa je nedvojbeno da je svojom radnjom ostvario obilježje prekršaja iz članka53. stavka 1. u svezi sa stavkom 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, radi čega ga je trebalo proglasiti krivim i kazniti novčanom kaznom.
Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljenika te je Sud istome, primjenom članka 37. stavak 1. Prekršajnog zakona, izrekao novčanu kaznu ispod zakonskog minimum jer su mu kao posebno olakotne uzete činjenice da do sada nije prekršajno kažnjavan, da je u potpunosti priznao prekršaj, svojom radnjom nije ugrozio druge sudionike u prometu, nalazi se u teškoj materijalnoj situaciji, iskreno priznanje I žaljenje zbog prekršaja, dok posebno otegotnih nije našao, smatrajući da će se i na taj način postići svrha kažnjavanja te da okrivljenik ubuduće neće činiti ovakve I slične prekršaje.
U smislu odredbe članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona sud upozorava okrivljenika da ako u naprijed navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se kako je novčana kazna u cjelini plaćena (članak 152. stavak 3. PZ-a).
Sud okrivljeniku za počinjeno djelo prekršaja nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije iz razloga jer se u konkretnom slučaju radi o okrivljeniku koji nije sklon povredama odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, što proizlazi iz prekršajne evidencije Ministarstva Republike Hrvatske iz koje je razvidno da isti do sada nije prekršajno kažnjavan, a uzimajući u obzir okolnosti počinjenja prekršaja te iskazanu svijest zbog počinjenog prekršaja Sud je uvjerenja da će se i samim izricanjem novčane kazne prema okrivljeniku ostvariti svrha kažnjavanja.
Sud je okrivljenika obvezao na plaćanje troškova prekršajnog postupka, koji iznos je primjeren složenosti i dužini trajanja postupka, te imovnom stanju okrivljenika.
U Splitu, 22. rujna 2022.
Zapisničarka
Sutkinja Vesna
Rosandić v.r.
Suzana Budimir v.r.
