REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 979/2021-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Glušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TDO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Andrej Tödtling, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Tödtling & Partneri u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-766/2020-2 od 12. listopada 2020., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-5981/2018-24 od 25. lipnja 2020., u sjednici održanoj 21. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e :

I. Prihvaća se revizija tuženika, ukidaju se presuda Županijskog suda u Rijeci broj Gž R-766/2020-2 od 12. listopada 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-5981/2018-24 od 25. lipnja 2020. u dijelu u kojem je tuženiku naloženo platiti tužiteljici 971,84 kn bruto s pripadajućim zateznim kamatama, kao i u odluci o troškovima postupka te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici 15.894,73 kn bruto sa zateznim kamatama obračunatim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate (stavak I. izreke), izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i na prirez porezu na dohodak sadržanim u navedenom iznosu (stavak II. izreke); naloženo je tuženiku isplatiti tužiteljici 1.485,13 kn bruto sa zateznim kamatama obračunatim od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate (stavak III. izreke), izuzev zateznih kamata na porez na dohodak i na prirez porezu na dohodak sadržanim u navedenom iznosu (stavak IV. izreke) te je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu 10.950,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama, dok je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadom parničnih troškova u iznosu 1.048,00 kn (stavak V. izreke).

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženika te je potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu pod stavkom I. i III. izreke te u dijelu stavka V. izreke za iznos parničnih troškova od 9.700,00 kn (stavak I. izreke); dok je prvostupanjska presuda preinačena u dijelu odluke o troškovima postupka za iznos od 1.250,00 kn (preko iznosa od 9.700,00 kn do iznosa od 10.950,00 kn) na način da je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova u tom iznosu (1.250,00 kn) odbijen kao neosnovan (stavak II. izreke); a zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka je odbijen kao neosnovan (stavak III. izreke).

3. Rješenjem ovog suda broj Revd 192/2021-2 od 27. siječnja 2021. tuženiku je dopušteno podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž R- 766/2020-2 od 12. listopada 2020. radi sljedećih pravnih pitanja:

„Ubrajaju li se sati odrađeni prema redovnom rasporedu radnog vremena na blagdan i neradni dan u mjesečni fond radnih sati te evidentiraju li se kao redovan rad uzimajući u obzir članak 51. i članak 52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 143/13 i 96/15) te obvezujuća tumačenja Kolektivnog ugovora posebice Zaključak 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. kojim je utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subote i nedjelje) u tekućem mjesecu i 8 sati kao i da se sati rada blagdanom i neradnim danom i dan Uskrsa evidentiraju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu?

Jesu li radni dani koji ulaze u umnožak za izračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati svi dani od ponedjeljka do petka obzirom da je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati ili se dan blagdana koji padne u radni dan izuzima iz izračuna?

Da li je rad blagdanom automatski i prekovremeni rad čak i u uvjetima kada nije ostvaren redovni mjesečni fond radnih sati?“

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženik je izjavio reviziju prema odredbi čl. 382. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) te je predložio da revizijski sud prihvati njegovu reviziju.

5. Tužiteljica je u odgovoru na reviziju predložila istu u cijelosti odbiti kao neosnovanu, a tuženika obvezati da joj nadoknadi i trošak sastava odgovora na reviziju te sudske pristojbe na istu.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet postupka je zahtjev tužiteljice za isplatu razlike plaće za prekovremeni rad odrađen u dane blagdana i neradnih dana, s osnove dodataka za posebne (otežane) uvjeta rada i s osnove dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi te razlike naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora za razdoblje od 5. srpnja 2014. do 28. veljače 2019.

8. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđene su slijedeće činjenice:

- da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlenica tuženika,

- da je tuženik rad odrađen u dane blagdana i neradnih dana koji su padali od ponedjeljka do petka tužiteljici evidentirao kao redovan rad, odnosno da joj nije plaćao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima u kojima je blagdan ili drugi neradni dan "padao" na "standardni" radni dan,

- da je tužiteljici plaća isplaćena prema isplatnim listama koje se nalaze u spisu,

- da razlika neisplaćenog dijela plaće po utuženim osnovama u predmetnom razdoblju iznosi 15.894,73 kn, od čega 971,84 kn s osnove neobračunatog dodatka za prekovremeni rad odrađen u dane blagdana i neradnih dana.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi su primjenom relevantnih odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 143/13 i 96/15, dalje: KU/13), Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine br. 2/18, dalje: KU/18), odredbi Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11, dalje: ZB) te relevantnih odredbi Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14 i 127/17, dalje: ZR/14) i Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) tužbeni zahtjev ocijenili u cijelosti osnovanim.

10. Prema odredbi članka 391. stavak 1. ZPP u povodu revizije iz članka 382. tog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

11. Stranka u reviziji treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (članak 391. stavak 3. ZP).

12. S obzirom na sadržaj pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stupnju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer se prema tvrdnji tužiteljice u mjesečni fond radnih sati računaju svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond radnih sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe članka 51. stavak 10. KU/13.

13. Odredbom članka 51. stavak 10. KU/13 određeno je da redovni mjesečni fond radnih sati čine sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna, a mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

14. Prema shvaćanju ovoga suda, s obzirom na odredbu članka 19. stavak 6. KU/13, prema kojoj tumačenje povjerenstva ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora, sud je prilikom primjene KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako i ovaj sud u odlukama broj Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pri tome, nije isključena mogućnost da sud, prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora iz razloga što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.

15. Odredbu članka 51. stavak 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje dva puta je tumačilo. Na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015. članovi Povjerenstva donijeli su Zaključak broj 148. koji glasi:

„Sukladno Kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana(bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad. U skladu Ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-satnim radnim tjednom. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen. Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koji radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.“

15.1. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak br. 153. koji glasi:

„Sukladno Kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira rade li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno. Sati odrađeni po redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju se u redovnu mjesečnu satnicu. Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima. Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada na radni dan, imaju pravo na naknadu plaće. Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21, 48 i 148.“

16. Ovaj sud ne nalazi da bi s obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13.

17. Zaključak br. 153. razlikuje se od Zaključka br. 148. (koji Zaključak je stavljen izvan snage nakon donošenja Zaključka br. 153.) u tome što po njemu redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.

18. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169. koji glasi:

„Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci Povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene.“

19. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 doneseno po povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i osam sati, primjenjuje se od njegovog stupanja na snagu.

19.1. S obzirom na to da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153. od 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju bi redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i osam sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se tumačenje broj 153.

19.2. Kao što je već navedeno, tumačenja Kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora obvezuju te predstavljaju sastavni dio Kolektivnog ugovora (članak 19. stavak 6. KU/13), pa je samim time osnovan navod tuženika da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dan blagdana u tom mjesecu.

19.3. Odredbom članka 51. KU/13, odnosno članka 49. KU/18 određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu ZB evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati se uvećavaju u postocima navedenim u članku 52. KU/13, odnosno članku 50. KU/18. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike) tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi članka 51. stavak 9. KU/13, odnosno članka 49. KU/18.

20. S obzirom na to da tužiteljica zahtjev za isplatu 971,84 kn temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koje u svom opsegu ne spori, to su pogrešno nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda sati, tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenili osnovanim u cijelosti.

21. Slijedom navedenog, zbog pogrešnog pravnog pristupa, nižestupanjski sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva za razdoblje nakon 21. prosinca 2015. nisu raspravili primjenom Zaključka broj 153, pa nema uvjeta za preinaku presude, slijedom čega je (ispitujući pobijanu presudu samo u granicama koje određuju dopuštena pravna pitanja u skladu s odredbom članka 391. stavak 1. ZPP) valjalo na temelju odredbe članka 395. stavak 2. ZPP ukinuti nižestupanjske presude u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje te je odlučeno kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja.

22. Odluka sadržana pod stavkom II. izreke ovog rješenja donesena je na temelju odredbe članka 166. stavak 3. ZPP.

Zagreb, 21. rujna 2022.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek