REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1966/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IMEX BANKA d.d., OIB 99326633206, sa sjedištem u Splitu, Tolstojeva 6, koju zastupa punomoćnik Joško Biliškov, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika OPĆA BOLNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE, OIB 03861060066, Šibenik, S. Radića 83, koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković i partneri iz Zagreba, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2063/2019-4 od 13. studenog 2020., kojim je ukinuta presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-641/2017- 25 od 14. veljače 2019., na sjednici održanoj 21. rujna 2022.
r i j e š i o j e:
Dopušta se revizija tužitelja IMEX BANKA d.d. protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-2063/2019-4 od 13. studenog 2020. zbog pravnog pitanja:
„Je li postoji identitet spora tužitelja po tužbi radi isplate po računu i ugovoru o ustupanju potraživanja i spora po tužbi (ovdje tuženika) za povrat stečenog na temelju osnove (pravomoćne i ovršne sudske odluke) koja je naknadno otpala?“
Obrazloženje
1. Tužitelj IMEX BANKA d.d. (dalje: tužitelj) predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Pž-2063/2019-4 od 13. studenog 2020. kojim je ukinuta presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-641/2017-25 od 14. veljače 2019. postavljajući slijedeća pitanja:
„1.Je li sud razdvajanjem postupka za raspravljanje po protutužbi (na utvrđenje da je prijelaz imovine imao osnov u pravnom poslu, kojom se tuženik suprostavio tužbi za povrat stečenog na temelju osnove koja je naknadno otpala – ukinutoj presudi) onemogućio tuženikuprotutužitelju kao stranci da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke (tužitelja), te da iznosi navode i predlaže dokaze s namjerom da utječe na odluku suda, te onemogućio tuženika-protutužitelja da raspravlja pred sudom, odnosno je li sud potpunom onemogućio tužitelja u ovom sporu da iznošenjem činjenica i predlaganjem dokaza na bilo koji način utječe na odluku suda o tužbenom zahtjevu?
2. Je li postoji identitet spora tužitelja po tužbi radi isplate po računu i ugovoru o ustupanju potraživanja i spora po tužbi (ovdje tuženika) za povrat stečenog na temelju osnove (pravomoćne i ovršne sudske odluke) koja je naknadno otpala, te posljedično tome može li se tužbi (ovdje tuženika) za povrat stečenog na temelju osnove (pravomoćne i ovršne sudske odluke) koja je naknadno otpala suprotstaviti protutužbom (ovdje tužitelja) na utvrđenje da je za prijelaz imovine postojao osnov u pravnom poslu, te da nije nastao obveznopravni odnos stjecanja bez osnove?
3. Može li drugostupanjski sud izbjeći svoju obvezu utvrđivanja činjenica odlučnih za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu, izvođenja predloženih dokaza i ocjene priloženih dokaza uz obrazloženje da su odlučne činjenice utvrđene a dokazi izvedeni i ocijenjeni u nekom drugom postupku/presudi te tako onemogućiti stranku da raspravlja pred sudom, da dokazuje svoje tvrdnje i da se izjasni o navodima i dokazima bitnim za donošenje odluke o biti stvari, te da se sud izjasni o tim navodima i dokazima?
4. Može li drugostupanjski sud izbjeći svoju obvezu sankcioniranja nepostojanja i proturječnosti razloga o odlučnim činjenicama sadržanih u obrazloženju prvostupanjske presude (njezinim ukidanjem), kao i obvezu navođenja razloga za odbijanje obrazloženih i argumentiranih žalbenih prigovora tužitelja o nedostajućim i proturječnim razlozima o odlučnim činjenicama, te tako onemogućiti tuženika da raspravlja pred sudom i da se izjasni o navodima i dokazima bitnim za donošenje odluke o biti stvari, te da se sud izjasni o tim navodima i dokazima?
5. Mogu li Visoki trgovački sud RH i Trgovački sud ignorirati pravna shvaćanja Vrhovnog suda RH i Visokog trgovačkog suda RH zauzeta u istovrsnim predmetima, i za njihovo ignoriranje ne navesti nikakve, a kamo li uvjerljive i argumentirane razloge?“
2. Odgovorom na prijedlog tuženik osporava navode iz prijedloga i predlaže da se isti kao nedopušten odbaci te podnosi zahtjev za naknadom troškova odgovora na prijedlog.
3. Kao razloge važnosti postavljenih pitanja tužitelj navodi da je pobijano rješenje u suprotnosti sa pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske, odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske, kao i praksom istoga suda drugog stupnja.
4. Postupajući u skladu sa čl. 385.a i čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u odnosu na dio drugog postavljeno pitanje (navedeno u izreci ovoga rješenja) u smislu čl. 385.a. st.
1. al. 2. ZPP, jer je riječ o pravnom pitanju važnom za rješenje ovoga spora u pogledu kojeg u postoji različita praksa istoga suda drugog stupnja.
5. Naime, u predmetu istoga suda drugog stupnja (Pž-2126/06) u pogledu sadržajno istog zahtjeva isti sud drugog stupnja je donosio meritornu odluku, dok je u ovom predmetu iznijeto pravno stanovište da postoji kako subjektivni (iste stranke), tako i objektivni identitet postavljenih zahtjeva (ovog sa zahtjevom povodom kojeg se pred Trgovačkim sudom u Splitu vodi parnica pod posl. br. P451/2016), te je iz tih razloga utvrđeno da je prilikom donošenja prvostupanjske presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. ZPP i pobijana prvostupanjska presuda ukinuta a tužba odbačena pozivom na čl. 369. st. 2. ZPP.
6. Stoga je revizija dopuštena u odnosu na dio postavljenog pitanja kako je navedeno u izreci ovoga rješenja jer se radi o pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu jer je isti sud drugog stupnja u pogledu zaključka o ovom pravnom pitanju (objektivnom identitetu spora) imao različita pravna stanovišta.
7. U odnosu na preostala postavljena pitanja revizijski sud je ocijenio da u prijedlogu nisu naznačeni razlozi važnosti iz čl. 385.a ZPP budući da se tužitelj poziva na pravna shvaćanja iznijeta u odlukama koje ne koincidiraju sa konkretnim sporom a kako je u ovoj pravnoj stvari postupak okončan bez donošenja meritorne odluke. Upravo stoga nisu relevantna pitanja koja se odnose na ocjenjivanje dokaza od strane suda drugog stupnja, koji se prilikom donošenja odluke nije niti upuštao u meritum spora, dok odgovor na prvo postavljeno pitanje proizlazi iz sadržaja zakona (čl. 313. st. 3. ZPP).
8. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 21. rujna 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud
Broj zapisa: eb312-4f5b2
Kontrolni broj: 04abb-81860-d1860
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=MIRJANA MAGUD, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
