Posl. broj: Ref 13 P: Pr-668/2018

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLIT

Ex Vojarna Sv. Križ, Dračevac

21 000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda mr. sc. Ivani Erceg Ćurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. P., OIB: …, iz M., zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tuženice R. H., Ministarstva OIB:…, zastupane po ODO u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 5. srpnja 2022. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice, K. K., odvjetničke vježbenice kod T. B., odvjetnice u S. i zakonske zastupnice tuženice, M. P., zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u S., objavljene dana 21. rujna 2022. godine,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku R.H., M., OIB:…, zastupano po ODO u S., da tužiteljici M. P., OIB:… iz M., na ime razlike plaće isplati ukupan bruto iznos od 3.935,61 kn / 522,35 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 133,19 kn od 16.07.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 202,57 kn od 16.09.2013. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 320,53 kn od 16.07. 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 123,76 kn od 16.09.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 201,48 kn od 16.04.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 28,01 kn od 16.06. 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 387,86 kn od 16.07. 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,41 kn od 16.08.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 961,13 kn od 16.09. 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 474,72 kn od 16.05. 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na Posl. broj: Ref 13 P: Pr-668/2018

dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 516,44 kn od 16.06. 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 433,44 kn od 16.07. 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 211,44 kn od 16.09. 2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena te da plati trošak parničnog postupka u iznosu od 7.325,00 kn / 972,19 EUR zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Tužbom podnesenom pred sudom 14.8.2018. tužitelj navodi da je zaposlenik tuženice, djelatnik P.c.s. S., na radnom mjestu carinika, a sve sukladno Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 20.3.2013. do 5.4.2018. tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad koji mu nije plaćen u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati, u smjenama i turnusima i u radu na drugi način. Tužitelj napominje da je poslodavac u mjesečni fond sati uračunavao i dane blagdana kada bi oni padali u radne dane od ponedjeljka do petka, a što da je pogrešan način određivanja redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Stoga, tužitelj da je ostvario prekovremeni rad na dane blagdana i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji rad mu nije plaćen pošto su mu tako odrađeni sati, bili duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

2. U odgovoru na tužbu od 5.10.2018. tuženica ističe kako nisu ispunjene pretpostavke u smislu čl. 186.a. ZPP za vođenje ove parnice pa predlaže tužbu odbaciti budući nije okončan postupak mirnog rješenja spora. Naime, tužitelj da je podnio zahtjev za isplatu paušalno određenog iznosa od 50.000,00 kn na ime prekovremenog rada pa da ne postoji objektivni identitet zahtjeva iz postupka mirnog rješenja spra i tužbe. Navodi kako su obračuni plaće za službenika izvršeni sukladno svim zakonskim propisima.

3. Sud je pročitao spisu priložen zahtjev za mirno rješenje spora od 5.4.2018. (list 6-7 spisa) i odgovor zakonskog zastupnika tuženice od 7.7.2018. (list 5 spisa) iz sadržaja kojih proizlazi da je tužitelj u mirnom postupku podnio zahtjev tuženici za isplatu prekovremenih sati rada za razdoblje od 20.3.2013. do 5.4.2018. i da je tuženica zahtjev odbila jer da iz evidencije o radu ne proizlazi da je tužitelj u utuženom razdoblju odradio prekovremene sate, a da mu nisu plaćeni. Iz navedenog sud zaključuje da postoji identitet između podnesenog zahtjeva tužitelja iz mirnog postupka i tužbenog zahtjeva, da tužitelj i državno odvjetništvo u roku od 3 mjeseca nisu postigle nagodbu odnosno, nisu riješile spor na miran način pa je tužitelj, po proteku roka od 3 mjeseca, dana 14.8.2018. podnio tužbu. Dakle, tužitelj je postupio u skladu s odredbama čl. 186.a st. 1. i 5. ZPP-a pa prijedlog tuženice za odbacivanje tužbe na temelju odredbe čl. 186.a st. 6. ZPP-a, nije osnovan.

Posl. broj: Ref 13 P: Pr-668/2018

4. Tužitelj je podneskom od 30.9.2019. određeno postavio tužbeni zahtjev nakon što je sudski vještak podnio Nalaz i mišljenje od 9.10.2019. pa je zatražena isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati za razdoblje od svibnja 2013. do zaključno sa studenim 2017. u ukupnom bruto iznosu od 15.840,97 kn.

5. Nadalje, podneskom od 26.1.2021. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev u skladu s Dopunom nalaza i mišljenja financijskog vještaka od 14.9.2020. pa je zatražena isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od lipnja 2013. do zaključno sa rujnom 2017. u ukupnom bruto iznosu od 6.652,48 kn.

6. Konačno, podneskom od 4.7.2022. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev u skladu s posljednjom Dopunom nalaza i mišljenja financijskog vještaka od 7.4.2022. pa je zatražena isplata razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od lipnja 2013. do zaključno sa kolovozom 2017. u ukupnom bruto iznosu od 3.935,61 kn.

7. Tijekom postupka izvedeni su dokazi čitanjem zahtjeva za mirno rješenje spora, dopisa tuženice od 17.7.2018., Očitovanja priloženih spisu kao list 10-14, rješenja RH Ministarstva donesenih u odnosu na tužitelja (list 15-27 spisa), obračunskih isprava za isplatu plaća, evidencije o korištenju radnog vremena, dopisa RH Ministarstva P. C. uredima od 27.1.2015., dopisa C. sindikata Hrvatske od 15.12.2017., 12.10.2015. i 19.4.2017., pročitani su Izvodi iz zapisnika sa sjednica Komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (list 192-209 spisa) te spisu druga priložena dokumentacija, izveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji financijsko- računovodstvene struke M. D., dipl. oec.

8. Tužbeni zahtjev je osnovan.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće po osnovi neplaćenih prekovremenih sati u razdoblju od lipnja 2013. do zaključno sa kolovozom 2017. u ukupnom bruto iznosu od 3.935,61 kn.

10. Među strankama nije sporno da je tužitelj u utuženom razdoblju radio u turnusima u ciklusima 12-24-12-48.

11. Među strankama je sporno je li tuženica pravilno obračunala i isplatila prekovremene sate rada: koje je tužitelj u pojedinom mjesecu odradio duže od redovnog mjesečnog fonda radnih sati; koje je tužitelj odradio na blagdane i druge neradne dane koji su padali od ponedjeljka do petka, a imaju tretman prekovremenih sati.

12. Čanak 44. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 104/13., dalje KU/13) i čl. 38. st. 10. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“ br. 112/17 i 12/18., dalje KU/17) propisuju da se prekovremenim radom kada je rad službenika organiziran u turnusu smatra svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

Posl. broj: Ref 13 P: Pr-668/2018

12.1. Čanak 44. st. 12. KU/13 i čl. 38. st. 12. KU/17 propisuje da su redovni mjesečni fond radnih sati, sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

13. Na temelju citiranih odredbi KU-a sud izvodi slijedeće zaključke: da se redovni mjesečni fond radnih sati dobije na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati, a isti ne uključuje blagdane koji „padaju“ od ponedjeljka do petka već samo radne dane; da su prekovremeni sati rada svi sati rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bez obzira radi li se o satima odrađenima za vrijeme radnih dana ili o satima odrađenima za vrijeme blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i za Uskrs.

14. Kako bi se utvrdilo je li tuženica obračunala i isplatila tužitelju ostvareni prekovremeni rad u skladu s odredbama čl. 44. KU-a, sud je izveo dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku financijsko-računovodstvene struke M. D., dipl. oec.

15. Sudska vještakinja M. D. podnijela je pisani Nalaz i mišljenje 19.10.2019. u kojem navodi da je vještačenja provela na temelju dokumentacije priložene spisu tj. obračunskih lista, evidencija o korištenju radnog vremena po mjesecima, mjesečnih evidencija dolazaka i odlazaka s posla i radnih naloga. U Tablici 1. (list 232-234 spisa) sudska vještakinja je prikazala podatke o ostvarenim radnim satima tužitelja u utuženom razdoblju specificirajući ih po mjesecima i kategoriji rada (mjesečni fond sati, mjesečni sati redovnog rada, ostvareni sati rada, godišnji odmor i plaćeni dopust, prekovremeni sati, sati rada noću, subotom, nedjeljom, blagdanom, itd.).

15.1. Vještakinja D. daje mišljenje da je tužitelj kod tuženice u spornom razdoblju ostvario 1168 prekovremenih sati rada, kao razlika između ostvarenog i redovnog mjesečnog fonda sati rada. Od toga da je tužitelju ostalo neisplaćeno 88 sata rada, odnosno manja bruto plaća u ukupnom bruto iznosu od 4.745,78 kn, sve kako je prikazano u Tablici br. 2. Vještva (list 235 spisa).

15.2. Nadalje, tužitelj da je kod tuženice u spornom razdoblju ostvario 215 sati rada na blagdane i neradne dane utvrđene zakonom, koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a za koje tužitelj traži da mu se obračunaju kao prekovremeni rad. Sudska vještakinja navodi da je postupila po prijedlogu tužitelja, ne ulazeći u osnovanost zahtjeva pa je obračunala sve sate rada na blagdane i neradne dane koji su u tjednu padali od ponedjeljka do petka kao prekovremene u ukupnom bruto iznosu od 11.095,19 kn sve kako je prikazano u Tablici br. 3. Vještva (list 236 spisa).

16.Tužitelj nije imao primjedbi na izrađeno vještvo. Tuženica u podnesku od 20.11.2019. osporava u cijelosti financijsko vještačenje. Naime, obračun sudskog vještaka da je pogrešan jer je izvršen kao da je rad tužitelju organiziran na drugačiji način i u turnusima, a ne samo u turnusima pa da je sudski vještak prilikom obračuna kombinirao dva alternativna načina rada. Nadalje, sudski vještak da je primijenio pogrešnu metodologiju obračuna pri čemu je došlo do dvostrukog obračuna za iste sate jer su isti sati obračunati kao redovan rad i kao rad u turnusu, te su dvostruko obračunati i prekovremeni sati rada na blagdane. Tužitelj da je u utuženom razdoblju iskoristio 7 radnih dana na dane 10.9.2017., 28.2.2017., 12.3.2017., 16.10.2017., 13.11.2017., 7. i 8.12.2017. pa da je vještakinja ostvarene i iskorištene slobodne dane u obvezi uzeti u obzir prilikom obračuna neplaćenih prekovremenih sati u smislu odredbe čl. 44. st. 14. KU-a, a koji propisuje da umjesto uvećanja osnovne Posl. broj: Ref 13 P: Pr-668/2018

plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1.5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min redovnog sata rada). Sud je uvidom u Evidencije o korištenju radnog vremena koje su priložene spisu utvrdio da je tužitelj koristio slobodne dane kako to navodi tuženica.

17. Sudska vještakinja je pozvana na očitovanje pa je dana 14.9.2020. u spis podnijela pisanu Dopunu nalaza i mišljenja u kojoj navodi da primjenom tumačenja Zajedničke komisije br. 35/44 pod varijantom Ad 1) ostaje kod već danog obračuna iz osnovnog vještva od 19.10.2019. pa da obračun neplaćenih prekovremenih sati za utuženo razdoblje iznosi ukupno 4.745,78 kn.

17.1. Pod varijantom Ad 2) sudska vještakinja navodi da je obračun prekovremenih sati izvršila po osnovi rada blagdanom, ili drugim neradnim danom utvrđenim zakonom koji padaju od ponedjeljka do petka u ukupnom iznosu od 1.906,70 kn. Pod varijantom Ad 3) sudska vještakinja je zbrojila iznose iz Varijanti Ad 1) i Ad 2) i dobila ukupni iznos od 6.652,48 kn.

18.Tužitelj nije imao primjedbi na izrađeno vještvo. Tuženica u podnesku od 9.12.2020. osporava u cijelosti financijsko vještačenje, ono pod Varijantom ad) 1 iz razloga što u obračun nije uzeto u obzir 7 slobodnih radnih dana (84 sata), pod Varijantom Ad 2) iz razloga što je vještak svaki rad odrađen tijekom blagdana ili drugog neradnog dana utvrđenog zakonom koji pada od ponedjeljka do petka obračunao kao prekovremeni, umjesto da ga takvim tretira damo u situaciji ako broj njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi više sati u danu od dnevnog radnog vremena. Posljedično navedenom, tuženica se protivi obračunu pod točkom Ad 3) u kojem je vještakinja zbrojila potraživanja iz točke Ad1) i Ad2).

19. Sudska vještakinja je ponovno pozvana na očitovanje pa je dana 7.4.2022. u spis podnijela pisanu 2. Dopunu nalaza i mišljenja u kojoj pod varijantom Ad) 1. navodi da budući tužitelj izjavljuje da nije koristio slobodne dane i budući spisu nisu priložene odluke kojima se određuje korištenje slobodnih dana, da neisplaćene prekovremene rade nije umanjila za slobodne dane pa da ostaje pri obračunu neplaćenih prekovremenih sati u iznosu od 4.745,78 kn.

19.1. U varijanti Ad) 2. sudska vještakinja je postupila u skladu s prijedlogom tuženice pa je nakon umanjenja za isplaćene prekovremene sate i iskorištene preko slobodnih dana u omjeru 1 sat prekovremenog rada = 1,5 slobodnih dana, dobila ukupan iznos od 2.028,91 kn na ime neplaćenih prekovremenih sati u utuženom razdoblju. (specificirano po mjesecima u Tablici 1., kolona 10, list 307 spisa).

19.2. U varijanti Ad) 3. sudska vještakinja navodi da je neisplaćene prekovremene sate odrađene iznad RMFRS obračunala tako da ih je umanjila za prekovremene sate iskorištene preko slobodnih dana pa da je dobila iznos od 3.935,61 kn.

20. Nakon tako provedenog sudskog vještačenja tužitelj je podneskom od 4.7.2022. konačno postavio tužbeni zahtjev u skladu s varijantom obračuna Ad) 3. iz 2. Dopune nalaza i mišljenja od 7.4.2022. pa je za razdoblje od lipnja 2013. do zaključno sa kolovozom 2017. zatražio isplatu po utuženoj osnovi bruto iznos od 3.935,61 kn. Tuženica s druge strane, na ročištu od 5.7.2022. navodi kako ne osporava varijantu obračuna Ad 2) u iznosu od 2.028,91 kn.

Posl. broj: Ref 13 P: Pr-668/2018

21. Sud kao ispravan obračun potraživanja tužitelja prihvaća onaj iz varijante Ad 3) iz 2. Dopune nalaza i mišljenja od 7.4.2020. U toj varijanti, sudska vještakinja je obračun izvršila u skladu s odredbama čl. 44. st. 10., 12. i 14 KU-a i to na temelju obračunskih lista i evidencija o korištenju radnog vremena po mjesecima, odnosno dokaza predloženih i dostavljenih u spis. Sud nije prihvatio kao ispravan obračun iz varijante Ad 1) jer sudska vještakinja tu nije umanjila neplaćene prekovremene sate za iskorištene slobodne dane za koje je sud uvidom u evidenciju o korištenju radnog vremena utvrdio da su korišteni i to 10.9.2017., 28.2.2017., 12.3.2017., 16.10.2017., 13.11.2017., 7. i 8.12.2017., a među strankama u trenutku zaključenja glavne rasprave više nije bila sporna činjenica da je tužitelj umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada koristio više slobodnih radnih, a kako je to naprijed navedeno. Konačni tužbeni zahtjev postavljen je u skladu s ispravnim obračunom sudskog vještaka iz varijante Ad 3) iz 2. Dopune nalaza i mišljenja u kojoj su neplaćeni prekovremeni sati umanjeni za korištene slobodne dane, a za razliku od obračuna pod varijantom Ad 1). Što se tiče obračuna Ad 2) iz 2. Dopune nalaza i mišljenja, sud smatra da on nije izvršen na točan način s obzirom je sudska vještakinja u Tablici 1 (list 307 spisa) pojedine mjesečne iznose iskazivala u minusu, iz čega sud zaključuje da je sudska vještakinja prilikom obračuna neplaćenog prekovremenog rada vršila prijeboj mjesečnih potraživanja, slijedom čega se iz tako prikazanih mjesečnih iznosa ne može utvrditi koji bi mjesečni iznosi pripadali tužitelju na ime naplaćenih prekovremenih sati.

22. Kako je tužitelj tužbeni zahtjev postavio u skladu s varijantom obračuna koju sud prihvaća kao ispravnu, valjalo ga je prihvati kao osnovan.

23. Tužitelju je na svaki pojedinačni dio iznosa priznata zatezna kamata tekuća od 16-og dana u idućem mjesecu (čl. 84. st. 3. Zakona o radu, "Narodne novine" br. 149/09., 61/11., čl. 92. st. 3. Zakona o radu, „Narodne novine“ br. 93/14., 127/17.), izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak prema odredbama članka 14. i 45. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15. – dalje ZPD).

24. Sud je kao tijelo javne vlasti u ovom sudskom aktu ukupan iznos novčane obveze dvojno iskazao u kunama i eurima, a sve na temelju odredbi čl. 48. st. 1. i 2. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22) i odluci o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna (3.935,61 kn : 7,53450 = 522,35 EUR

)

.

25. Kod odluke o parničnom trošku za navesti je da je vrijednost predmeta spora do 25.1.2021. iznosila 15.840,97 kn. S obzirom da je tužitelj navedeni zahtjev snizio na iznos od 6.652,48 kn podneskom od 26.1.2021. te dodatno na iznos od 3.935,61 kn podneskom od 4.7.2022., tuženica je u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva osnovano i u skladu sa člankom 193. stavak 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19., u tekstu ZPP) na ročištu od 5.7.2022. zatražila naknadu parničnog troška.

25.1. Primjenom odredbe članka 158. stavak 1. u vezi članka 193. stavak 3. i 4. ZPP- a, tuženici pripada pravo na naknadu parničnog troška do 25.1.2021. u odnosu na povučeni zahtjev u iznosu od 9.188,49 kn (15.840,97 kn - 6.652,48 kn), a od Posl. broj: Ref 13 P: Pr-668/2018

26.1.2021. do 3.7.2022. kada je tužitelj dodatno snizio zahtjev na iznos od 3.935,61 kn, tuženici pripada pravo na naknadu parničnog troška u odnosu na povučeni zahtjev u iznosu od kn 11.905,36 kn (15.840,97 kn - 3.935,61 kn), koji trošak je odmjeren primjenom članka 155. i članka 163. ZPP te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22).

25.2. Trošak tuženice odnosi se na sastav odgovora na tužbu 75 bodova, sastav podneska od 15.10.2018. – 18,75 bodova (Tbr. 8. t. 3. Tarife), sastav podnesaka od 6.2.2019., 20.11.2019. i 9.12.2020. – za svaki 75 bodova, pristup na ročišta od 14.11.2018., 7.2.2019., 24.4.2019., 20.11.2019. i 13.2.2020. – za svako 75 bodova, pristup na ročište od 4.2.2021. treba priznati 100 bodova, a za ročište od 22.3.2022. 50 bodova (Tbr. 9. t. 2. Tarife) ili sveukupno 843,75 bodova, a uz obračun po Tbr. 50 Tarife iznosi 8.427,50 kn, a uvećano za 800,00 kn na ime troška vještačenja daje iznos od 9.237,50 kn što čini opravdanom ukupnu naknadu parničnog troška tuženici. Tuženici nije priznat trošak sastava podneska od 9.3.2020. jer isti nije bio potreban za vođenje parničnog postupka (obavijest o uplati na ime troška vještačenja).

25.3. Tužitelju temeljem odredbe članka 154. st. 1. ZPP-a pripada naknada parničnog troška prema vrijednosti konačno postavljenog zahtjeva. Trošak tužitelja se u predmetnom sporu radi isplate iznosa od 3.935,61 kn prema popisanom trošku odnosi na sastav prijedloga za mirno rješenje spora, za sastav tužbe i za sastav podnesaka od 19.10.2018., 25.10.2019., 2.3.2020. i 23.11.2020. – za svaku radnju 75 bodova, za sastav podnesaka od 3.12.2018. i 14.2.2019. – za svaku radnju 18,75 bodova (Tbr. 8. t. 3. Tarife), pristup na ročišta od 14.11.2018., 7.2.2019., 24.4.2019., 20.11.2019., 13.2.2020.. – za svako 75 bodova, pristup na ročište od 25.2.2020. – 18,75 bodova (Tbr. 9. t. 5. Tarife), pristup ročištu za objavu odluke – 37,5 bodova ili sveukupno 1.125 bodova, a uz obračun po Tbr. 50 Tarife iznosi 11.250,00 kn. Primjenom Tbr. 42 Tarife ukupan iznos uvećan za 25% PDV-a iznosi 14.062,50 kn. 25.4. Po odbitku utvrđene naknade parničnog troška tuženici u iznosu od 9.237,50 kn od navedene naknade parničnog troška tužitelju u iznosu od 14.062,50 kn, preostaje razlika od 4.825,00 kn, a na koji iznos je valjalo pridodati 2.500,00 kn na ime troška vještačenja pa se dobije 7.325,00 kn / 972,19 EUR kao pripadajući iznos naknade parničnog troška tužitelju.

26. Tužitelju pripadaju i zatražene zakonske zatezne kamate temeljem odredbe članka 29. st. 2. ZOO-a koje teku od dana donošenja ove odluke pa do isplate temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a.

27. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

Split, 21. rujna 2022.

s u t k i nj a

mr.sc. Ivana Erceg Ćurić, v.r.

Posl. broj: Ref 13 P: Pr-668/2018

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10.,11.. 12., 13., i 14. Zakona o parničnom postupku. Žalba u kojoj su izneseni razlozi zbog kojih se ne može podnijeti, odbacit će se kao nedopuštena. Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.

DNA:

-pun. tužitelja

-ODO

-spis