Poslovni broj: Usž-3079/22-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Mirjane Juričić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića, članova vijeća Blanše Turić, te više sudske savjetnice – specijalistice Biserke Špoljar, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja F. d.o.o., R., protiv tuženika Grada S., kojeg zastupa opunomoćenik I. B., odvjetnik u R., radi javne nabave, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 5 UsI-238/2022-6 od 2. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 21. rujna 2022.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja F. d.o.o., R., i potvrđuje se rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 5 UsI-238/2022-6 od 2. svibnja 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 5 UsI-238/2022-6 od 2. svibnja 2022. odbačena je tužba tužitelja kojom je isti zatražio poništenje rješenje tuženika, klasa: 406-01/21-01/41, urbroj: 2125/03-02-22-12 od 14. siječnja 2022., kojim je odbačen, kao nedopušten, prigovor tužitelja izjavljen protiv odluke o odabiru, klasa: 406-01/21-01/41, urbroj: 2125-03/03/15-21-06 od 10. prosinca 2021. donesene u postupku jednostavne nabave – radovi konstruktivne konsolidacije gradskog kaštela u S., EV.br. 52/21 (dalje: Odluka).

2. Tužitelj je protiv navedenog rješenja podnio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je pogrešno stajalište prvostupanjskog suda iz pobijanog rješenja i pozivanje na rješenje, poslovni broj: Usž-931/19 od 25. ožujka 2019., jer je to suprotno stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Ustavnog suda Republike Hrvatske i na taj način mu je onemogućeno pravo na pristup sudu i sudska kontrola zakonitosti postupanja i odluka javnopravnih tijela. Naime, iako postupak jednostavne nabave jest u najvećoj mjeri izuzet od primjene odredaba Zakona o javnoj nabavi, te iako odluka o odabiru u postupku jednostavne nabave nije upravni akt, postupak jednostavne nabave mora se smatrati "drugim postupanjem javnopravnog tijela" u smislu odredbe članka 156. Zakona o općem upravnom postupku, pa pravna zaštita protiv takvog postupanja ni ne mora biti osigurana Zakonom o javnoj nabavi, već Zakonom o općem upravnom postupku i Zakonom o upravnim sporovima. Drugim riječima, protiv takvog postupanja ne može se izravno pokrenuti upravni spor, ali ponuditelj u postupku jednostavne javne nabave ima pravo podnijeti prigovor čelniku tijela, što je on i učinio, a čelnik tijela je o takvom prigovoru dužan odlučiti rješenjem protiv kojeg se potom može pokrenuti upravni spor. Provođenje postupka jednostavne javne nabave, te donošenje odluke o odabiru u takvom postupku ima se smatrati "drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, a kojim je povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes" u smislu odredbe članka 156. Zakona o općem upravnom postupku, i to zato jer su ispunjene sve potrebne pretpostavke da bi to bilo tako. Stajalište prvostupanjskog suda i Visokog upravnog suda iz rješenja na koje se poziva prvostupanjski sud, čini članak 156. Zakona o općem upravnom postupku potpuno neupotrebljivim i suvišnim, budući da njegov smisao jest upravo strankama pružiti pravni lijek protiv drugih postupanja izvan upravnog postupka u kojima se ne donosi rješenje, a navedenim stavom se zapravo poručuje upravo suprotno. Tužitelj nadalje u tom smislu upućuje na praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Činjenica da odluke o odabiru u postupcima jednostavne nabave nisu normativno određene kao upravni akti i činjenica da postupak jednostavne nabave nije postupak kojim se rješava upravna star, nemaju nikakav utjecaj na činjenicu da se gospodarskim subjektima mora omogućiti pokretanje upravnog spora nakon što su iscrpili pravne lijekove koje im omogućava Zakon o općem upravnom postupku. Predlaže da ovaj Sud uvaži žalbu i poništi prvostupanjsko rješenje, te po potre bi sam otkloni nedostatke i riješi stvar.

3. Tuženik je u odgovoru na žalbu u bitnom naveo kako je pravilan i na zakonu osnovan zaključak prvostupanjskog suda kojim isti utvrđuje da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za vođenje upravnog spora, budući da postupci jednostavne javne nabave ne čine upravnu stvar u smislu članka 3. stavka 1. točke 2. Zakona o upravnim sporovima, pa samim time rješenje tuženika od 14. siječnja 2022., kojim je odbačen kao nedopušten prigovor tužitelja protiv odluke o odabiru u postupku javne nabave, protiv kojeg je tužitelj podnio tužbu ne predstavlja upravni akt, te je ispravno pravno stajalište da je u ovom slučaju tužbu valjalo odbaciti. Tužitelj predmetnom žalbom protiv prvostupanjske presude zamjenom teza pokušava derogirati odredbe Zakona o općem upravnom postupku, Zakona o upravnim sporovima, a protivno osnovnim načelima i kogentnim normama Zakona o javnoj nabavi i Pravilniku o provedbi postupka jednostavne nabave Grada S. Tuženik predlaže da ovaj Sud žalbu odbije kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsko rješenje u cijelosti.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući osporeno rješenje u dijelu u kojem je osporavano žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno članku 73. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), pazeći na ništavost po službenoj dužnosti, ovaj Sud je utvrdio da ne postoje razlozi radi kojih se rješenje pobija, niti oni na koje sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Prema ocjeni ovoga Suda pravilno je i zakonito postupio prvostupanjski sud kada je prvostupanjskim rješenjem pozivom na odredbu članka 30. stavka 1. točke 7. Zakona o upravnim sporovima odbacio tužbu podnesenu protiv rješenja tuženika Grada S. – gradonačelnika od 14. siječnja 2022.

7. Prema podacima u spisu predmeta proizlazi da je tuženik, kao javni naručitelj, donio odluku o prihvaćanju ponude za radove konstruktivne konsolidacije gradskog kaštela u S. sukladno odredbama Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave ("Službeni glasnik Grada Senja", br. 5/17. i 5/20.), kojim se uređuje postupak koji prethodi ugovornom odnosu za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno radova procijenjene vrijednosti do 500.000,00 kuna, za koje ne postoji obveza provedbe postupaka javne nabave propisane Zakonom o javnoj nabavi ("Narodne novine", 120/16.).

8. Dakle, imajući na umu navedeno prema ocjeni ovoga Suda pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je predmetni postupak javne nabave, kao postupak koji prethodi sklapanju ugovornog odnosa za nabave robe i usluga do procijenjene vrijednosti od 200.000,00 kuna, odnosno radova do vrijednosti od 500.000,00 kuna, ne čini upravnu stvar u smislu odredbe članka 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", 47/09.), pa stoga nema niti mjesta primjeni odredbe članka 156. Zakona o općem upravnom postupku. Naime, predmetni postupak javne nabave izuzet je od primjene odredaba Zakona o javnoj nabavi, jer se radi o odabiru ponude u postupku jednostavne nabave, pa se protiv odluke donesene u tom postupku ne može voditi upravni spor, te je u tom smislu prvostupanjski sud tužbu tužitelja protiv pobijanog akta tuženika odbacio pozivom na odredbu članka 3. stavka 1. točke 1. i članka 30. stavka 1. točke 7. Zakona o upravnim sporovima.

9. Prigovori tužitelja istaknuti u žalbi nisu osnovani i nemaju utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari, a imajući na umu utvrđeno činjenično stanje u provedenom postupku, kao i dosljednu sudsku praksu ovoga Suda u identičnim stvarima, zbog čega ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe tužitelja.

10. Prema ocjeni ovoga Suda prvostupanjsko rješenje temelji se na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju, na koje je pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, a nisu učinjene niti povrede pravila postupka, budući da je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbe Zakona o upravnim sporovima i u obrazloženju svog rješenja dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama.

11. Kako tužitelj razlozima navedenima u žalbi nije doveo u sumnju zakonitost pobijanog rješenja, niti je ovaj Sud utvrdio postojanje razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. u vezi s člankom 67. stavkom 3. Zakona o upravnim sporovima žalbu odbiti kao neosnovanu.

U Zagrebu 21. rujna 2022.

Predsjednica vijeća

mr. sc. Mirjana Juričić