REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 2638/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. M. ud. V. iz T., OIB: ..., zastupane po punomoćnici A. M., odvjetnici u T., protiv tuženice Hrvatske dominikanske provincije "...", Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku I. K., odvjetniku u S., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlozima stranaka za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž- 3117/2021-2 od 7. ožujka 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5872/19 od 18. lipnja 2021., u sjednici održanoj 21. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e:

I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje.

II. Prijedlog tuženice za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3117/2021-2 od 7. ožujka 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5872/19 od 18. lipnja 2021. radi pravnih pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a koja glase:

"- Da li agrarna odluka Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju iz 1947. godine, a temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja iz 1946. godine je deklaratornog ili konstitutivnog karaktera ili se vlasništvo stječe ex lege, odnosno temeljem Zakona o obveznim odnosima

- Da li je površina nekretnina navedena u agrarnoj odluci Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju iz 1947. godine, a temeljem Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja iz 1946. godine odlučujuća ili površina koju drže u posjedu, istu obrađuju i iste su ograđene kamenim suhozidima."

2. Tvrdi, u odnosu na prvo postavljeno pitanje, da je Županijski sud u Puli u presudi broj Gž-376/2017-2 od 4. ožujka 2019. izrazio pravno shvaćanje koje je suprotno pravnom shvaćanju iznesenom u pobijanoj odluci, a u odnosu na drugo postavljeno pitanje, Županijski sud u Dubrovniku u svojoj poslovni broj Gž-659/2017-2 od 15. svibnja 2019., te predlaže da joj se u skladu s odredbom čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) dopusti podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude.

3. Tuženica je također podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3117/2021-2 od 7. ožujka 2022. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5872/19 od 18. lipnja 2021.

4. U odgovoru na prijedlog tužiteljice tužena je osporila navode i predložila prijedlog odbiti, dok odgovor na prijedlog tuženice za dopuštenje revizije nije podnesen.

5. U odnosu na prijedlog tužiteljice:

6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu tužiteljice nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, jer odgovor na ista nije od utjecaja na konkretnu poziciju tužiteljice odnosno za odluku u ovom sporu.

7. Naime, prema odluci Kotarske komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u T. broj REG ... od 4. srpnja 1947. (na koju pravnu osnovu stjecanja se tužiteljica poziva, tzv. drugoj agrarnoj reformi, list 372 spisa), čest. zem. 458/3 (prijeporna) i čest. zem. 410/2008 sveukupne površine 7.736/60 m[2] , dobile su supruga pok. težaka M. M. (koji je bio u braku dva puta), T. (T.) T. i kćeri V. i M., a tužiteljica nije dokazala da je njihova nasljednica, a nije dokazala ni razliku površina (tužbom traži 11.583 m[2] čest. zem. 458/3). Naprotiv, tužiteljica je nasljednica svog supruga V. M. koji je bio sin B. M. (dakle, njenog svekra) koji je zajedno s braćom I. i N. i sestrom T., bio nasljednik pok. težaka M. M., a koji su presudom AGR-653/31 od 25. studenoga 1934. (tzv. prva agrarna reforma, list 148 i 149 spisa) dobili druge nekretnine (30-ak čestica ukupne površine 54912 m[2] , ali ne i prijeporno).

8. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije pa je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP, riješiti kao u st. I. izreke.

9. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude kojom je odbijena žalba tužiteljice i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti kao neosnovan (st. I. izreke), te je naloženo tužiteljici naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 15.187,50 kn s pripadajućim zateznim kamatama od presuđenja do isplate (st. II. izreke).

10. Prema odredbi čl. 392. st. 4. ZPP prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten ako ga je podnijela osoba koja nije ovlaštena na podnošenje revizije ili osoba koja se odrekla prava na podnošenje revizije ili ako osoba koja je podnijela prijedlog nema pravni interes za podnošenje revizije.

11. Slijedom izloženog, za zaključiti je da tuženica nema pravni interes za podnošenje revizije u situaciji kada je u cijelosti uspjela u predmetnom sporu. Stoga je na temelju odredbe čl. 392. st. 4. ZPP, riješeno kao u izreci (st. II.).

Zagreb, 21. rujna 2022.

Predsjednik vijeća:

mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.