Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 33 Gž-3001/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću toga suda sastavljenom od sudaca Milene Frankić, kao predsjednice vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Marije Zrilić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. odvj. Damiru Đegerec, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženice LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po pun. odvjetnici Sanji Godek-Glavina, iz Koprivnice, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-130/2018-70 od 7. travnja 2022. godine, u sjednici vijeća održanoj dana 20. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj P-130/2018-70 od 7. travnja 2022.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Koprivnici odlučeno je:

„Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

I."Proglašava se nedopuštenom ovrha po prijedlogu ovrhovoditelja – tuženika LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv ovršenika – tužitelja HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u predmetu Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj Ovr-1485/2010, a radi naplate novčane tražbine iznosa od 5.500 EUR-a, spp, temeljem presude istog suda br. P- 556/06 na nekretninama tužiteljice.

Nalaže se tuženiku LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da – tužiteljici HĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi trošak ovog parničnog postupka s kamatom po stopi od 14 % godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana."

II. Tužiteljica je dužna tuženici platiti parnični trošak u iznosu od 18.650,00 kn, (slovima:osamnaesttisućašestopedesetkuna), sa zakonskom zateznom kamatom po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, a koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5 postotnih poena, računajući od presuđenja do plateža, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

2. Protiv navedene presude tužiteljica je podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se pobijana presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnih troškova i troškova žalbenog postupka, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tuženica nije odgovorila na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Nesporno je da je tužiteljica HĐ proglašena zakonskom nasljednicom iza smrti svoga supruga pok. DĐ, rođ. **.**.1944., a umrlog **.**.2008., temeljem rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Nikole Bakrača br. O-810/08-5 UPP-OS-Koprivnica br. 235/08 od 31. ožujka 2009.g., te da joj je kao jedinoj zakonskoj nasljednici uručena ostavinska imovina i to nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa] u cijelosti, nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1⁄2 dijela, te 1 teretno vozilo strane registracije, marke Daimler – Benz, te jedno priključno vozilo strane registracije tip. BWB 2327.

6. Sporna je vrijednost te naslijeđene imovine, odnosno nepokretne i pokretne imovine, kao i okolnost da li tužiteljica kao nasljednica iza pok. DĐ odgovara za dugove ostavitelja, odnosno da li je dužna vratiti dug koji je ostavitelj imao prema tuženici odnosno njezinom ocu.

7. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je:

- da je rješenjem prvostupanjskog suda br. Ovr-1485/10-51 od 16. srpnja 2013.g. ovršenica u tom postupku HĐ upućena na pokretanje parničnog postupka protiv ovrhovoditeljice ovdje tuženice LĐ, a radi proglašenja nedopuštenom ovrhe koja je određena rješenjem o ovrsi br. Ovr-1485/10 od 15. rujna 2010.g., a iz razloga iz kojih je izjavila žalbu. Tužiteljica kao ovršenica pokrenula je ovaj parnični postupak tužbom protiv tuženice radi proglašenja nedopuštenom ovrhe koja se vodi kod ovog suda pod brojem Ovr-1485/10.,

- da iz rješenja o nasljeđivanju br. O-810/08-5 od 31. ožujka 2009.g. proizlazi da je tužiteljica proglašena jedinom zakonskom nasljednicom iz smrti svoga supruga DĐ te joj je uručena nepokretna i pokretna imovina,

ostavitelja te je navedeno rješenje pravomoćno i ovršno dana 31. ožujka 2009.g.,

- da iz spisa br. Ovr-1485/10. prvostupanjskog suda proizlazi da je pokrenut ovršni postupak po ovršnom prijedlogu ovrhovoditeljice LĐ iz [adresa], kao zakonske nasljednice iza pok. KĐ iz [adresa], protiv ovršenice HĐ iz [adresa] kao zakonske nasljednice pok. DĐ iz [adresa], radi namirenja novčane tražbine te je sud donio rješenje o ovrsi br. Ovr-1485/10 od 15.rujna 2010.g.,

- da iz preslike Međusobnog sporazuma od 22. kolovoza 2008.g. proizlazi, da LĐ kao pravna slijednica svoga oca pok. UĐ, kod Općinskog suda u Koprivnici vodi postupak ovrhe pod brojem Ovr-1412/06, a sada pod brojem Ovr-394/07 protiv DĐ radi novčanog dugovanja koji je isti imao prema njezinom ocu, a sada to dugovanje SĐ ima prema njoj. U međusobnom sporazumu od 22. kolovoza 2008.g. navodi se da je novčano dugovanje utvrđeno pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog suda u Koprivnici br. P-556/06, pa je osim glavnog duga nastalo i potraživanje s osnova parnice kao i troškova vođenja ovršnog postupka koje potraživanje iznosi oko 47.000,00 kn, međutim stranke se sporazumijevaju da će DĐ na miran način podmiriti dug u iznosu od 31.500,00 kn, što je manji iznos od ranije navedenog iznosa, te je njegova obveza suglasno umanjena jer je pristao dobrovoljo podmirivati dugovanje i to u mjesečnim ratama od po 1.000,00 kn, do svakog 5. u tekućem mjesecu, uplatom na tekući račun LĐ. Isto tako iz Međusobnog sporazuma proizlazi da je DĐ s danom potpisa sporazuma uplatio novčani iznos od 1.500,00 kn. DĐ se je dalje obvezao redovito namirivati sporazumno utvrđen dugovani iznos od 31.500,00 kn, uplatom mjesečnih rata od po 1.000,00 kn, te se obvezao rate isplaćivati redovito, no ako to neće biti u mogućnosti, da će tada rate namirivati njegovi nasljednici odnosno njegova supruga HĐ koja može primiti novčanu isplatu od 8.000 EUR-a, i to u slučaju ako on umre, a vezano za kredit koji je podignut u SR Njemačkoj u City bank,

- da iz iskaza tužiteljice HĐ i dopune njenog iskaza proizlazi da je iza smrti svoga supruga DĐ proglašena jedinom zakonskom nasljednicom i da je naslijedila nepokretnu i pokretnu imovinu, a vezano za nekretnine iz oba zk. uloška, tužiteljica je navela kako su one prodane pred 20 godina još kada je njezin suprug bio živ, no da nije izvršen zemljišno knjižni prijenos na kupce. U odnosu na pokretnine navela je da je naslijedila jedno teretno vozilo koje nije bilo registrirano, isto tako nije plaćeno osiguranje, te da joj je na carini rečeno da ga u svome posjedu drži godinu dana, a nakon toga da ga proda u dijelovima što je i učinila i da je za to dobila 500 EUR-a. Tužiteljica je navela da je neke dijelove s tog kamiona prodao i njezin sin ŠĐ koji je ovisan o drogama, da s nalazio i u zatvoru te je i deportiran iz SR Njemačke radi droga, da je to učinio bez njenog znanja, te da je bez njezinog znanja prodao i priključno vozilo za što je kasnije čula da ga je prodao za 100 EUR.

8. Tužiteljica je navela kako su ona i pok. suprug za njegovog života na mjestu stare kuće u [adresa], napravili novu kuću zajedno, a tu kuću da je njezin suprug prodao bez njezinog odobrenja. Tužiteljica je isto tako navela da je njezin suprug ostao dužan i BĐ iz [adresa], 6.000 EUR-a, da je ona podmirila dio tog duga. Navela je da se njezin suprug psihijatrijski liječio, da se je bavio preprodajom poljoprivrednih strojeva, a nakon što se je teško razbolio da je otišao u mirovinu, te da je po njenom mišljenju imao dovoljno novaca i za život i za posao kojim se je bavio. Ista je navela kako je njezin suprug nakon odlaska u mirovinu živio u [adresa], dok je ona živjela u [adresa]. Ista je navela kako je njezin suprug učinio suicid, a nakon njegove smrti da su joj se javljali ljudi koji su tvrdili da im je njezin pok. suprug ostao dužan, pa tako i da je njezin suprug od KĐ posudio 5.500 EUR-a. U odnosu na namještaj koji je postojao u kući u [adresa], kao i kućanske aparate, tužiteljica je navela da se u trenutku smrti ostavitelja taj namještaj nalazio u kući i svi aparati no da je njezin sin ŠĐ sve pokretnine rasprodao, ali da ne zna kome i za koje iznose, a da je rasprodao i različite alate koje je imao njezin pok. suprug.

9. Tužiteljica je navela kako je nakon smrti svoga supruga RĐ iz [adresa] vratila 1.000,00 EUR-a, kao i MĐ iz [adresa], također 1.000 EUR-a jer su oni tvrdili da je od njih taj novac posudio njezin suprug, novac da im je dala bez bilo kakove potvrde ili dokaza o vraćanju odnosno primitku.

10. Na temelju iskaza tuženice LĐ sud je utvrdio da je njezin otac KĐ 2002.g. posudio suprugu tužiteljice DĐ novčani iznos od 5.500 EUR-a o čemu je sačinjena izjava ovjerena kod javnog bilježnika Nikole Bakrača u [adresa]. Tuženica je govorila o međusobnom sporazumu koji je sačinjen u odvjetničkom uredu njene punomoćnice, temeljem kojeg se je suprug tužiteljice obvezao njoj vraćati dug te su utvrdili suglasno da on iznosi 31.500,00 kn, te da je DĐ danom potpisa sporazuma platio 1.500,00 kn na ime tog duga zatim još jednu ratu od 1.000,00 kn, i treću ratu da joj je dao osobno na autobusnoj stanci također u iznosu od 1.000,00 kn odnosno da je temeljem tog sporazuma platio prije svoje smrti 3.500,00 kn, iz čega proizlazi da je preostao dug od 28.000,00 kn, kao i troškovi parničnog i ovršnog postupka.

11. Svjedok ČĐ naveo je kako je poznavao DĐ, da su bili daljnja rodbina, da je DĐ posudio novčani iznos od 6.000 EUR-a, koji novac mu se DĐ obavezao vratiti no kako je u međuvremenu umro, da je njegova supruga ovdje tužiteljica vratila novčani iznos od 2.000 EUR-a, te da je pokrenuo i parnični postupak protiv HĐ kao zakonske nasljednice iza pok. DĐ u kojem postupku je od iste tražio povrat preostalog novčanog iznosa, odnosno kunske protuvrijednosti od 4.000 EUR-a.

12. Osnovanost tvrdnji svjedoka ČĐ proizlazi i iz presude br. P-1273/12 od 4. srpnja 2016.g., na temelju koje je tužena HĐ dužna tužitelju ČĐ vratiti zajam i platiti 4.000 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Zagrebačke banke na dan plaćanja sa zakonskom zateznom kamatom, a dužna mu je platiti i parnični trošak od 10.875,04 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom. Presudom Županijskog suda u Šibeniku br. Gž- 948/2016 od 18. srpnja 2018.g., potvrđena je predmetna presuda Općinskog suda u Koprivnici u dijelu kojim je naloženo tuženici isplatiti tužitelju iznos od 4.000 EUR-a sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. rujna 2012.g. do isplate.

13. U dopuni svoga stranačkog iskaza tužiteljica HĐ navela je kako je točno da je izgubila parnični postupak u kojem ju je tužio ČĐ s obzirom da je ona tvrdila kako mu je vratila dug od 3.000 EUR-a, međutim on je tvrdio da mu je vratila samo 2.000 EUR-a, te je pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno da je dužna ČĐ vratiti novčani iznos od 4.000 EUR-a, zajedno sa parničnim troškovima od 10.875,00 kn.

14. Tužiteljica je navela kako je u SR Njemačkoj radila 45 godina, te da je ostvarila pravo na mirovinu od 720 EUR, no kako je u ostavinskom postupku iza smrti svoga supruga DĐ naslijedila nepokretnu i pokretnu imovinu da je vraćala njegove dugove rodbini i kumovima da je imala i trošak pogreba, da je vratila dug ČĐ, te da smatra kako je naslijedila znatno manju vrijednost imovine od visine dugova koji su ostali nakon smrti njezinog supruga, pa tako i vezano za dug prema tuženici odnosno njenom predniku KĐ.

15. Sud je u prisutnosti mjerničkog i gospodarskog vještaka bio na očevidu na licu mjesta na nekretninama tužiteljice, te nakon što je mjernički vještak identificirao predmetne nekretnine gospodarski vještak je iste u prisutnosti sudske komisije obišao te utvrdio kako su predmetne nekretnine kvalitetno poljoprivredno tlo, odnosno oranice, te je gospodarski vještak u pisanom nalazu i mišljenju od 25.10.2019.g. po nalogu suda utvrdio vrijednost predmetnih nekretnina, pa je tako utvrđena prometna vrijednost nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to u suvlasničkom dijelu tužiteljice od 1⁄2 dijela u iznosu od 24.750,00 kn, nadalje prometna vrijednost nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa] i to čkbr. [katastarska čestica] u iznosu od 8.115,00 kn, te čkbr. [katastarska čestica] također u iznosu od 8.115,00 kn. Što se tiče vrijednosti naslijeđene pokretne imovine, provedeno je prometno vještačenje po prometnom vještaku ing. Stivenu Šijaku koji je utvrdio vrijednost ispravnog registriranog teretnog vozila, Daimler-Benz, u iznosu od 15.121,11 kn, no s obzirom da je tužiteljica tvrdila kako se je radio o neispravnom vozilu, neregistriranom i neosiguranom prometno-tehnički vještak ing. Stiven Šijak utvrdio je u svom pisanom nalazu i mišljenu od 13.12.2012.g. da vrijednost takvog neispravnog i neregistriranog neispravnog vozila iznosi 3.780,28 kn, dok su stranke suglasno pristale da se vrijednost priključnog vozila koji je naslijedila tužiteljica nakon smrti svoga supruga cijeni iz nalaza i mišljenja prometno-tehničkog vještaka ing. Davora Ferenca u spisu br. P-825/13 (str. 38 do 45 spisa), temeljem kojeg je tržna vrijednost priključnog vozila BWB2327 tehnički ispravan i neregistriran iznosila 10.932,00 kn.

16. Sud je tijekom postupka utvrdio da je tužiteljica naslijedila nepokretnu i pokretnu imovinu čija je prometna vrijednost ukupno 55.692,00 kn, kada se zbroji kako vrijednost nekretnina tako i vrijednost pokretnina. S obzirom da teret dokaza leži na tužiteljici sud smatra da tužiteljica tijekom ovog postupka nije dokazala kome je sve i u kojim iznosima vratila dugove nakon smrti svoga supruga, ona nije priložila potvrde, izjave, a isto tako nije pravovremeno predložila saslušanje svjedoka za koje je tvrdila da im je također nakon suprugove smrti vraćala njegove dugove. Isto tako nije sudu dostavila dokaze koji se tiču vremena prodaje nepokretne imovine koju je naslijedila tvrdeći da su nekretnine prodane davno prije smrti njezinog supruga, te da ona nakon što je iste naslijedila, sklapa s izvanknjižnim vlasnicima kupoprodajne ugovore, dakle to su sve tvrdnje tužiteljice koje ona tijekom ovog postupka nije dokazala, a na njoj je teret dokazivanja.

17. Uvidom u zk. izvatke (list 104 i 105 spisa), nesporno proizlazi da se nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. [adresa] u zemljišnoj knjizi vode upisano kao suvlasništvo NĐ i ĆĐ iz [adresa], na svakoga u 1⁄2 dijela.

18. Budući da iz iskaza tužene kao i ovršnog postupka koji vodi radi naplate novčane tražbine proizlazi da ona ima novčanu tražbinu prema tužiteljici u iznosu od 28.000,00 kn, sa sporednim potraživanjima, troškovima ovršnog postupka od 1.500,00 kn, te da je sud utvrdio da je vrijednost nepokretne i pokretne imovine koju je tužiteljica kao nasljednica iza pok. DĐ naslijedila veća od konkretne tražbine tužene, to je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, jer tužiteljica tijekom postupka nije dokazala da bi vrijednost imovine koju je naslijedila iza smrti svoga supruga DĐ bila manja od njegovog duga prema tuženici odnosno predniku tuženice njezinom ocu KĐ.

19. Iz odredbe čl. 139. st. 1. Zakona o nasljeđivanju proizlazi da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove, te kako je tužiteljica naslijedila nepokretnu i pokretnu imovinu vrijednu 55.692,00 kn, to je ista dužna namiriti tražbinu tužene kao ovrhovoditeljice, u ovršnom postupku koji se vodi kod prvostupanjskog suda pod

20. Provedeni dokazi pravilno su ocijenjeni, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, te su o istom dani i prihvatljivi razlozi, radi čega nije ostvarena niti bitna povreda ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11., na koju se ukazuje u žalbi.

21. Tužiteljica se u žalbi u pretežnom dijelu poziva na vlastiti iskaz kao dokaz da imovina, koju je naslijedila, više nije postojala u trenutku smrti pok. GĐ jer je prodana, te na to da bi vraćala dugove i drugim osobama, osim tužiteljice. Takav dokaz sud osnovano nije prihvatio, te je svoj zaključak valjano i obrazložio, činjenicom da tužiteljica nije predložila saslušanje svjedoka kojima je navodno vraćala dugove pok. ostavitelja i kojima su prodane pokretnine i nekretnine koje prema rješenju o nasljeđivanju, predstavljaju ostavinu pok. DĐ. Teret dokaza tih činjenica bio je na tužiteljici a iste se ne mogu utvrditi na temelju same njezine izjave kao stranke u postupku.

22. Činjenica, da je tužiteljica platila trošak pogreba svog pokojnog supruga, ne utječe na odluku jer se ne radi o dugu ostavitelja (po prirodi stvari nitko ne plaća svoj pogreb) pa nije odlučna niti visina tog troška.

23. Nadalje, nesporno je da je tužiteljica na temelju duga pok. supruga platila ČĐ 2.000,00 Eur, te joj je naložena, pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda P-1273/12., isplata daljnjih 4.000,00 Eur u kunskoj protuvrijednosti i parničnog troška.

24. Za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovom postupku, u kojem se traži utvrđenje nedopuštenosti ovrhe u postupku koji je tuženica već pokrenula protiv tužiteljice, radi isplate duga od 28.000,00 kn sa sporednim traženjima i troškovima, odlučno je da je tužiteljica platila 2.000,00 Eur, odnosno cca 15.000,00 kn, te se za toliko ima umanjiti vrijednost imovine od 55.692,00 kn. Budući da preostali iznos vrijednosti naslijeđene imovine i dalje prelazi iznos visine duga prema tuženici, osnovanim se ukazuje zaključak da ovrha nije nedopuštena iz razloga iz čl. 139. st.

3. ZN. Činjenica, da istom vjerovniku tužiteljica duguje i daljnji iznos, koji još nije platila, također ne utječe na odluku o nedopuštenosti ovrhe u postupku koji je tuženica već pokrenula radi naplate svoje tražbine.

25. Odluka o troškovima postupka donesena je pravilnom primjenom čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP.

26. Na temelju čl. 368. st. 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 20. rujna 2022.

Predsjednik vijeća:

Milena Frankić