REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 3717/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari I-tužitelja FZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tužiteljice ČZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupani po punomoćniku Željku Živkoviću, odvjetniku u Šibeniku, protiv I-tuženika EZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], II-tužene ZZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], III-tužene HZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i IV-tužene SZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi predaje u vlasnički posjed, odlučujući o prijedlogu I i II tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-563/2021-2 od 6. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1002/2017 od 26. travnja 2021., u sjednici održanoj 20. rujna 2022.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-563/2021-2 od 6. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-1002/2017 od 26. travnja 2021., I i II tužitelji podnijeli su prijedlog za dopuštenje revizije naznačivši slijedeća pitanja za koje smatraju da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Da li je za stjecanje vlasništva nekretnine potrebna predaja nekretnine u posjed stjecatelja?
2. Da li upisani vlasnik-neposjednik može tražiti predaju nekretnine od nevlasnika - posjednika, kada je nekretnina oduzeta iz posjeda pravnom predniku upisanog vlasnika?
3. Da li je prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora kupac u dobroj vjeri kada kupuje nekretninu koja nije u posjedu prodavatelja?
4. Da li prodavatelj može sa uspjehom isticati prigovor pobojnosti dijela kupoprodajnog ugovora po proteku 14 godina od dana sklapanja ugovora?
5. Da li je sud ovlašten raspravljati o zahtjevu koji stranka nije postavila?
6. Da li se posjednik nekretnine koju je bez pravnog osnova i samovlasno zauzeo i koji ne tvrdi i ne dokazuje da je vlasnik te nekretnine, može uspješno protiviti revindikacijskom zahtjevu upisanog vlasnika?
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio slijedeće.
2.1. Glede pravnog pitanja naznačenog pod rednim brojem 1 ocijenjeno je da tužitelji nisu određeno izložili razloge zbog kojih smatraju da je to pitanje važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
2.2. Glede pravnog pitanja naznačenog pod rednim brojem 2. ocijenjeno je da to pitanje nije važno za odluku u sporu jer je utvrđenje drugostupanjskog suda da sporni dio predmetne nekretnine nije oduzet iz posjeda pravnog prednika tužitelja. K tome ne postoje niti razlozi važnosti toga pravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se odluke ovog revizijskog suda (Rev-x 841/2018 od 24. veljače 2018. i Rev 2355/2018 od 5. siječnja 2021.) na koje se pozivaju tužitelji, odnose na bitno drugačiju činjenično i pravnu situaciju od situacije koja je u ovom postupku.
2.3. Pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 3 samo po sebi nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Ovo stoga što na to pitanje nije niti moguće dati jednoznačan odgovor primjenjiv i u drugim slučajevima jer odgovor na to pitanje ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja. K tome, niti u odnosu na ovo pravno pitanje ne postoje razlozi važnosti toga pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer se odluka ovog revizijskog suda (Rev 2829/2016 od 10. studenoga 2020.) na koju se pozivaju tužitelji odnosi na bitno drugačiju činjeničnu i pravnu situaciju od situacije kakva je u ovom postupku.
2.4. Pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 4 nije važno za odluku u sporu. Ovo stoga što drugostupanjski sud niti ne zaključuje da bi sporni ugovor bio pobojan, već odbija predmetni tužbeni zahtjev prvenstveno iz razloga nedostatka dobre vjere tužitelja. K tome, također glede ovog pitanja ne postoji niti razlog važnosti za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer se odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (broj Pž-419/2015 od 4. lipnja 2019.) na koju se pozivaju tužitelji, također odnosi na bitno drugačiju činjeničnu i pravnu situaciju od situacije kakva je u ovom sporu.
2.5. U odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 5 ocijenjeno je također da ne postoje razlozi važnosti tog pravnog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, kao što je već prethodno rečeno u odnosu na pravno pitanje pod rednim brojem 2, tamo navedene odluke ovog revizijskog suda donesene su u bitno drugačijoj činjeničnoj i pravnoj situaciji od situacije kakva je u ovom postupku.
2.6. U odnosu na pravno pitanje naznačeno pod rednim brojem 6 ocijenjeno je da odluka u ovom postupku ne ovisi o rješenju tog pitanja. To pitanje nije važno za odluku u ovom sporu jer nižestupanjski sudovi nisu raspravljali, a niti odlučivali o pobojnosti predmetnog ugovora, već je predmetni tužbeni zahtjev odbijen iz razloga nedostatka dobre vjere tužitelja.
3. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije te kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i st. 6., u vezi čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 20. rujna 2022.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
