REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: 7 Kž-900/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća, te Mirjane Rigljan i Gordane Mihela Grahovac kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljene V. B., zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-780/2021 od 28. srpnja 2022., izjavljene protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K- 1425/2021 od 19. srpnja 2022, na sjednici vijeća održanoj 20. rujna 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: K- 1425/2021 od 19. srpnja 2022, okrivljena V. B. proglašena je krivom zbog počinjenja kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11, činjenično opisano izrekom te presude, pa se na temelju čl. 228. st. 1. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci, a na temelju čl. 55. st. 1. KZ/11 kazna zatvora u trajanju 10 (deset) mjeseci se zamjenjuje radom za opće dobro na način da se jedan dan zatvora zamjenjuje za dva sata rada.
1.1. Na temelju čl. 55. st. 5. i 6. KZ/11 određuje se da će se rad za opće dobro izvršiti samo uz pristanak okrivljene V. B., koja treba u roku 8 (osam) dana od kada bude pozvana od strane nadležnog tijela za probaciju javiti se tom tijelu i dati pristanak. Nadležno tijelo za probaciju će nakon dobivanja pristanka okrivljenice odrediti rok za izvršenje rada za opće dobro koji ne može biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od dvije godine, računajući od početka izvršavanja rada za opće dobro.
1.2. Na temelju čl. 55. st. 7. KZ/11 ukoliko se okrivljena V. B. ne javi nadležnom tijelu za probaciju u roku 8 (osam) dana od dana za koji je pozvana ili joj se poziv neće moći dostaviti na adresu koju je dala sudu ili ako ne da pristanak za rad za opće dobro, nadležno će tijelo za probaciju o tome obavijestiti suca izvršenja. Na temelju čl. 55. st. 8. KZ/11 u slučaju da okrivljena V. B. svojom krivnjom ne izvršava rad za opće dobro sud će odmah donijeti odluku kojom određuje izvršenje izrečene kazne zatvora u cijelosti ili u neizvršenom dijelu, a ako okrivljenica ne izvrši rad za opće dobro bez svoje krivnje, nadležno tijelo za probaciju će produžiti rok za izvršavanje rada za opće dobro.
2. Na temelju čl. 54. KZ/11 okrivljenici će se u izrečenu kaznu zatvora uračunati vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru u trajanju od 24. lipnja 2022. do 19. srpnja 2022.
3. Na temelju čl. 148. st. 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. dalje: ZKP/08) okrivljena V. B. se u cijelosti oslobađa dužnosti naknade troškova kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP/08, te troška nagrade i nužnih izdataka postavljene joj braniteljice.
3. Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu podnio državni odvjetnik, zbog odluke o kazni, smatrajući da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju precijenio značaj postojećih olakotnih okolnosti na strani okrivljenice, a podcijenio značaj otegotnih okolnosti, te samim time izrekao preblagu kaznu. Stoga predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenici izrekne kazna zatvora, dakle, stroža kazna.
4. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnijela je okrivljena V. B. po braniteljici Z. B., odvjetnici iz Z., te je predložila da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.
5. Prije sjednice vijeća u smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
6. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.
7. Državni odvjetnik smatra da je prvostupanjski sud, nakon što je okrivljenu V. B. proglasio krivom za terećeno joj kazneno djelo krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11, istoj izrekao preblagu kaznu. Naime, državni odvjetnik tvrdi da je prvostupanjski sud izricanjem kazne zatvora u trajanju 10 mjeseci, te zamjenom iste radom za opće dobro, istoj izrekao preblagu kaznu, tj. da je precijenio značaj utvrđenih olakotnih okolnosti na strani okrivljenice, a podcijenio značaj otegotnih okolnosti. Stav državnog odvjetnika je da je prvostupanjski sud trebao više cijeniti činjenicu dosadašnje osuđivanosti okrivljenice, te istoj izreći strožu kaznu, tj. kaznu zatvora.
7.1. Suprotno stavu državnog odvjetnika, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je okrivljenoj V. B. izrekao kaznu zatvora u trajanju 10 mjeseci, te istu zamijenio radom za opće dobro na način kako je to precizirano izrekom pobijane presude.
7.2. Naime, odluka o kazni mora uvijek izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela.
7.3. Prvostupanjski sud je prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne okrivljenici kao olakotno cijenio njezino držanje pred sudom i izraženo kajanje, da je majka dvoje malodobne djece, da je djelo počinila uslijed teške financijske situacije u kojoj se nalazila, te da je izrazila kajanje zbog učinjenog, dok je otegotnom okolnošću cijenjena činjenica da je ista osuđivana za istovrsna kaznena djela uvjetnim osudama i to 6 puta u periodu od 2016. do 2021. Također je prvostupanjski sud cijenio činjenicu da je okrivljenica majka dvoje malodobne djece koju je dužna uzdržavati, kao i činjenicu da su otuđeni predmeti vraćeni oštećeniku, pa smatra da nije nužno izvršiti izrečenu kaznu zatvora, već da je za postizanje svrhe kažnjavanja dostatno kaznu zatvora izrečenu okrivljenici zamijeniti radom za opće dobro.
7.4. Cijeneći utvrđene, kako olakotne, tako i otegotne okolnosti, te dovodeći ih u vezu sa navodima istaknutim u žalbi državnog odvjetnika, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je izrečena kazna zatvora u trajanju 10 mjeseci, a koja kazna se zamjenjuje radom za opće dobro, primjerena težini počinjenog djela, te svim okolnostima o kojima sud mora voditi računa prilikom odabira vrste i mjere kazne, te će ostvariti svrhu kažnjavanja, kako u pogledu generalne tako i u pogledu specijalne prevencije.
7.5. Naime, cijeneći društvenu opasnost počinjenja pojedinih kaznenih djela, kao i porast broja ove vrste kaznenih djela, ali i sve okolnosti o kojima se mora voditi računa prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne, pa tako u konkretnom slučaju i utvrđene otegotne i olakotne okolnosti, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je upravo kazna odmjerena po prvostupanjskom sudu primjerena svim okolnostima o kojima sud mora voditi računa prilikom odmjeravanja kazne, a koje su predviđene odredbom čl. 41. i čl. 47. KZ/11. Nadalje smatra da je upravo ta kazna primjerena težini počinjenog djela, da će ostvariti svrhu kažnjavanja, kako u pogledu generalne tako i u pogledu specijalne prevencije, te dostatno izraziti društvenu osudu za ovdje počinjeno predmetno kazneno djelo, ali isto tako i utjecati na okrivljenicu da ubuduće ne čini kaznena djela, kao i na sve ostale da ne čine kaznena djela, kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Kaznom koju predlaže državni odvjetnik pretjerano bi se naglasila retributivna funkcija svrhe kažnjavanja.
8. Zbog svega naprijed navedenog valjalo je žalbu državnog odvjetnika odbiti kao neosnovanu.
9. Ispitana je pobijana presuda, glede bitnih povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 476. st. 1. toč. 1. i 2. ZKP/08, tj. postoji li povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 1., 5., 6., 9. do 11. ZKP/08, iz čl. 468. st. 2. ZKP/08 i je li rasprava protivno odredbama ovog zakona održana u odsutnosti okrivljenika i njegova branitelja, te je li na štetu okrivljenika povrijeđen kazneni zakon, pa kako niti jedna takva povreda nije utvrđena, a žalba nije osnovana, valjalo je temeljem čl. 482. ZKP/08 presuditi kao u izreci ove drugostupanjske odluke.
U Zagrebu 20. rujna 2022.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Sonja Brešković Balent, v. r.
