Poslovni broj: 5 UsI-768/22-9

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Taraš, u upravnom sporu tužitelja B. Š. iz S., S..

N. …, OIB: …, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike

Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Splitsko-dalmatinske županije Split, Mike Tripala 6, radi uklanjanja građevine, nakon javne rasprave zaključene 9. rujna 2022. u prisnosti tužitelja te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 19. rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Splitsko-dalmatinske županije, KLASA: UP/I-362-02/22- 02/285, URBROJ: 443-02-03-12-1-22-3 od 29. ožujka 2022.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se zahtjev tužitelja za donošenje privremene mjere kojom bi se odgodilo izvršenje rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Splitsko- dalmatinske županije, KLASA: UP/I-362-02/22-02/285, URBROJ: 443-02-03- 12-1-22-3 od 29. ožujka 2022. do pravomoćnog okončanja ovog upravnog spora.

II. Odbija se prijedlog tužitelja da tužba ima odgodni učinak.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije Splitsko-dalmatinske županije, KLASA: UP/I-362-02/22-02/285, URBROJ: 443-02-03-12-1-22-3 od 29. ožujka 2022. naređeno je investitoru B. Š., ovdje tužitelju, uklanjanje betonare koja se sastoji od:

- širokog iskopa, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 38,00x16,00 m, visine zasjeka cca 3,0 m,

- armirano-betonske podne ploče, debljine 10 cm, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 34,00x3,70 m,

- armirano-betonskog potpornog zida rampe za pristup vozila, „L“ oblika, visine 1,30 m, ukupne dužine cca L=15,0+2,0 m,

- zemljanog nasipa - pristupne rampe za vozila od platoa do spremišta za agregat, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 15,0x10,0 m, visine nasipa od 0,00 do 1,30 m,

- proizvodnog pogona betonare, G.-G. tip 500/750, koji se sastoji od 4 spremišta za agregat, silosa za cement postavljenog na 4 betonska temelja, dimenzija 2,0x2,0x0,60, te upravljačkim postrojenjem tvornice betonare, koji se sastoji od tri mješalice za beton, težinskim dozatorima ili vagama za agregat, cement i drugo,

- armirano-betonske podne ploče, debljine 10 cm, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 14,0x8,0 m,

- dva kontejnera tlocrtnih dimenzija 6,0x4,0 m u naravi spojena dva kontejnera od 12,0 m2,

- metalnu nadstrešnicu postavljenu između dva kontejnera, tlocrtnih dimenzija cca 3,60x6,0 m, visine od cca 2,70x3,00 m,

- otvoreno ognjište, tlocrtnih dimenzija 3,50x1,40, visine cca 3,50 m,

koja je izgrađena bez građevinske dozvole, na k.č. …, …, … i …, K.O. G., na lokaciji G., u roku od 120 dana od dana zaprimanja rješenja.

2. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija osporeno rješenje tuženika kao nezakonito, navodeći kako tuženik ne bi bio isključivo nadležan u predmetnom postupku, već dijelom i komunalni redar, sukladno Odluci o komunalnom redu (Službeni glasnik O. Š., broj 11/19), uz obrazloženje da za određene vrste radova iz pobijanog rješenja nije nadležna građevinska inspekcija, već komunalno redarstvo O. Š.. Mišljenja je kako u provedenom postupku građevinski inspektor nije pravilno ocijenio koji radovi su rađeni sukladno Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ( "Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19 i 31/20, dalje Pravilnik), pri čemu ističe kako iz sadržaja pobijanog rješenja proizlazi da su određeni radovi montažni, odnosno zemljani, te da za iste nije potreban akt o građenju. Također, ističe kako građevinski inspektor nigdje ne spominje kako je predmetna betonara mobilnog tipa, te da nije u potpunoj i stvarnoj funkciji kao takva. Na predmetne tvrdnje predlaže izvesti dokaz saslušanjem tužitelja, kao i službene osobe tuženika. Zaključno, ističe kako je za predmetu betonaru postupak ishođenja građevinske dozvole u završnoj fazi. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti osporeno rješenje tuženika, te predmet vratiti na ponovni postupak. Ujedno, u tužbi tužitelj je zatražio donošenje privremene mjere kojom bi se odgodilo izvršenje osporenog rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/22-02/285, URBROJ: 443-02-03-12-1-22-3 od 29. ožujka 2022. do pravomoćnog okončanja ovog upravnog spora, te je također predložio da tužba u skladu s odredbom članka 26. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje ZUS) ima odgodni učinak, a budući da je pred izdavanjem građevinske dozvole za navedenu montažnu betonaru.

3. Podneskom od 6. srpnja 2022. tužitelj je ustrajao u zahtjevu za odgodu izvršenja osporenog rješenja tuženika, odnosno u zahtjevu za izdavanje privremene mjere, a kako on i njegova obitelj ne bi pretrpjeli nenadoknadivu štetu, pri čemu je opetovano istaknuo kako je pred Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske u tijeku drugostupanjski postupak izdavanja građevinske dozvole, te je uvjerenja kako će ista biti izdana.

4. U odgovoru na tužbu tuženik ističe kako su tužbeni navodi tužitelja u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u pobijanom rješenju. Ostaje kod svih navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U sporu je održana rasprava 9. rujna 2022. čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 39. stavak 2. u svezi s odredbom članka 37. stavak 3. ZUS-a održana bez njegove prisutnosti, kojom prilikom je tužitelj ustrajao u tužbenim navodima, kao i u prijedlozima za izdavanje privremene mjere, odnosno donošenja rješenja o odgodnom učinku tužbe.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, kao i dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Na temelju provedenih dokaza tijekom ovog spora, kao i tijekom inspekcijskog postupka, te utvrđenog činjeničnog stanja, sud je ocijenio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Odredbom članka 3. stavak 1. točka 10. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano je kako građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Točkom 11. te odredbe propisano je kako građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

9. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

10. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj 115/18 i 117/21) propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

11. Prema odredbi članka 108. Zakona o državnom inspektoratu u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i 7. obustavu građenja.

12. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznaje s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, 3. bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

13. Odredbom članka 114. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe (stavak 1.); kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana (stavak 2.); kako se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne (stavak 3.).

14. Iz podataka u spisu tuženika proizlazi kako je dana 10. ožujka 2022. na lokaciji G., na k.č. …, …, … i …, sve K.O. G., obavljen nadzor kontrole zakonitosti gradnje, o čemu su sastavljeni zapisnici o inspekcijskom nadzoru.

15. Iz zapisnika proizlazi kako je inspekcijskim pregledom utvrđeno kako je na predmetnoj lokaciji investitor izveo zasjeke, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 38,00x16,00 m, visine cca 3,0 m, kao i da je na tako formiranom platou izveo slijedeće radove: 1. armirano-betonsku podnu ploču, debljine 10 cm, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 3,70x34,00m, 2. 4 armirano-betonska temelja dimenzija 2,0x2,0x0,60 cm, 3. ab potporni zid „L“ oblika, tl. dimenzija 15,0+2,0m, visine 1,30 m sa kamenim materijalom koji formira rampu za pristup vozilima postrojenju betonare, 4. postavljanje postrojenja betonare, mod. G.-G. tip 500/750, kapaciteta 21m3/sat, koja se sastoji od silosa za cement, posuda za aditive, upravljačkog postrojenja te 4 boksa za frakcije agregata 0-4 mm i 8-19 mm sa pripadajućom trakom. Nadalje je utvrđeno kako su na predmetnoj lokaciji, uz rub pristupne županijske ceste, na armirano-betonskoj ploči debljine 10 cm, maksimalnih tl.dimenzija 14,0x8,0m, postavljena po 2 spojena kontejnera, tl.dimenzija 4,0x6,0 m, između kojih je sagrađena nadstrešnica tl. dimenzija cca 3,60 x 6,0m, kao i otvoreno ognjište tl.dimenzija 3,50x1,40m. Na granici zemlje, uz pristupnu cestu, kako je izgrađena metalna ograda visine h=2,0m i ukupne dužine 120m. Zaključno se konstatira kako se navedene čestice zemlje nalaze u izdvojenom građevinskom području, oznake K-3.

16. Ujedno, iz spisa predmeta tuženika proizlazi kako je tužitelj saslušan 16. ožujka 2022. u Uredu građevinske inspekcije u Splitu, o čemu je sastavljen zapisnik, u kojem je sadržana izjava tužitelja kako je prošle godine u travnju predao zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju proizvodnog pogona betonare, koji postupak kako je još uvijek u tijeku. Betonaru kako je postavio u zoni K-3 u skladu s Prostornim planom O. Š.. U pogledu kontejnera tužitelj je izjavio kako je iste postavio za skladište sitnog materijala i svlačionice za radnike, a za koje kako će također zatražiti dozvolu. Tužitelj je zapisnik potpisao bez primjedbi, pri čemu su mu ujedno uručeni i naprijed navedeni zapisnici o inspekcijskom pregledu.

17. Imajući u vidu citirane zakonske odredbe, te utvrđeno činjenično stanje, a iz kojeg nesporno proizlazi kako je tužitelj izveo radove u cilju izgradnje betonare, kojom se mijenja namjena postojećeg prostora, pa se stoga radi o radovima koji čine građenje i kojima je nastala nova građevina u smislu naprijed citirane odredbe članka 3. stavka 1. točke 10. i 11. Zakona o gradnji, a koje radove je tužitelj izveo bez potrebnog akta za gradnju, sud je ocijenio kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, dok prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja.

18. Naime, tužitelj svojim navodima u tužbi ne spori da je izveo radove koje je viši građevinski inspektor popisao i opisao u navedenom zapisniku o inspekcijskom nadzoru, a niti je iznio bilo kakvu primjedbu na navedeni zapisnik u svezi tih radova, već jedino tvrdi kako dijelovi betonare ne predstavljaju građevinu te kao takvi nisu mogli biti predmet rješenja građevinskog inspektora. Međutim, imaju u vidu značenje pojma građevine iz članka 3. stavak 1. točka 11. Zakona o gradnji, to se navodi tužitelja ukazuju neosnovanima. Također, u konkretnom slučaju se ne radi o jednostavnim građevinama i radovima propisanima Pravilnikom, već o radovima kojima je izvršena gradnja betonare u prostoru, a za gradnju koje je bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu sukladno odredbi članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, koji postupak je tužitelj u konačnici i pokrenuo.

19. Nadalje, a s obzirom da je u konkretnom slučaju utvrđeno kako se radi o građenju betonare, a bez da je prethodno ishođena građevinska dozvola, pa je sukladno odredbi članka 25. stavak 1. Zakona o državnom inspektoratu provedba stručnog nadzora građenja u nadležnosti građevinskog inspektora koji je u konkretnom slučaju i obavio inspekcijski nadzor, to nisu utemeljeni navodi tužitelja kako bi dijelom bio nadležan komunalni redar. Također, kraj činjenice kako je nadležnost građevinskog inspektora, odnosno komunalnoga redara propisana odredbama Zakona o državnom inspektoratu, odnosno odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, dakle, ista se ne utvrđuje izjavama stranaka, to sud pozivom na odredbu članka 33. ZUS-a nije izvodio u tužbi predložene dokaze.

20. Slijedom sveg navedenog, kako sud cijeni osporeno rješenje tuženika zakonitim, to je pozivom na odredbi članka 57. stavak 1. ZUS-a odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao u izreci presude.

21. Odredbom članka 47. stavka 1. ZUS-a propisano je kako sud može na prijedlog stranke izdati privremenu mjeru ako je to nužno kako bi se izbjegla teška i nepopravljiva šteta. Iz navedene odredbe proizlazi da je institut privremene mjere unesen u upravni spor radi osiguranja nekog novčanog ili nenovčanog potraživanja stranke kako bi se izbjegla šteta koja bi mogla nastupiti prije pravomoćnog okončanja spora. Dakle, predlagatelj privremene mjere mora učiniti vjerojatnim postojanje svojeg potraživanja i opasnost koja će bez te mjere nastupiti, odnosno treba dokazati ili barem načiniti vjerojatnim da će ostvarivanje dotičnog potraživanja biti onemogućeno ili znatno otežano.

22. U konkretnom slučaju tužitelj traži od suda donošenje privremene mjere kojom bi se odgodilo izvršenje predmetnog inspekcijskog rješenja od 29. ožujka 2022. do pravomoćnog okončanja ovog upravnog spora, pri čemu svoj prijedlog obrazlaže činjenicom kako je u tijeku ishođenje građevinske dozvole. Iz navedenog bi proizlazio kako u suštini predložena privremena mjera sadržajno odgovara institutu odgodnog učinka tužbe, slijedom čega se o takvom prijedlogu ne može odlučivati primjernom odredbi o privremenoj mjeri iz članka 47. ZUS-a, kako to tužitelj traži. Iz navedenog razloga je prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere odbijen, pa je riješeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

23. Odredbom članka 26. stavak 1. ZUS-a je propisano kako tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano. Prema stavku 2. toga članka ZUS-a, sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Da bi sud odredio odgodni učinak tužbe moraju biti kumulativno ispunjeni uvjeti iz odredbe članka 26. ZUS-a. Međutim, tužitelj nije dokazao kako će mu se nanijeti šteta koja bi se mogla teško popraviti, a riječ je o gradnji koja je suprotna citiranim odredbama Zakona o gradnji, slijedom čega je sud odbio prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe. Stoga je riješeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

U Splitu, 19. rujna 2022.

S U T K I NJ A

Anđela Becka

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude i točke I. rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Protiv točke II. rješenja žalba nije dopuštena.

DNA:

1. B. Š. iz S., S.. N. …

2. Državni inspektorat Republike Hrvatske, Područni ured Split, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije, Splitsko-dalmatinske županije, Split, Mike Tripala 6

3. u spis

Rj./

I. Vrijednost predmeta spora je neprocjenjiva.

II. Tužitelja obvezati na plaćanje sudske pristojbe u skladu s odredbom članka 22. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18), te u svezi s Tar.br. 30. i 31. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj 53/19), u ukupnom iznosu od 900,00 kuna (400,00 kuna tužba i 500,00 kuna presuda), nakon pravomoćnosti presude.

III. Spis tuženiku vratiti po pravomoćnosti presude. IV. Kalendar 30 dana.