REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Pn. 565/19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Julijani Ponoš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. K. iz S., O.:
…, zastupane po odvjetnicima iz O. S. & Đ.,
protiv tuženika A. O. d.d. Z., O.:
…, zastupanog po odvjetnicima iz O. G. & P.,
Z., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 19. svibnja 2022. godine u nazočnosti zamj. pun. tužitelja i pun. tuženika, dana 16. rujna 2022. godine,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe s naslova naknade neimovinske štete isplatiti tužiteljici iznos od 17.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 2.listopada 2019.godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena; dok se zahtjev s ovog osnova odbije za više zatraženi iznos od 1.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 2.listopada 2019.godine do isplate.
II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe s naslova naknade imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći isplatiti tužiteljici iznos od 1.715,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena; dok se zahtjev za više zatražene kamate na dosuđeni iznos od 2.listopada 2019.godine do presuđenja odbija kao neosnovan; odbija se kao neosnovan i zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 2.000,00 na ime naknade imovinske štete s naslova troškova liječenja sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 1.600,00 kn teku od 20.kolovoza 2019.godine do isplate, a na iznos od 400,00 kn teku od 2.listopada 2019.godine do isplate.
III. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 14.082,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Obrazloženje
Dana 2.listopada 2019.godine pred ovim sudom zaprimljena je tužba u kojoj se navodi da se dana 6.kolovoza 2019.godine u S. dogodila prometna nezgoda koju je skrivila M. K., vozačica osobnog automobila O. A., za koji je
kod tuženika ugovorena polica osiguranja od automobilske odgovornosti. Tužiteljica da je stradala kao vozačica automobila R. C.. U ovoj prometnoj nezgodi tužiteljica da je zadobila ozljede i trajne posljedice, da je zadobila ozljedu vratne kralježnice i udarac u prsa. Neposredno prije nezgode da je operirala dojke, da su joj popucali operacijski šavovi, zbog čega je trebala ići na dodatnu korekciju rana i kontrole. Zbog prometne nezgode da je imala bolove, strah, neugodnosti, navodi da joj je trebala tuđa njega i pomoći, da je imala troškove liječenja, posebno trošak MR- a. Radi navedenog tužiteljica s naslova naknade neimovinske štete potražuje iznos od 13.000,00 kn sa kamatama, s naslova naknade štete na ime tuđe njege i pomoći potražuje iznos od 500,00 kn, te na ime troškova liječenja potražuje iznos od 2.000,00 kn sa kamatama. Dakle, tužiteljica potražuje ukupan iznos od 15.500,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od 29.kolovoza 2019.godine do isplate, potražuje i naknadu parničnog troška od tuženika.
U svom odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju i pravni osnov odgovornosti, osporava visinu tužbenog zahtjeva, navodi da bi dosuđenje bilo kakvog iznosa bilo nerazmjerno težini ozljeđivanja i okolnostima konkretnog slučaja, tužiteljica da nije imala potrebu za tuđom njegom i pomoći te da nije imala opravdane troškove liječenja koje bi joj tuženik trebao naknaditi.
Nakon provedenog dokaza medicinskim vještačenjem tužiteljica u svom podnesku od 21.veljače 2022.godine tužitelj je preinačio tužbu te s naslova naknade neimovinske štete potražuje ukupan iznos od 18.000,00 kn sa kamatama od 2.listopada 2019.godine do isplate, s naslova naknade imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći potražuje iznos od 1.715,00 kn sa kamatama od 2.listopada 2019.godine do isplate, a s naslova naknade troškova liječenja potražuje iznos od 2.000,00 kn sa kamatama koje na iznos od 1.600,00 kn teku od 20.kolovoza 2019.godine do isplate, a na iznos od 400,00 kn teku od 2.listopada 2019.godine (podnošenja tužbe) do isplate.
Tuženik se usprotivio i ovako preinačenom zahtjevu, predlaže da sud isti odbije u cijelosti, kao neosnovan.
U tijeku postupka izveden je dokaz pregledom medicinske dokumentacije za tužiteljicu; računa poliklinike A. od 20.kolovoza 2019.godine; potvrde MUP-a od 14.kolovoza 2019.godine; dopisa tužiteljice tuženiku od 29.kolovoza 2019.godine; odgovora tuženika tužiteljici; potvrde D. za starije i nemoćne osobe L. S.
od 4.prosinca 2007.godine; odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 6.veljače 2009.godine; vještačenjem po vještacima spec. kirurgu traumatologu i spec. psihijatru; pregledom predmeta ovog suda Pn-622/19.
Stranke su popisale parnični trošak.
Zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.
Dakle, pasivna legitimacija tuženika nije sporna, nije sporan ni pravni osnov odgovornosti, sporna je visina zahtjeva, pripada li tužiteljici uopće pravo na naknadu štete iz predmetne prometne nezgode koja se dogodila 6.kolovoza 2019.godine krivnjom osiguranice tuženika.
Sud je odlučio provesti dokaz vještačenjem po vještaku spec. kirurgu- traumatologu i spec. psihijatru.
U tijeku postupka došlo se do spoznaje da je tužiteljica povrijeđena i u nezgodi koja se dogodila dana 30.prosinca 2018.godine, dakle, prije predmetne prometne nezgode, povodom iste vodi se pred istim sudom postupak radi naknade štete protiv H.-O. d.d. Z. pod brojem Pn-622/19. U tom predmetu sud je
izveo dokaz medicinskim vještačenjem po istom vještaku spec. kirurgu-traumatologu dr. A. P., kao i po vještaku spec. neurokirurgu dr. M. J.. Ovaj
dokaz izveden je nakon što je sudski vještak dr P. dao djelomičan nalaz i mišljenje, te je sud sačekao izvođenje dokaza vještačenjem u tom predmetu, s obzirom na narav dijela ozljeda i preklapanje istih.
Na ročištu održanom dana 28.svibnja 2021.godine sudski vještak dr A. P., spec. opće kirurgije i traumatologije navodi da je tužiteljica rođena 1985., da je dana 6. kolovoza 2019. godine nastradala kao vozač u prometnoj nezgodi. Odmah nakon prometne nezgode da je zaprimljena na HKP zbog prvenstveno bolova u donjem dijelu vratne kralježnice i glavobolje. O ozljedama vratne kralježnice, a kako je ranije odredio sud, navodi da će naknadno dati nalaz i mišljenje, nakon vještačenja u predmetu Pn-622/19. Navodi da bi se odmah referirao prvenstveno na obradu koja je bila na HKP, a koja je obuhvatila osim vratne kralježnice i desno prsište i prsnu kost, a i rentgen snimku pluća i srca. U tom nalazu da je navedeno kako su radiološki nalazi uredni što podrazumijeva da nema pleuropulmonalnih komplikacija i koštane traume. Međutim, u dijagnozi da je osim trzajne ozljede vrata zabilježeno kako je zadobila udarac u desno prsište. Također u istom nalazu da je istaknuto kako u slučaju perzistiranja boli u desnom prsištu treba uraditi kontrolu u ambulanti za torakalnu kirurgiju. Ovo sve da ističe da bi objasnio i obrazložio uzročno posljedičnu vezu između predmetne prometne nezgode i udarca u desno prsište sa kasnijom defiscijencijom rane na desnoj dojci koja je zbog ginekomastije, a što se da iščitati iz nalaza od 2. 08. 2019. bila operirana 18. 07. 2019. godine. Dakle, 18 dana nakon navedene operacije obje dojke tužiteljica da je u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobila udarac u desnu dojku nakon čega je učestalo kontrolirana kada joj je previjana desna dojka da bi dana 22. 08. 2019. godine bila i operirana zbog defiscijencije gornjeg dijela vertikalnog reza i potpune defiscijencije u donjem dijelu reza desne dojke. U istom nalazu da je navedeno da nema znakova infekcije. U sudnici tužiteljica iskazuje da je ona po preporuci bolničkog neurokirurga dr. M. V., napravila operaciju smanjenja grudi. Isti da je naveo da bi to bilo svrsishodno napraviti i zbog posljedica iz trzajne povrede vrata iz one prometne nezgode od 30. prosinca 2018. godine. Navodi da se podvrgla tom zahvatu 18. srpnja 2019. godine i da je tijek stvari nakon te operacije bio uredan do ove prometne nezgode. U ovoj prometnoj nezgodi, a kako se radilo o ponovnoj prometnoj nezgodi, to da je zadobila odnosno trpjela bolnost u desnoj strani prsišta, da je tu dobila udarac i u vratnoj kralježnici. Uglavnom, da je to i prijavila na HKP-u i da je tamo napravljeno snimanje kako je to sudski vještak dr. P. utvrdio temeljem dokumentacije. Navodi i da je prokrvarila na desnoj dojci – šavovima i da joj je to na HKP sanirano odnosno previjeno. Nakon ovog da je došlo do problema, nekoliko dana nakon, i da je došlo do istjecanja gnjoja iz šavova, navodi da je to sanirano od strane liječnika koji su joj zahvat i napravili, uglavnom, da je došlo do komplikacija na desnoj dojci, što se tiče lijeve dojke nakon zahvata smanjenja da nije imala apsolutno nikakvih tegoba. Isto tako, da joj je preporučena transplantacija kože na desnoj dojci i da je to napravljeno, a da je sada zaostao ožiljak na desnoj dojci kakvoga na lijevoj nema. Stanje da je sanirano na desnoj dojci i da više tu nekih komplikacija nema.
Nakon ovog navoda sudski vještak dr. P. napravio je klinički pregled, pregledao obje dojke, te vezano za medicinsku dokumentaciju naveo da je kliničkim pregledom u sudnici ustanovio kako u odnosu na lijevu dojku i ožiljke koji su na lijevoj dojci usporedno može zaključiti da je ispod mamile – bradavice desne dojke prisutan jedan areal trokutastog oblika – jednakostraničnog trokuta 9 x 9 x 9 cm koji je tamnije pigmentiran u odnosu na okolnu kožu, koji se nalazi u razini okolne kože i koji zbog položenosti grudi – desne dojke nije vidljiv ukoliko tužiteljica ne podigne grudi. Znakova upale, sekrecije i drugog da ne vidi. Na posebno pitanje sutkinje vidi li se taj ožiljak od strane treće osobe kada je tužiteljica obnažena, sudski vještak navodi da se ne vidi osim kada tužiteljica podigne dojku ili se nalazi u ležećem položaju …
Sudski vještak navodi nadalje da je sa velikom dozom sigurnosti u mogućnosti kazati da je udarac u desnu dojku pogodovao svemu ovome što se kasnije događalo jer ako to usporedimo sa drugom dojkom koja nije zadobila udarac onda da proizlazi njegov zaključak. Međutim, u predmetnoj medicinskoj dokumentaciji da je od dana 2. kolovoza dakle 4 dana prije predmetne prometne nezgode zabilježeno blaže curenje ispod desne dojke pa da se i to mora uzeti u obzir kod procjene jer da curenja nije bilo na lijevoj dojci. Tužiteljica da se javila i 9. 08 2019. dakle 3 dana nakon predmetne prometne nezgodi gdje je zabilježeno kako postoji trokutasti areal koji cijeli per secundam. Tek 22. 08. da je zabilježena defiscijencija rane i indiciran novi operacijski zahvat. Iz svega toga da proizlazi da ovo što se događalo sa desnom dojkom je posljedica kako operacijskog zahvata tako i posljedica udaraca u desnu dojku koji nije pogodovao očekivanom cijeljenju. Tužiteljica da je zbog ovog trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 3-4 dana, a blagog intenziteta još 2 tjedna, a sve s naslova udarca u desnu dojku i problema sa desnom dojkom. Tužiteljica da je i u kasnijem periodu imala povremene bolove blažeg intenziteta kraćeg trajanja koje je uklopio u gore navedene bolove. Kako je pregledao tužiteljicu da drži da je stupanj naruženja blag tek vidljiv u specifičnim okolnostima. S naslova udarca u desnu dojku da drži kako nema smanjenja životnih aktivnosti. Što se tiče tuđe njege i pomoći vezano s naslova udarca u desnu stranu prsišta, procjenu da će dati objedinjeno kada bude procjenjivao trzajnu povredu. Nakon vještačenja u predmetu Pn-622/19, sud je nastavio sa izvođenjem dokaza vještačenjem po sudskom vještaku dr. P., koji nadalje navodi da je ponovno pregledao spis i spisu priležeću medicinsku dokumentaciju u ovom predmetu. Prije svega da se treba referirati na svoje vještvo iz predmeta Pn. 622/19 koje je održano 5. listopada 2021. godine gdje je vještačio posljedice prometne nezgode iste tužiteljice od 30. 12. 2018. godine. Tu da je dao svoje mišljenje, a vezano za taj nalaz i mišljenje, u pogledu procjene vezano za predmetnu prometnu nezgodu od 6. kolovoza 2019. godine, da može navesti kako je, pored već navedenog, tužiteljici ordinirana imobilizacija za vratnu kralježnicu i analgetika. Nakon toga pacijentica da je bila još jednom na kontrolnom pregledu neurokirurga 19. 08. 2019. gdje je stanje stacionarno, dakle da nema osobitog poboljšanja pa se preporuča fizikalna terapija. Tužiteljica da je ujedno napravila i magnetsku rezonancu i to 21. 08. 2019. nalaz koji je priložen u spisu. Dana 22. 08. 2019. da je bila operirana zbog defiscijencije u području operirane i kasnije kontuzirane desne dojke, a što da je već vještačio na raspravi od 28. 05. 2021. godine. Temeljem navedene med. dokumentacije, a zbog ozljede vratnog segmenta kralježnice u smislu trzajne ozljede tužiteljica da sa osnove trajnog funkcionalnog deficita nema dodatnih ograničenja u odnosu na ono što je već ranije vještačio u predmetu Pn. 622/19. Međutim, tužiteljica da je zasigurno trpjela bolove zbog navedene ozljede vratne kralježnice i to jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 7 dana, a blagog intenziteta još 4 tjedna. Ovi bolovi da se odnose i na bolove koje je trpjela zbog ozljede desne dojke, a koju sam već ranije vještačio pa kako su bolovi zbog dojke u svom trajanju i jačini bili nešto manji to da se ovi uzimaju kao konačni. Po pitanju tuđe njege i pomoći a s osnova obje ozljede i vratne kralježnice i dojke, tužiteljica da je trebala tuđu njegu i pomoć i to 1 tjedan u prosjeku 3 sata dnevno te naredna 2 tjedna još u prosjeku 2 sata dnevno. Naruženje da je ono blagog stupnja te da bi time njegovo vještačenje bilo konačno. Navodi da bi ukupno liječenje tužiteljice s naslova njegove specijalnosti bilo 8-9 tjedana od samog povrjeđivanja, ukupno.
Sudski vještak spec. psihijatar dr. S. B. u svom nalazu i mišljenju navodi da je pored ostalih medicinskih nalaza priloženih spisu pregledala i računalni ispis osobnog zdravstvenog kartona u kojem ne nalazi da je imala problema s naslova njene specijalnosti. Navodi kako je mišljenja da je u trenutku ozljeđivanja tužiteljica doživjela primarni strah jakog intenziteta u trajanju od 1 minute, da se nastavio sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od 3-4 dana, potom strah srednjeg intenziteta u trajanju od tjedan dana, te strah blažeg intenziteta u trajanju od 3-4 tjedna. Trajnih posljedica straha da nema. Navedeni psihički simptomi da su izazvali kod tužiteljice povredu duševnog integriteta lakog stupnja, a privremenog karaktera. Ističe da je njeno vještvo koncipirano isključivo za povredu duševnog integriteta, a vezano za prometnu nesreću koju je tužiteljica doživjela.
Sud je prihvatio nalaze i mišljenja sudskih vještaka medicinske struke, vještva su potpuna, stručna, logična i uvjerljiva, nije preostalo pitanja na koja vještaci nisu kvalitetno odgovorili u svojim vještvima.
Temeljem odredbe čl. 19. Zakona o obveznim odnosima ("NN" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21.), svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim Zakonom, pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr..
Tužiteljici je radi predmetnog događaja nastala šteta, temeljem odredbe čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).
Odredba čl. 1100. ZOO-a propisuje da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.
Neimovinska šteta sastoji se u povredi prava osobnosti, temelj prava na naknadu štete je upravo povreda prava osobnosti, u ovom događaju tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, temeljem nalaza i mišljenja sudskih vještaka medicinske struke, sud je stava da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti pripada ukupan iznos od 17.000,00, (odnosno na ime fizičkih bolova iznos od 8.500,00 kn; na ime straha iznos od 4.500,00 kn te s naslova duševnih bolova radi naruženosti iznos od 4.000,00 kn). Na dosuđeni iznos neimovinske štete tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate, temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon. Tužiteljica zakonske zatezne kamate potražuje od dana podnošenja tužbe, pa joj kamate od tada i pripadaju. Dakle, na ime naknade ukupne neimovinske štete obvezan je tuženik isplatiti tužiteljici iznos od 17.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od podnošenja tužbe do isplate. Za više zatraženi iznos sa ovog osnova, iznos od 1.000,00 kn sa kamatama, zahtjev tužiteljice valjalo je odbiti.
Što se tiče zahtjeva tužiteljice na ime naknade imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći, ista, sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka spec. kirurga traumatologa tužiteljici pripada za ukupno 49 sati. Sud prihvaća cijenu sata tuđe njege i pomoći u iznosu od 35,00 kn, za onu nemedicinskog karaktera, sukladno podacima iz potvrde D. za starije i nemoćne osobe L., S. iz 2007.godine, te Ministarstva socijalne skrbi. Dakle, tužiteljici sa ovog osnova pripada iznos od 1.715,00 kn, kako je tužiteljica i zatražila, međutim, sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate, a ne od podnošenja tužbe do isplate, za više zatražene kamate valjalo je odbiti zahtjev tužiteljice, jer se radi o naknadi nenovčane imovinske štete, visina koje se utvrđuje u vrijeme presuđenja, a tužiteljica nije dokazala da je ovaj izdatak već imala.
Što se tiče zahtjeva za naknadu imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 2.000,00 kn sa kamatama, sud je ovaj zahtjev odbio u cijelosti. Naime, tužiteljica je u privatnoj poliklinici A. S. napravila MRI vratne kralježnice i s tog osnova imala je izdatak od 1.600,00 kn, koliko sada na ime naknade štete traži od tuženika, sa kamatama, spisu je priložila račun od 20.kolovoza 2019.godine. Nesporno je ovu pretragu tužiteljica napravila, ali joj ovaj trošak tuženik ne treba platiti, jer je ista korisnica zdravstvene zaštite preko HZZO, pretragu je mogla napraviti bez ovog troška, da se radilo o hitnom slučaju, to bi bilo i napravljeno, ovako, tužiteljica je slobodnom voljom disponirala svojim sredstvima i odlučila MRI pretragu napraviti u privatnoj poliklinici, na što ima pravo, ali joj ovaj trošak tuženik ne treba platiti, jer se radilo o nepotrebnom izdatku. Za navesti je da je i u privatnim poliklinikama moguće napraviti ovu pretragu, putem uputnice, na trošak HZZO, ukoliko to preporuči liječnik specijalist. Nadalje, ostale troškove s naslova troškova liječenja tužiteljica nije dokazala, niti po obujmu niti po visini, pa je i taj dio zahtjeva (400,00 kn) valjalo odbiti kao neosnovan, sa kamatama. Dakle, tužiteljici ne pripada naknada štete s naslova troškova liječenja, te je radi navedenog odlučeno kao u izreci ove presude.
Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 3. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00,
88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP), sud je tužiteljici obistinio sav trošak koji je imala i koji je bio potreban za vođenje postupka, budući ista nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva radi čega nisu nastali posebni troškovi. Obistinjeni trošak tužiteljici odnosi se na trošak sastava zahtjeva tuženiku u mirnom postupku u iznosu od 1.000,00 kn; sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 kn; sastava podnesaka od 28.siječnja 2020.godine i 29.travnja 2022.godine u iznosu od po 1.000,00 kn; zastupanja na 4 ročišta u iznosu od po 1.000,00 kn (20.listopada 2020.godine, 28.svibnja 2021.godine, 18.veljače 2022.godine i 19.svibnja 2022.godine); pristupa na ročište od dana 21.travnja 2021.godine u iznosu od 250,00 kn (25%); 25% PDV-a u iznosu od 2.062,50 kn; sudsku pristojbu tužbe u iznosu od 252,50 kn i sudsku pristojbu presude u iznosu od 567,00 kn; trošak vještačenja u iznosu od 2.950,00 kn; što ukupno zbrojeno daje iznos od 14.082,00 kn; koliko je tuženik na ime naknade parničnog troška obvezan isplatiti tužiteljici, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
U S.,16. rujna 2022. godine
S U D A C
Julijana Ponoš v.r.
Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
1. Pun. tužiteljice
2. Pun. tuženika
