REPUBLIKA HRVATSKA

P-2247/22

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sveti Križ-Dračevac

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u S., po sucu ovog suda Ž. T., kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja B. K. iz S., …, OIB: …, zastupan po pun. T. S. odvj. u S., protiv tuženika

B. B. iz S., …, OIB: …, radi uspostave

etažnog vlasništva, vanraspravno dana 15. rujna 2022. godine,

r i j e š i o j e :

I Postupak se obustavlja.

II Predmet se ustupa izvanparničnom odjelu ovog suda na daljnje nadležno postupanje.

Obrazloženje

Tužitelj je dana 07. lipnja 2022. god., podnio ovom sudu tužbu protiv tužene, radi donošenja odluke kojom bi je sud obvezao da potpiše i ovjeri svoj potpis pred javnim bilježnikom na odluci (Sporazumu) kojim se uspostavlja etažno vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo), označene kao čest. zem. 1195/27, K.O. S., u odnosu na suvlasnički dio tužitelja od 90/450 idealnog dijela cjeline, a koji se suvlasnički dio neodvojivo povezuje s vlasništvom određenog posebnog dijela čest. zem. 1195/27, K.O. S., u naravi stana br 1 položenog u stambenoj zgradi anagrafske oznake S., … – etaža prizemlje, podne površine 55,95 m2, koji se sastoji od dnevnog boravka i kuhinje s blagovaonicom, dvije sobe, kupaonice i hodnika, te kao sporednog dijela, ostave 1 a – etaža podrum, podne površine 18,46 m2, vanjskog stubišta 1 b - podne površine 4,17 m2, kućnog vrta 1c -podne površine 36,86 m2, i pješačkog prilaza 1 d - podne površine 23,58 m2, a sve temeljem u privatne svrhe sačinjenog Elaborata etažiranja predmetne stambene zgrade br. BP 2018-153, sačinjenog od strane društva K. d.,o.o. P., …– prosinca 2020. godine.

U odgovoru na tužbu od 18. kolovoza 2022. god., tužena između ostalog, u bitnom navodi da je postupak etažiranja od strane društva K. d.o.o. P. vođen netransparentno, da joj navedeno društvo nije dalo nikakve informacije, kao i to da joj nikakvo sumnjivo etažiranje predmetne stambene zgrade ne može oduzeti njeno vlasništvo (krovna terasa i stubište od prvog kata).

Odlukom ovog suda nije moguće nalagati tuženoj kao suvlasniku predmetne stambene zgrade, da potpiše i ovjeri svoj potpis pred javnim bilježnikom na predmetnoj odluci (Sporazumu) kojega su potpisali ostali suvlasnici zgrade, a kojim se uspostavlja etažno vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine, u naravi stana tužitelja položenog u stambenoj zgradi anagrafske oznake S., …, i to sve temeljem u privatne svrhe sačinjenog Elaborata etažiranja predmetne

stamben zgrade br. BP 2018-153, sačinjenog od strane društva K. d.,o.o. P., … – prosinca 2020. godine.

Međutim, nakon stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,129/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu ZV), te uspostave pravnoga jedinstva nekretnine, tužitelj ima pravnog interesa za ishođenje odluke ovog suda kojom će se utvrditi veličina njegovog odgovarajućeg suvlasničkog dijela (idealnog dijela) nekretnine na kojoj je uspostavljeno njegovo vlasništvo određenog posebnog dijela (etažno vlasništvo).

Naime, u odredbi čl. 9 st. 1, st. 3 i st. 6 ZV-a, propisano je da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina. Što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine, sve dok se od nje ne odvoji. No, nisu dijelovi zemljišta one zgrade i drugo što je s njom spojeno samo radi neke prolazne namjene. Prava koja postoje u korist neke nekretnine, smatraju se pripadnošću te nekretnine.

U odredbi čl. 66 st. 1 i st. 3 ZV-a, propisano je da vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo), proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. Vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno na odgovarajućem suvlasničkom dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom.

U odredbi čl. 68 st. 1 ZV-a, propisano je da vlasništvo određenoga posebnog dijela nekretnine, može proizići i biti uspostavljeno samo na suvlasničkom dijelu nekretnine koji je barem toliko velik da odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga dijela, prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine (odgovarajući suvlasnički dio).

Nadalje je u odredbi čl. 74 st. 1 i st. 2 ZV-a, propisano da je li suvlasnički dio nekretnine one osobe koja zahtijeva uspostavu vlasništva na nekom određenom posebnom dijelu nekretnine, za to odgovarajući, prosuđuje se prema tome je li taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine, jednak ili veći od odnosa korisne vrijednosti stana, odnosno druge samostalne prostorije glede koje se traži uspostava vlasništva posebnoga dijela, prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine. Korisne vrijednosti utvrđuje sud svojom odlukom donesenom u izvanparničnom postupku.

Zakon o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 84/08, u daljnjem tekstu ZPP), propisuje u odredbi čl. 19.st. 1., da će sud do donošenja odluke o glavnoj stvari, rješenjem obustaviti parnični postupak ako utvrdi da bi postupak trebao provesti po pravilima izvanparničnog postupka. Postupak će se nakon pravomoćnosti rješenja, nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka pred nadležnim sudom.

Slijedom svega navedenog, zaprimljenu tužbu je valjalo smatrati zahtjevom tužitelja za uspostavu vlasništva na određenom posebnom dijelu nekretnine (etažnog vlasništva), i to u odgovarajućem suvlasničkom dijelu koji odgovara odnosu korisne vrijednosti toga samostalnoga dijela nekretnine, prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine, a o kojem zahtjevu ovaj sud donosi odluku u po pravilima izvanparničnog postupka, i to sukladno odredbi čl. 74 st. 1 i st. 2 ZV-a.

Radi navedenog, valjalo je pozivom na odredbu čl. 19.st.1 ZPP-a, donijeti odluku kao u izreci rješenja.

U Splitu, 15. rujna 2022.godine

S U D A C

Živomir Topić, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

DNA: - pun. tužitelja

- tuženiku