REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: III Kr 108/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja, kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenog T. U., zbog kaznenog djela iz čl. 315. st . 1. i 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak i 101/17. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, koju čine presuda Općinskog suda u Varaždinu od 31. kolovoza 2021., br. K- 427/2019-18 i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 8. veljače 2022., br. Kž- 1156/2021-6, u sjednici održanoj 15. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e :

Odbija se zahtjev osuđenog T. U. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pravomoćnom presudom, koju čine presuda Općinskog suda u Varaždinu od 31. kolovoza 2021., br. K-427/2019-18, i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 8. veljače 2022., br. Kž-1156/2021-6, T. U. proglašen je krivim zbog kaznenog djela iz čl. 315 st. 1. i 4. KZ/11., i na temelju čl. 315. st. 4. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju jedne godine i dva mjeseca. Primjenom čl. 57. KZ/11. izrečena je djelomično uvjetna osuda, tako da neuvjetovani dio kazne iznosi sedam mjeseci, dok se dio kazne u trajanju sedam mjeseci neće izvršiti ako osuđenik, u roku dvije godine od pravomoćnosti presude, ne počini novo kazneno djelo.

2. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je osuđenik, putem branitelja M. B., odvjetnika iz V., zbog povrede iz čl. 468. st. 2. ZKP/08. i čl. 468. st. 1. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.), s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske preinači pravomoćnu presudu i osuđenika oslobodi optužbe, odnosno ukine pravomoćnu presudu i predmet vrati

III Kr 108/2022-3

prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz odgodu izvršenja pravomoćne presude.

3. Postupajući u skladu s čl. 518. st. 4. ZKP/08. spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, koje je podnijelo odgovor na zahtjev s prijedlogom odbiti zahtjev kao neosnovan.

4. Odgovor na zahtjev dostavljen je osuđeniku i njegovom branitelju.

5. Zahtjev nije osnovan.

6. Podnositelj zahtjeva tvrdi da je počinjena povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 2. ZKP/08., jer mu je teško povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Ovo stoga jer je "… sud u presudi ignorirao sadržaj isprava u spisu…", "… nije s jednakom pažnjom ispitivao i utvrđivao činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist …", te su pobijane presude "… protivne notornim činjenicama …" a sudovi su postupali protivno „… načelima kontradiktornosti, konfrontacije i jednakosti oružja …". 7. Odredbom čl. 517. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 12/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje u tekstu: ZKP/08. – I), propisano je da se zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude može podnijeti zbog povrede kaznenog zakona na štetu osuđenika, predviđene u čl. 469. točki 1. do 4. ZKP/08. – I, ili zbog povrede iz toč. 5. tog članka ako se prekoračenje ovlasti odnosi na odluku o kazni, djelomičnoj uvjetnoj osudi, posebnim obvezama, zaštitnom nadzoru, sigurnosnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi ili predmeta. Zahtjev se, nadalje, može podnijeti zbog povrede odredaba kaznenog postupka predviđenih u čl. 468. st. 1. toč. 1., 5., 9. i 10., odnosno zbog povrede iz čl. 468. st. 2. ZKP/08. – I, ili zbog sudjelovanja u odlučivanja u drugom, odnosno trećem stupnju suca ili suca porotnika koji se morao izuzeti, odnosno zbog toga što je okrivljeniku, protivno njegovu zahtjevu, uskraćeno da na raspravi upotrebljava svoj jezik i naposljetku, zbog povrede prava okrivljenika na obranu na raspravi, odnosno zbog povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku ako je ta povreda mogla utjecati na presudu.

7.1. Zbog drugih se razloga ovaj izvanredni pravni lijek ne može podnijeti.

8. Odredbom čl. 517. st. 2. ZKP/08., izričito je propisano kako povrede iz čl. 517. st. 1. toč. 2. i 3. ZKP/08., ne mogu biti osnova za podnošenje ovog izvanrednog pravnog lijeka, ukoliko nisu bile istaknute u žalbi na prvostupanjsku presudu. Kako osuđenik povredu iz članka 468. stavka 2. ZKP/08. nije isticao u žalbi na prvostupanjsku presudu, to je njegov zahtjev već iz tog razloga neosnovan.

9. Međutim, neovisno o navedenom, nije u pravu kada tvrdi da je povrijeđeno "načelo konfrontacije", jer se presuda temelji na iskazima svjedoka T. D. i oštećenika M. H., koji su dani pred državnim odvjetnikom bez prisustva okrivljenika ili njegovog branitelja. Konfrontacijska klauzula se odnosi na cjelokupni kazneni postupak, te se

III Kr 108/2022-3

ona ostvarila na raspravi, kada su ti svjedoci bili ispitani u nazočnosti stranaka, pa nema govora o povredi načela kontradiktornosti i jednakosti oružja.

10. U preostalom dijelu, podnositelj zahtjeva detaljno obrazlaže tvrdnje istaknute u žalbi protiv prvostupanjske presude, osporavajući utvrđeno činjenično stanje. Međutim, ovaj se izvanredni pravni lijek, suglasno citiranoj odredbi ne može podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tvrdnje podnositelja zahtjeva, predstavljaju pobijanje utvrđenog činjeničnog stanja u pokušaju izazvati odluku suda trećeg stupnja mimo uvjeta predviđenih zakonom.

11. Nije u pravu podnositelj zahtjeva kada tvrdi da je ostvarena povreda iz članka 468. st. 1. toč. 1. ZKP/08., jer je prvostupanjski sud u ponovljenom postupku bio nepropisno sastavljen.

12. Kako to iz spisa predmeta proizlazi, stranke su se prije početka rasprave (održane 29. lipnja 2018.) suglasile da raspravu provede predsjednica vijeća kao sudac pojedinac, sukladno čl. 19b.st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.). Za takvu su suglasnost bili ispunjeni uvjeti, jer se radi o kaznenim djelima za koja je propisana kazna zatvora do deset godina.

13. Suglasnost da, umjesto vijeća, raspravu provede sudac pojedinac, stranke ne mogu opozvati, s obzirom da je to izričito propisano u čl. 19b. st. 4 Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.). Prema postojećoj sudskoj praksi, tu odredbu treba tumačiti na način da jednom dana suglasnost ostaje na snazi do pravomoćno okončanog postupka (Odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske, III Kr-150/2014. od 17. veljače 2015.). Uostalom, drugostupanjski se sud već detaljno očitovao na navedeni prigovor istaknut u žalbi protiv prvostupanjske presude.

14. S obzirom na izloženo, a na temelju čl. 519. u vezi s čl. 512. Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22.), odlučeno je kao u izreci, a slijedom takve odluke, nije bilo mjesta odgodi izvršenja pravomoćne presude.

Zagreb, 15. rujna 2022.

Predsjednica vijeća:

Ileana Vinja, v.r.