REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6603/2022
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog M.M.S. kojeg brani odvjetnica S.Č.V., zbog prekršaja iz članka 249. stavka 8. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj: 133/2020), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje granične policije Metković, podnijete protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, poslovni broj: 12. Pp-891/2022 od 10. lipnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 15. rujna 2022.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Postaje granične policije Metković, i pobijana presuda potvrđuje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom okrivljeni M.M.S. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 249. stavka 8. Zakona o strancima, činjenično opisanog u izreci pobijane presude te je okrivljeniku na temelju citiranog propisa izrečena novčana kazna u iznosu od 23.000,00 kuna i kojem je u izrečenu novčanu kaznu na temelju članka 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18), pravilno uračunato vrijeme oduzimanja slobode računajući od dana 9. lipnja 2022. godine u 22,00 sati do dana 10. lipnja 2022.godine u 09,30 sati kao 2 dana zatvora odnosno 600,00 kuna pa mu je još preostalo za platiti 22.400,00 kuna i koji je upozoren da ako odmah po pravomoćnosti presude plati dvije trećine izrečene novčane kazne u preostalom iznosu da će se smatrati u cijelosti plaćenom. Istom presudom okrivljeni M.M.S. je oslobođen naknaditi troškove prekršajnog postupka.
2. Ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Postaja granične policije Metković pravodobno je podnijela žalbu zbog povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te zbog odluke o oduzimanju predmeta prekršaja, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, navodeći u bitnome da prvostupanjski sud nije prihvatio prijedlog tužitelja da se od okrivljenika oduzme osobno vozilo BMW reg oznake XX broja šasije WBA 25DN 080N135222 vidljivo iz preslike prometne dozvole broj 269894290 u korist Republike Hrvatske jer navedeno nije propisano odredbom članka 249. stavka 9. Prekršajnog zakona obvezno za fizičku osobu o kojoj se radi u navedenom slučaju jer je odredbom članka 3. točkom 26. Zakona o strancima propisan prijevoznik fizička koja ima registriranu djelatnost pružanja usluga osoba ili pravna osoba kao osoba
prijevoza osoba, a okrivljenik ne spada u navedenu kategoriju osoba, dok se prema fakultativnoj odredbi iz članka 76.a Prekršajnog zakona nisu ostvarili zakonski uvjeti oduzimanja predmeta radi zahtjeva interesa opće sigurnosti, javnog poretka, zaštite zdravlja ljudi ili moralnih razloga zbog čega je predmetno vozilo vraćeno korisniku- vlasniku sa prometnom dozvolom, a prema tumačenju žalitelja odredba članka 249. stavka 8. Zakona o strancima je obligatorno propisana i koju je trebalo primijeniti jer je okrivljenik pomagao državljaninu treće zemlje u nezakonitom prelasku, tranzitu i nezakonitom boravku u Republici Hrvatskoj koju je prvostupanjski sud bio dužan primijeniti, kao i da se radi o ilegalnim migrantima i njihovim krijumčarima zbog čega proizlazi velika opasnost za opće stanje sigurnosti države, te da je policija jamac sveukupne sigurnosti i pri tome troši znatna proračunska sredstva dok sutkinja ne prihvaća napore policije radi zaštite državne granice i da spriječi protuzakonite aktivnosti te zaštiti integritet RH, te predlaže preinačavanje presude na način da se sukladno članku 249. stavku 9. Zakona o strancima od okrivljenika oduzme osobno vozilo BMW reg oznake i broja XX.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom, i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te je utvrdio da nisu počinjene povrede na koje pazi po službenoj dužnosti te da je pobijana odluka na zakonu osnovana i u tom smislu prihvatio razloge prvostupanjskog suda za odluku o neoduzimanju predmeta, osobnog vozila osobno vozilo BMW reg oznake XX broja šasije WBA 25DN 080N135222 sa pripadajućom prometnom dozvolom.
5. Žalitelj ističe odredbu članka 249. stavka 9. Zakona o strancima koja propisuje da će se za prekršaj iz članka 249. stavka 8. izreći oduzimanje predmeta ako je prijevoznik vlasnik prijevoznog sredstva te se poziva na odredbu članka 76.a stavak 1. Prekršajnog zakona. Naime, i pored činjenice da je Zakonom o strancima u članku 249. stavak 9. Zakona o strancima propisano obavezno oduzimanje predmeta za prekršaje iz članka 249. stavka 8. citiranog zakona ako je prijevoznik vlasnik prijevoznog sredstva, međutim svako oduzimanje predmeta svojevrsno je zadiranje u pravo vlasništva neke osobe te recentna praksa Europskog suda za ljudska prava kao i Ustavnog suda Republike Hrvatske je da se u svakom sudskom postupku u primjeni svih pravnih instituta, dakle i oduzimanju predmeta moraju poštovati prava i slobode zajamčene Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda (N.N. Međunarodni ugovori broj: 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10. u daljnjem tekstu Konvencija) Europski sud za ljudska prava utvrdio je povredu prava vlasništva iz članka 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju u predmetima Gabrić protiv Hrvatske (zahtjev broj: 9702/04, presuda od 5. veljače 2009.), Boljević protiv Hrvatske (zahtjev broj: 43492/11 presuda od 31. siječnja 2017.), Tilocca protiv Hrvatske (zahtjev broj: 40559/12 presuda od 5. travanja 2018.) Dagostin protiv Hrvatske (zahtjev broj: 67644/12, odluka od 15. listopada 2017.) koju su vođeni zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva iz članka 1. protokola broj: 1 uz Konvenciju.
6. Člankom 1. Protokola broj: 1. uz Konvenciju je propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Miješanje javne vlasti u mirno uživanje vlasništva treba biti zakonito. Svako miješanje u pravo vlasništva može se opravdati jedino ako služi javnom ili općem (interesu). Prilikom miješanja u mirno uživanje vlasništva potrebno je uspostaviti pravičan odnos ravnoteže između potrebe javnog interesa i zahtijeva zaštite temeljnih prava pojedinca.
7. Osim toga u navedenom smislu u postizanju pravičnog odnosa ravnoteže je i bit prethodno navedenih presuda ESLJP, da u svakom konkretnom slučaju oduzimanje predmeta koji su vlasništvo okrivljenika treba postići razuman odnos razmjernosti između konvencijskog prava okrivljenika na mirno uživanje vlasništva predmeta i zahtjeva općeg interesa javnosti.
8. Dakle, ESLJP je smatrao u navedenim presudama da miješanje u pravo vlasništva, da bi bila razmjerno treba odgovarati ozbiljnosti povrede, a sankcija težini djela za čije kažnjavanje je predviđena. Ovakvo stajalište ESLJP je izraženo i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-5501/13 od 29. ožujka 2018. godine.
9. S obzirom na navedeno po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud je utvrdio sve bitne okolnosti u vezi eventualnog oduzimanja predmeta prekršaja, te je za svoju odluku da vrati predmete okrivljeniku dao jasno i konkretno obrazloženje koje prihvaća i ovaj Sud.
10. Naime, prvostupanjski sud je nakon provedenog postupka zaključio da ne postoji opasnost da će se navedeno vozilo ponovno uporabiti za počinjenje novog prekršaja niti je navedeno potrebno radi zaštite opće sigurnosti, budući da nije prepravljeno za nezakonit tranzit osoba, da okrivljenik nije do sada osuđivan za istovrsne prekršaje odnosno prvostupanjski sud je zaključio da nisu ostvareni niti uvjeti iz članka 76.a Prekršajnog zakona, a koje razloge u cjelini prihvaća i ovaj Sud. 10.1. Žalitelj ističe da je neosnovano obrazloženje prvostupanjskog suda u odnosu na okolnost da se radi o ilegalnim migrantima i njihovim krijumčarima i zbog čega proizlazi velika opasnost za opće stanje sigurnosti države, te da je policija jamac sveukupne sigurnosti i pri tome troši znatna proračunska sredstva kao i da ne prihvaća napore policije radi zaštite državne granice i da spriječi protuzakonite aktivnosti te zaštiti integritet RH. Međutim po ocjeni ovog suda, a imajući u vidu odredbu članka 51.a Prekršajnog zakona kao temeljnog zakona koja propisuje načelo razmjernosti i gore navedene odluke Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske koje se i kod oduzimanja predmeta trebaju primijeniti, a odredba čl. 51.a Prekršajnog zakona propisuje, zaštitna mjera ne smije se izreći ako nije razmjerna s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i stupnjem počiniteljeve opasnosti, te svakako dosadašnje prekršajno nekažnjavanje okrivljenika je olakotna okolnost koju je trebalo imati u vidu prilikom donošenja odluke o oduzimanju predmeta, kao i okolnosti koje se odnose na osobne prilike okrivljenika i sklonosti okrivljenika.
11. Slijedom navedenog kako je prvostupanjski sud dao valjane i dostatne razloge za odluku o vraćanju oduzetih predmeta okrivljeniku, navodi žalbe nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke pa je stoga trebalo žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 15. rujna 2022.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Stanislav Walaszek, v.r.
Anđa Ćorluka, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljeniku, braniteljici i ovlaštenom tužitelju.
