Broj: Ppž-3685/2022.

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluke i Mirjane Margetić kao članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog M.P. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19. i 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenog M.P., podnesenoj putem branitelja Z.I., odvjetnika u S., protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Sinju, broj: Pp J-3188/2020. od 27. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 15. rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

I. Žalba okrivljenog M.P. odbija se kao neosnovana i pobijana presuda potvrđuje.

II. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona okrivljeni M.P. dužan je naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 € (šezdeset šest eura i trideset šest centa)[1] , u roku od 30 dana (petsto) kuna/66,36

od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljeni M.P. proglašen je krivim zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci, te je, na temelju istog propisa, kažnjen novčanom kaznom od 2.000,00 kuna, u koju kaznu je, na temelju članka 40. Prekršajnog zakona, uračunato vrijeme za koje je okrivljenik bio lišen slobode, tako da mu za platiti ostaje 1.700,00 kuna novčane kazne, a koja kazna će se smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenik u danom mu roku plati dvije trećine iste.

1.1. Istom presudom je okrivljenik obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna.

2. Protiv pobijane presude je okrivljenik, pravodobno, putem branitelja, podnio žalbu navodeći da ju podnosi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o prekršajnopravnim sankcijama i odluke o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenik u žalbi navodi da pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama radi čega se ne može ispitati. Nadalje, okrivljenik navodi kako ne postoji niti jedan dokaz koji bi ukazivao na bilo kakvo njegovo kažnjivo ponašanje već je bezrazložno prijavljivanje njega od strane I.P. rezultat toga što je on izrazio namjeru za razvodom braka. Pobijana presuda temelji se na iskazima svjedoka I.P. te B.V. i M.P.. Međutim niti jedan od spomenute dvojice svjedoka nema neposrednih saznanja o predmetnom događaju, niti iskazuju da bi kod oštećenice vidjeli ikakve ozljede na koljenu. Iz toga je vidljivo da se pobijana presuda zapravo temelji isključivo na iskazu oštećenice, a na temelju tog iskaza prvostupanjski sud nije mogao utvrditi počinjenje prekršaja i trebalo je okrivljenika osloboditi sukladno načelu „in dubio pro reo“. Okrivljenik, slijedom svega, predlaže pobijanu presudu ukinuti i donijeti oslobađajuću presudu.

3. Žalba nije osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj Sud, u skladu sa gore navedenom odredbom, pazi po službenoj dužnosti.

5. Nadalje, tijekom dokaznog postupka sud je ispitao okrivljenika koji je prekršaj poricao, a ispitani su i svjedoci I.P., A.P., M.P.P., M.P. i B.V., a sud je pročitao i dokumentaciju koja se nalazi u spisu. Sve izvedene dokaze sud je ocijenio te je dao razloge iz kojih određene dokaze prihvaća, odnosno ne prihvaća, i koje sporne činjenice utvrđuje na temelju kojih dokaza. Okrivljenik poriče da bi oštećenu I.P. napao na način kako mu se stavlja na teret, a u prilog njegovoj obrani iskazuju njegova majka – A.P. i sestra M.P.P.. S druge strane, oštećena I.P. okrivljenika tereti, a svjedoci M.P. i B.V. iskazuju o tragovima nasilja vidljivim na oštećenici te o psihičkom stanju u kakvom se ona nalazila. Prvostupanjski sud je detaljno analizirao navode svih ispitanika, uspoređujući ih i dajući potom svoju ocjenu tih iskaza, odnosno obrazlažući što je i na temelju čega utvrdio. Slijedom navedenog, neosnovano se žalbom tvrdi kako pobijana presuda nema razloge o odlučnim činjenicama.

6. Također, neosnovano se žalbom tvrdi kako se pobijana presuda ne može temeljiti samo na iskazu oštećenice jer je to stvar ocjene dokaza budući da sud, sukladno članku 88. stavku 2. Prekršajnog zakona, nije vezan nikakvim dokaznim pravilim već dokaze ocjenjuje slobodno, ali za svoju odluku mora dati argumentirano obrazloženje, što je sud u konkretnom slučaju, a kako je već naprijed navedeno, i učinio.

7. Na utvrđeno činjenično stanje sud je pravilno primijenio materijalno pravo pa, slijedom navedenog, ovaj Sud ne nalazi ostvarene žalbene osnove na koje se okrivljenik u svojoj žalbi poziva (bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka, povredu materijalnog prekršajnog prava, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje).

8. Što se tiče odluke o vrsti i visini kazne, okrivljeniku je izrečena blaža vrsta kazne u visini posebnog minimuma. Naime, za prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana je novčana kazna od najmanje 2.000,00 kuna ili kazna zatvora do 90 dana. Prvostupanjski sud obrazlaže da je prilikom odmjeravanja kazne uzeo u obzir težinu prekršaja, način počinjenja, nastale posljedice, imovno i obiteljsko stanje, držanje nakon djela, pri čemu je kao posebno olakotno okrivljeniku cijenio dosadašnje nekažnjavanje. S obzirom na to da je žalba podnesena samo u korist okrivljenika, ovaj Sud nema zakonsku mogućnost mijenjati odluku o kazni, iako je, po ocjeni ovog Suda, izrečena kazna preblaga s obzirom na težinu prekršaja. Okrivljenik je iskazao visok stupanj agresivnosti i upornosti u činjenju prekršaja jer oštećenicu prvo napada verbalno, a potom i fizički, odgurujući ju, usijed čega ona pada na tlo, a okrivljenik nastavlja s napadom, povlačeći ju po tlu. Takav oblik nasilja zaslužuje težu kaznu kako bi se i okrivljeniku i cijelom društvu poslala poruka da je svaki oblik nasilja, a pogotovo obiteljskog nasilja, nedopustiv i svaki počinitelj treba biti kažnjen kaznom koja će biti primjerena svim okolnostima relevantnim za pravilnu odluku o kazni. U svakom slučaju kazna mora biti takva da se njome postigne svrha kažnavanja u smislu specijalne i generalne prevencije.

9. Ispitujući odluku o troškovima prvostupanjskog prekršajnog postupka određenih okrivljeniku u paušalnom iznosu od 300,00 kuna, ovaj Sud je utvrdio da je prvostupanjski sud, pravilno i zakonito, na temelju članka 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, obvezao okrivljenika na platež navedenih troškova, a koji troškovi su određeni sukladno trajanju i složenosti postupka te njegovom imovinskom stanju.

10. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, sukladno članku 138. stavku 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj:18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, i imovno stanje okrivljenika.

11. Zbog naprijed izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci, a na temelju članka 205. Prekršajnog zakona.

Zagreb, 15. rujna 2022.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Martina Bastić, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, oštećenicu.