REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-3684/2022.
Zagreb
U I M E R E P U B L I KE H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja – Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene B.M., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19.), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Čazma, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, broj: Pp-976/2021. od 10. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj 15. rujna 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba ovlaštenog tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, Policijske postaje Čazma i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom je okrivljena B.M., na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18.), oslobođena od optužbe da bi počinila prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisan u izreci.
1.1. Istom presudom određeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava bjelovarsko-bilogorska, Policijska postaja Čazma, je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Podnositelj žalbe navodi kako su tijekom njegovog postupanja prikupljeni dokazi na temelju kojih je okrivljenicu trebalo proglasiti krivom i to se u prvom redu odnosi na zapisnik o ispitivanju oštećenog V.M., sastavljenog u policiji, neposredno nakon inkriminirane zgode, kojom prilikom je oštećenik jasno okrivljenicu teretio. Osim toga, oštećenik i pred sudom navodi kako ovo nije bilo prvi puta da okrivljenica dolazi u njegovu kuću i vrijeđa ga. Ona je to učinila ranije tj. 26. studenog 2020., a također i 24. travnja 2021. te joj je od strane policije izrečena mjera opreza zabrane posjećivanja kuće oštećenika te zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze sa oštećenikom. Podnositelj žalbe predlaže da se pobijana presuda preinači i da se okrivljenik proglasi krivim, podredno da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Sud), kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih podnositelj žalbe pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj Sud, u skladu sa gore navedenom odredbom, pazi po službenoj dužnosti.
5. Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je tijekom prvostupanjskog postupka okrivljenica poricala počinjenje prekršaja, a sud je ispitao oštećenog V.M., te je pročitao dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta, a dio koje čini i zapisnik o ispitivanju oštećenog V.M., sastavljeni pred policijom.
6. U odnosu na žalbene navode tužitelja o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju navodi se da je, po ocjeni ovog Suda, prvostupanjski sud donio pravilnu odluku budući da je okrivljenica prekršaj poricala, a oštećenik ju, ispitan pred sudom, nije teretio, dok odstupanje od suprotnog iskazivanja pred policijom objašnjava na način da navodi da je njegova izjava pred policijom bila pogrešno interpretirana. Prvostupanjski sud je prihvatio iskaz oštećenika dan pred sudom i njegove tvrdnje da se ne može sa sigurnošću izjasniti kako se okrivljenica kritične zgode ophodila, je li mu upućivala uvredljive riječi. Takva ocjena prvostupanjskog suda, da prihvati iskaz oštećenika dan pred sudom, a ne pred policijom, je pravilna i u skladu sa odredbom članka 88. stavka 2. Prekršajnog zakona koja propisuje da sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje činjenice i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima. Slijedom navedenog, iako prvostupanjski sud potpuno pogrešno zauzima stav o tome kako riječi iz optužnog prijedloga ne predstavljaju uvrede, odnosno da njihov smisao nije nužno uvredljivog sadržaja, ističe se kako u konkretnom slučaju, a zbog nedostatak dokaza, oslobađajuća presuda jeste pravilna odluka.
7. Zbog naprijed izloženih razloga, žalbeni navodi tužitelja ukazuju se neosnovanima te je, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 15. rujna 2022.
Zapisničarka
Predsjednica vijeća
Martina Bastić, v.r.
Ivanka Mašić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Bjelovaru u 3 otpravka: za spis i tužitelja.