REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 87/2019-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika Grada Biograda na Moru, Trg Kralja Tomislava 5, OIB:95603491861, kojeg zastupa punomoćnik po zaposlenju JJ, protiv tuženice-protutužiteljice AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Mile Milovac, odvjetnik u Zadru, radi predaje u posjed i utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tuženice- protutužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zadru broj Gž-458/16-2 od 12. srpnja 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru broj P-1077/13 od 11. studenoga 2015., u sjednici održanoj 14. rujna 2022.,

r i j e š i o  j e :

Prihvaća se revizija tuženice-protutužiteljice, ukida se presuda Županijskog suda u Zadru broj Gž-458/16-2 od 12. srpnja 2018. i presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru, broj P-1077/13 od 11. studenoga 2015., pa se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice-protutužiteljice AJ kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru broj P-1077/13 od 11. studenog 2015. kojom je suđeno:

"I - Nalaže se tuženici – AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju-protutuženiku Gradu Biogradu na Moru, [adresa], OIB:95603491861, preda u posjed nekretnine označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] zv. [adresa] put površine 1.081 m2, kat. čest. br. [katastarska čestica] zv. [adresa], pašnjak, gospodarski objekt, ukupne površine 1.997 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat čest. br. [katastarska čestica] zv. Kosa pašnjak površine 471 m2 upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. br. [katastarska čestica] zv. Povrh sedam četa, pašnjak površine 137m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. br. [katastarska čestica] zv. Povrh sedam četa pašnjak površine 162 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sve vlasništvo tužitelja –protutuženika, te da se da nekretnine oznacene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] ukupne površine 1.997 m2 ukloni izgrađeni gospodarski objekt – zgradu u dijelu površine označene točkama A-B-C-D-E-A koja se nalazi na predmetnoj nekretnini uskladno skici sudskog očevida M 1:1000 posl.br. P-1077/13 od 08.06.2015.g. izrađenoj po GJ dipl. ing. geod. Ovlašteni inženjer geodezije, Ured ovlaštenog inženjera geodezije, [adresa], kao i da tužitelju – protutuženiku naknadi troškove parničnog postupka, sve to u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

II - Odbija se u protutužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da je tužena – protutužiteljica, AJ OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnina položenih u k. o. [katastarska općina] i to:

-čest. zem. [katastarska čestica], zv. [adresa] u naravi put površine 1.081 m2,

-čest. zem. [katastarska čestica], zv. u naravi pašnjak i gospodarski objekti ukupne površine 1.997 m2,

-čest. zem. [katastarska čestica], zv. [adresa] u naravi pašnjak površine 471 m2,

-čest. zem. [katastarska čestica], zv. Povrh sedam četa u naravi pašnjak površine 137 m2,

-čest. zem. [katastarska čestica], zv. Povrh sedam četa u naravi put površine 162 m2, sve za cijelo, što je tužitelj protutuženik dužan priznati te trpjeti da tužena protutužiteljica temeljem ove presude a po pravomoćnosti iste u zemljišnim knjigama ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tužitelja – protutuženika.

III – Dužna je tužena – protutužiteljica tužitelju – protutuženiku nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 7.200,00 kn."

2. Protiv drugostupanjske presude tuženica-protutužiteljica podnijela je reviziju iz čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku navodeći da odluka o sporu ovisi o rješenju materijalnopravnih pitanja važnih za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih građana u njegovoj primjeni. Predložila je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske reviziju prihvatiti, ukinuti drugostupanjsku presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje.

3. Odgovor na reviziju nije podnesen.

4. Revizija je osnovana.

5. S obzirom da je tuženica-protutužiteljica protiv drugostupanjske presude podnijela redovnu i izvanrednu reviziju, a da je prema odredbi čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/08, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP dopuštena samo u onim slučajevima u kojima nije dopuštena revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, ovaj revizijski sud je ispitao dopuštenost redovne revizije.

5.1. Budući vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna, revizija je dopuštena na temelju odredbe čl. 382. st. 1. toč. 1. ZPP.

6. Pobijana drugostupanjska presuda ispitana je, dakle samo povodom redovne revizije prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP, prema kojoj odredbi, u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja-protutuženika za predaju u posjed nekretnina označenih kao: kat. čest. br. [katastarska čestica] zv. [adresa] put površine 1.081 m2, kat. čest. br. [katastarska čestica] zv. Kosa, pašnjak, gospodarski objekt, ukupne površine 1.997 m2, obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat čest. br. [katastarska čestica] zv. Kosa pašnjak površine 471 m2 upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. br. [katastarska čestica] zv. Povrh sedam četa, pašnjak površine 137m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. br. [katastarska čestica] zv. Povrh sedam četa pašnjak površine 162 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojima je upisano pravo vlasništva tužitelja-protutuženika. Tužbeni zahtjev odnosi se i na uklanjanje gospodarskog objekta – zgrade izgrađene na čest.br. 684/20, označenog točkama A-B-C-D-E-A na skici sudskog očevida od 8. lipnja 2015. izrađenoj po ovlaštenom inženjeru geodezije OJ.

7.1. Predmet spora jest i protutužbeni zahtjev AJ na utvrđenje da je ona vlasnica nekretnina i to: čest. zem. [katastarska čestica], zv. [adresa] u naravi put površine 1.081 m2, čest. zem. [katastarska čestica], zv. Kosa u naravi pašnjak i gospodarski objekti ukupne površine 1.997 m2, čest. zem. [katastarska čestica], zv. Kosa u naravi pašnjak površine 471 m2, čest. zem. [katastarska čestica], zv. Povrh sedam četa u naravi pašnjak površine 137 m2, čest. zem. [katastarska čestica], zv. Povrh sedam četa u naravi put površine 162 m2, sve za cijelo te da je tuženik- protutužitelj dužan trpjeti da tuženica-protutužiteljica u zemljišnim knjigama ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužitelja-protutuženika.

8. U postupku koji je prethodio reviziji nije bilo sporno da su predmetne nekretnine do 8. listopada 1991. bile u pravnom režimu društvenog vlasništva, da je u zemljišnim knjigama tužitelj-protutuženik upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina i da je tuženica-protutužiteljica u posjedu istih od 1963. ili 1964.

9. Sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev tužitelja-protutuženika, na temelju odredbe čl. čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14, 81/15 – dalje ZVDSP), ocijenivši da je tužitelj- protutuženik, dokazao da je vlasnik predmetnih nekretnina budući je u zemljišnim knjigama upisano njegovo pravo vlasništva, a nesporno je da je tuženica- protutužiteljica u posjedu istih.

9.1. Protutužbeni zahtjev tuženice-protutužiteljice odbijen je kao neosnovan jer nižestupanjski sudovi ocjenjuju da nije dokazala tvrdnju da je predmetne nekretnine stekla zamjenom s tužiteljem-protutuženikom jer o istome nema materijalnih dokaza. Po ocjeni sudova tuženica-protutužiteljica nije dokazala niti tvrdnju da je pravo vlasništva stekla dosjelošću jer nije ispunjen uvjet iz čl. 159. st. 4. ZVDSP s obzirom da od 8. listopada 1991. do podnošenja tužbe u ovoj parnici 23. svibnja 2013., nije proteklo 40 godina koliko je prema odredbi čl. 159. st. 4. ZVDSP potrebno za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću na nekretninama u vlasništvu, među ostalima, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba.

9.2. Pritom nižestupanjski sudovi, zauzimanju pravno shvaćanje da se u skladu s čl. 388. st.4. ZVDSP u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, što je ovdje slučaj, ne uračunava i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana.

10. Premda u reviziji navodi da ju podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, revidentica ne navodi određeno u čemu se te bitne povrede odredaba parničnog postupka sastoje, niti je taj razlog obrazložen. Iz sadržaja revizije nije razvidno koje su to bitne povrede odredaba parničnog postupka sudovi počinili u postupku koji je prethodio reviziji. Stoga je taj revizijski razlog ovaj sud ocijeni paušalno iznesenim i u skladu s odredbom čl. 388. ZPP, nije uzeo u obzir.

11. U okviru revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava revidentica osporava pravno shvaćanje sudova da se u vrijeme dosjedanja, za nekretnine koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, ne uračunava i vrijeme posjedovanja prije tog dana, sukladno odredbi čl. 388. st. 4. ZVDSP kako ona glasi nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZVDSP ("Narodne novine", broj 114/01). Poziva se na presude Europskog suda za ljudska prava u predmetnima J protiv [adresa], A protiv [adresa] i G protiv Republike Hrvatske.

12. S pravom revidentica tvrdi da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo, kad nisu primijenili izvornu odredbu čl. 388. st. 4. ZVDSP ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98) prema kojoj se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana, a koja odredba je ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. ("Narodne novine", broj 137/99).

13. U presudama Europskog suda za ljudska prava, J protiv Republike Hrvatske broj 35298/04 **.**.2009., A protiv Republike Hrvatske broj 22768/12 od 28. lipnja 2016. i Radomilja protiv Republike Hrvatske broj 37685/10 od 20. ožujka 2018., izraženo je pravno shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnine u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina, ex lege, na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, stupanjem na snagu tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovane nekretnine.

14. O stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, ovaj revizijski sud je izrazio pravno shvaćanje u odluci Rev-x 974/2017-2 od 7. svibnja 2019. koje glasi: "Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koje ta prava nisu stekle na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smije se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud Republike Hrvatske naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes trećih osoba." Jednako takvo pravno shvaćanje ovaj sud je izrazio u većem broju odluka, prim. Rev 291/14-2 od 17. travnja 2018., Rev 3014/2019 od 12. svibnja 2020., Rev 1168/2021 od 20. listopada 2021. i dr.

15. Iz činjenica koje su utvrđene u ovom postupku proizlazi da je tužiteljica sa svojim suprugom u posjedu spornih nekretnina bila i prije 8. listopada 1991. i da se u posjedu nalazila i u vrijeme podnošenja tužbe i protutužbe u ovoj parnici, a nižestupanjski sudovi zbog pogrešnog pravnog pristupa nisu utvrđivali postoje li pretpostavke za primjenu navedenog pravnog shvaćanja ovog suda o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u režimu društvenog vlasništva.

16. Budući zbog je pogrešnog pravnog shvaćanja nižestupanjskih sudova došlo do pogrešne primjene materijalnog prava uslijed čega je činjenično stanje u ovoj pravnoj stvari ostalo nepotpuno utvrđeno i nema uvjeta za preinaku nižestupanjskih presuda ovaj sud je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP, ukinuo revizijom pobijanu drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu, kao i odluku o troškovima postupka i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, imajući u vidu izneseno pravno shvaćanje ovog suda i Europskog suda za ljudska prava, u svezi uračunavanja vremena posjedovanja nekretnine do 8. listopada 1991, u vrijeme dosjedanja, ispitati jesu li u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu čl. 159. st. 4. ZVDSP, te donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku.

Zagreb, 14. rujna 2022.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić