REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 944/2019-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Željko Županić odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Danijel Bolfan i Željko Županić Zagrebu, protiv tuženika EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Robert Jančik, odvjetnik u Zagrebu, radi namirenja tražbine iz založene stvari, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-6687/15-2 od 14. veljače 2017., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama broj P-608/12 od 30. siječnja 2015., u sjednici održanoj 14. rujna 2022.

r i j e š i o  j e :

Prihvaća se revizija tuženika, ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-6687/15-2 od 14. veljače 2017. i presuda Općinskog suda u Sesvetama broj P-608/12 od 30. siječnja 2015. u pobijanim točkama I. i II. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se javna prodaja nekretnina u vlasništvu tuženika ZC iz [adresa] upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] kuća br. 2 , zgrada, dvorište i oranica u [adresa] površine 4582 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica Presečka ulica površine 2746 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica, [adresa] površine 6798 m2 i kčbr. [katastarska čestica] [adresa] površine 644 m2 te je tuženik ZC dužan trpjeti namirenje tražbine tužitelja LC iz [adresa] u ukupnom iznosu od 383.400,00 kuna (slovima: tristo osamdeset tri tisuće četiristo kuna) sa zateznim zakonskim kamatama tekućom od 20.08.2013.godine pa do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena i to iz cijene postignute prodajom založene nekretnine, sve u roku od 15 dana.

II. Tuženik ZC iz [adresa] dužan je tužitelju ĐC iz [adresa] nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 29.453,75kuna (slovima: dvadeset devet tisuća četiristo pedeset tri kune i sedamdeset pet lipa), sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj LC iz [adresa] sa zahtjevom za naknadu troškova postupka preko zatraženog iznosa tj. za iznos od 35.156,25 kuna (slovima: trideset pet tisuća sto pedeset šest kuna i dvadeset pet lipa), kao neosnovan."

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena je prvostupanjska presuda u pobijanim točkama I. i II. izreke.

3. Protiv drugostupanjske presude tuženik je podnio reviziju na temelju čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je reviziju prihvatiti, preinačiti pobijanu odluku i odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnog troška tuženiku ili ukinuti obje nižestupanjske presude i predmet vratiti na ponovno suđenje.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija je osnovana.

6. Na temelju odredbe čl. 392.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP), ovaj sud je pobijanu presudu ispitao samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga navedenih u reviziji.

7. Predmet spora jest zahtjev tužitelja da se naloži javna prodaja založenih nekretnina koje su vlasništvo tuženika i to nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] - kčbr. [katastarska čestica] kuća br. 2, zgrada, dvorište i oranica u [adresa] površine 4582 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 2746 m2, kčbr. [katastarska čestica] oranica, [adresa] površine 6798 m2 i kčbr. [katastarska čestica] [adresa] površine 644 m2, radi namirenja tražbine tužitelja u iznosu od 383.400,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama, iz cijene postignute prodajnom nekretnina.

8. U postupku je utvrđeno:

- da su tužitelj LC, kao zajmodavac i zajmoprimci IC i EC sklopili Ugovor o zajmu 28. srpnja 2006. o pozajmici iznosa 145.000 kuna, koji su se zajmoprimci obvezali vratiti do 28. listopada 2006., a ako ne vrate pozajmljeni iznos do tog dana dužni su platiti zajmodavcu zakonsku zateznu kamatu za svaki dan zakašnjenja,

- da su tužitelj LC, kao zajmodavac i zajmoprimci IC i EC sklopili ugovor o zajmu 25. ožujka 2009. o pozajmici iznosa od 238.400 kuna koji su se zajmoprimci obvezali vratiti do 25. svibnja 2009., a ako ne vrate pozajmljeni iznos do tog dana dužni su platiti zajmodavcu zakonsku zateznu kamatu za svaki dan zakašnjenja,

- da je tuženik EC u navedenim ugovorima o zajmu dozvolio zajmodavcu da radi osiguranja tražbine uknjiži založno pravo na njegovim nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je sa zajmodavcem zaključio dva ugovora o zasnivanju založnog prava i to ugovor od 28. srpnja 2006. kojim je osigurana tražbina po ugovoru o zajmu od 27. srpnja 2006. i 25. ožujka 2009. kojim je osigurana tražbina po ugovoru o zajmu sklopljenom istog dana,

- da su zajmodavac LC i zajmoprimac IC sklopili sporazum 26. lipnja 2012. kojim su prolongirali rok za vraćanje duga do 1. listopada 2012. te je zajmodavac pristao da IC u ime svog sina EC vratiti dug, a potpise je ovjerio javni bilježnik Stjepan Galović pod brojem OV-4860/2012, 26. lipnja 2012.,

- da su zajmodavac LC i zajmoprimac IC sklopili sporazum 6. rujna 2012. kojim su prolongirali rok za vraćanje duga do 31. prosinca 2012. te je zajmodavac pristao da IC u ime svog sina EC vratiti dug, a potpise je ovjerio javni bilježnik Mladen Matoš pod brojem OV-10723/2012, 6. rujna 2012.,

- da dugovani iznosi nisu vraćeni.

9. Sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev jer su ocijenili da zaključenjem sporazuma između LC i IC, kojim se IC obvezao vratiti dug u ime svog sina EC, nije došlo do preuzimanja duga i oslobođenja dužnika EC ugovorene obveze u smislu čl. 98. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11 – dalje ZOO) jer tim sporazumom nije zaključen ugovor o preuzimanju duga iz čl. 96. ZOO. Tim sporazumom se treći, u ovom slučaju otac tuženika, dodatno obvezao da će zajmodavcu namiriti dug svog sina, čime je pristupio dugu u skladu s čl. 101. ZOO. Budući nije sporno da dugovi nisu vraćeni, a obje tražbine osigurane su založnim pravom, tužbeni zahtjev je prihvaćen kao osnovan.

10. Tuženik u reviziji navodi da su sudovi počinili bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer nižestupanjske presude sadrže nedostatke zbog kojih se ne mogu ispitati. Osim toga navodi da se drugostupanjski sud nije referirao na žalbene navode da su ugovori o zajmu ništetni pravni poslovi jer imaju elemente zelenaštva, čime sadržajno ukazuje da je u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi čl. 375. st. 1. ZPP. Naime revident tvrdi da je tijekom prvostupanjskog postupka kao i u žalbi protiv prvostupanjske presude tvrdio da je njegov otac primio iznos od 145.000 kuna po provom ugovoru o zajmu, ali da niti otac, niti on nisu primili iznos od 238.400,00 kuna po drugom ugovoru o zajmu.

11. U okviru revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava tuženik u reviziji osporava pravilnost zaključka sudova da sklapanjem sporazuma s vjerovnikom IC nije u preuzeo dugovanje svog sina EC i time ga oslobodio obveze vraćanja duga. Smatra da su sudovi pogrešno primijenili odredbe čl. 98. ZOO i čl. 101. ZOO, a da nisu primijenili čl. 160. st. 1. i st. 2. ZOO. 12. Osnovano revident ističe da je u postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer obje nižestupanjske presude sadrže nedostatke zbog kojih se ne mogu ispitati.

13. Iz spisa proizlazi da je tuženik u odgovoru na tužbu (list 30 spisa) navodio da niti on, niti njegov otac nisu primili pozajmljeni iznos od 238.400,00 kuna na temelju Ugovora o zajmu koji je sklopljen 25. ožujka 2009. već da je to ugovor koji ima elemente nedozvoljenog pravnog posla lihvarskog obilježja jer je zaključen na inzistiranje tužitelja koji je na taj način želio pripisati ranije dugovanoj glavnici i lihvarsku kamatu dospjelu po prethodnom ugovoru, a primitak iznosa po drugom ugovoru osporio je i u svome iskazu pred prvostupanjskim sudom.

14. Prema odredbi čl. 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05 – dalje: ZOO) sudovi su po službenoj dužnosti trebali paziti na ništetnost ugovora.

15. Međutim prvostupanjski sud, premda je tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom prvostupanjskog postupka u svom iskaz, navodio činjenice koje ukazuju da se moguće radi o ništetnom ugovoru, nije raspravio taj prigovor tuženika, niti je u obrazloženju presude dao razloge o tome, a razloge o istome ne sadrži niti obrazloženje drugostupanjske presude, čime su sudovi počinili bitnu povredu odredaba parničnog postupak iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

16. Tuženik je i u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjske presude navodio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nije raspravljeno niti utvrđeno radi li se o sklapanju ništetnog pravnog posla s elementima zelenaštva premda je on to ukazivao.

16.1. Nedvojbeno je da se radi o žalbenim navodima koji su od odlučnog značaja, jer se njima ukazuje na ništetnost ugovora, na koju sudovi, u okviru činjenica koje stranke iznesu u postupku, moraju paziti i po službenoj dužnosti. Stoga je sukladno odredbi čl. 375. st. 1. ZPP drugostupanjski sud bio dužan takve navode i ocijeniti, što je propustio učiniti. Takvo postupanje drugostupanjskog suda bilo je od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke. Opisanim postupanjem drugostupanjski sud je učinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi čl. 375. st. 1. ZPP.

17. Pritom treba navesti da su sudovi pravilno primijenili materijalno pravo iz čl. 96. i čl. 98. ZOO kada su zaključili da se sklapanjem Sporazuma 6. rujna 2012. koji su zaključili tužitelj i IC, tuženik EC, nije oslobodio svoje obveze po ugovorima o zajmu. Pravilan je i zaključak da je navedeni Sporazum zapravo ugovor o pristupanju dugu u smislu odredbe čl. 101. ZOO jer je tim Sporazumom IC stupio u obvezu pored dužnika.

18. U ponovljenom postupku, sudovi će otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba i raspraviti i ocijeniti prigovor ništetnosti ugovora od 25. ožujka 2009. te donijeti novu na zakonu utemeljenu odluku, imajući na umu gore izneseni stav revizijskog suda.

Zagreb, 14. rujna 2022.

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić