REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 179/2019-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Slavka Pavkovića člana vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Svpetrvs hoteli d.d., Supetar, Put Vele luke 4, OIB: 17106860816, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Alajbeg, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika Grada Supetra, Supetar, Vlačica 5, OIB: 16857373591, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Župić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi prestanka uznemiravanja, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-915/18-3 od 3. listopada 2018., kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru broj P-9001/15 od 8. ožujka 2018., u sjednici održanoj 14. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e:

Revizija tuženika protiv presude Županijskog suda u Varaždinu broj Gž- 915/18-3 od 3. listopada 2018. u dijelu kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja, se odbija.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„1. Time što je dana 03. 10. 2014. g. oko 05,30 sati tuženik pristupio na nekretninu tužitelja č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te putem svojih djelatnika i djelatnika K.D. Grad d.o.o. ispilio i odnio metalna vrata sa iste uznemirio je tužitelja u njegovim vlasničkim pravima na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana donese i montira metalna vrata na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se u buduće kanit takvog ili sličnog uznemiravanja prava vlasništva tužitelja.

2. Dužan je tuženik naknaditi trošak ovog postupka od 200 bodova + pdv uvećano za pristojbi suda 2351,00 kn tužbe i 2351,00 kn za pristojbu presude.“

II. Nalaže se tužitelju Svpetrus hoteli d.d. da, u roku od 15 dana, isplati tuženiku Gradu Supetru parnični trošak u iznosu od 6.250,00 kuna.“

2. Drugostupanjskom presudom je suđeno:

„Žalba tužitelja djelomično se odbija kao neosnovana i djelomično se prihvaća te se presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru broj: P-9001/15 od 8. ožujka 2018. djelomično potvrđuje u točki I. izreke u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se naloži tuženiku da u roku od 8 dana donese i montira metalna vrata na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a preinačuje u preostalom dijelu točke I. i u točki II. izreke i sudi:

Time što je dana 3. listopada 2014. oko 5,30 sati tuženik pristupio na nekretninu tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te putem svojih djelatnika i djelatnika K.D. Grad d.o.o. ispilio i odnio metalna vrata sa iste uznemirio je tužitelja u njegovim vlasničkim pravima na čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina] te mu se zabranjuje daljnje takvo ili slično uznemiravanje prava vlasništva tužitelja.

Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 7.202,00 kn u roku 15 dana.“

3. Protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja, tuženik je podnio reviziju iz odredbe članka 382. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP), navodeći da odluka u sporu ovisi o rješenju materijalnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže prihvatiti reviziju i preinačiti drugostupanjsku presudu u smislu revizijskih razloga, podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

4. Tužitelj u odgovoru na reviziju osporava revizijske navode i predlaže reviziju odbiti.

5. Revizija nije osnovana.

6. Prema odredbi članka 382. stavak 1. ZPP stranke mogu podnijeti redovnu reviziju protiv drugostupanjske presude ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna (članak 382. stavak 1. točka 1. ZPP), ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora o radu, odnosno o prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa (članak 382. stavak 1. točka 2. ZPP), ili ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama članka 373.a. i 373.b toga zakona (članak 382. stavak 1. točka 3. ZPP).

7. Predmet spora u ovoj parničnoj stvari je nenovčani zahtjev (zaštita od uznemiravanja). Prema odredbi članka 40. stavak 2. ZPP kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužitelj naznačio u tužbi.

8. Tužitelj je u tužbi označio vrijednost predmeta spora u iznosu od 201.000,00 kuna. S obzirom na to, u ovom parničnom predmetu je dopuštena revizija prema vrijednosnom kriteriju iz članka 382. stavak 1. točka 1. ZPP.

9. U takvoj situaciji, a kada postoje pretpostavke za podnošenje revizije iz odredbe članka 382. stavak 1. ZPP nema pretpostavki za podnošenje revizije iz stavka 2. članka 382. ZPP (izvanredne revizije).

10. Prema odredbi članka 392.a stavak 1. ZPP u povodu revizije iz članka 382. stavak 1. ovog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja za zaštitu od uznemiravanja njegovog prava vlasništva na nekretnini kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (zgrada s 27 m2 dvor s 500 m2, tenis igrališta s 1292 m2 i šuma s 934 m2, ukupno 2753 m2), a koje uznemiravanje je počinio tuženik 3. listopada 2014. putem svojih ovlaštenih službenika – komunalnog i prometnog redara u suradnji s djelatnicima Komunalnog društva Grad d.o.o., uklonivši metalna vrata na toj nekretnini.

12. U revizijskom stadiju postupka je i dalje prijeporno je li predmetna nekretnina na dijelu na kojem je tužitelj postavio metalna vrata predstavlja nerazvrstanu cestu, te je li tuženik po odredbama Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14 – dalje: ZC) postao vlasnik iste, iako je u zemljišnoj knjizi kao vlasnik upisan tužitelj.

13. U postupku koji je prethodio reviziji je utvrđeno:

- da je tužitelj vlasnik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] zgrada s 27 m2 dvor s 500 m2, tenis igrališta s 1292 m2 i šuma s 934 m2, ukupno 2753 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da iz podataka Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Supetar od 2. listopada 2017. proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije evidentirana kao nerazvrstana cesta, niti je zaprimljen odgovarajući geodetski elaborat kojim bi se u katastarskom operatu evidentirala nerazvrstana cesta,

- da iz dopisa Županijske uprave za ceste Split od 2. listopada 2017. proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije u sastavu ni jedne razvrstane Županijske ili lokalne ceste kojom bi upravljala ta Uprava, a da je preko dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] položena nerazvrstana cesta kojom upravlja jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Supetar,

- da je Odlukom Ministarstva pomorstva, prometa i veza o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste („Narodne novine“ broj 25/98) utvrđeno da je cesta 6160 – T.L. Kaktus – Ž6188 u duljini od 1 km razvrstana u županijske ceste, a kao županijska cesta navedena je i u Odlukama koje su objavljene u „Narodnim novinama“ broj 79/99 i broj 54/08,

- da je Odlukom Ministarstava mora, prometa i infrastrukture o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste od 22. siječnja 2010. („Narodne novine“ broj 17/10) utvrđeno da je predmetna cesta prekategorizirana kao lokalna cesta novog broja L67222 – T.L. Kaktus D114, dužine 1 km,

- da je Odlukom o razvrstavanju javnih cesta od 30. ožujka 2012. („Narodne novine“ broj 22/12) utvrđeno da navedena cesta nije više razvrstana ni kao lokalna cesta, odnosno da joj je ukinut status lokalne ceste, na koji način je postala nerazvrstana cesta,

- da je prema Jedinstvenoj bazi podataka o nerazvrstanim cestama na području grada Supetra od 28. srpnja 2014., Klasa: 340-01/14-01/05, Urbroj: 2104/01-03/1-14, nerazvrstanoj cesti broj Su-NC85 dodijeljen naziv „Odvojak Put Vele luke I“, a prema Jedinstvenoj bazi podataka o nerazvrstanim cestama na području grada Supetra od 15. svibnja 2017., Klasa: 340-01/14-01/05, Urbroj: 2104/01-03/1-17-6, da nerazvrstana cesta dobiva broj Su-NC67, naziva „Put Vele luke“,

- da iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju proizlazi da se na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi metalni klin uvijen u betonsku posudu sa lavandom i palmom, a za koju su bila zavarena prijašnja (predmetna) vrata, dok se malo južnije sada nalaze dvoja pokretna vrata za dvije kolničke trake koje vode u hotelsko naselje, groblje i ostale sadržaje koje su u funkciji hotelskog kompleksa,

- da je tužitelj na spornom mjestu ponovno postavio metalna vrata.

14. Prvostupanjski sud pozivom na odredbe članka 101. stavak 1. ZC koji propisuje da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, a u stavku 2. istog članka da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste, je zaključio da je čest. zem. [katastarska čestica] na mjestu s kojeg je tuženik uklonio metalna vrata, asfaltirana cesta koja je jedini pristupni put automobilom do gradskog groblja „Sv. Nikola“ i koju koristi veći broj korisnika, te da predstavlja sastavni dio nerazvrstane ceste u Gradu Supetru označene kao Su-NC67, te je kao takva u vlasništvu tuženika koji je ovlašten poduzimati radnje opisane u tužbenom zahtjevu, pa posljedično primjenom članka 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje: ZVDSP) je odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

15. Međutim, drugostupanjski sud je zaključio da se iz izvedenih dokaza tijekom postupka ne može izvesti zaključak da upravo sporni dio nekretnine s kojeg je tuženik uklonio vrata tužitelja čini dio nerazvrstane ceste.

15.1. Naime, iz Jedinstvene baze podataka o nerazvrstanim cestama od 28. srpnja 2014. i 15. svibnja 2017. ne može se izvesti zaključak da upravo sporni dio nekretnine s kojeg je tuženik uklonio vrata tužitelja čini dio nerazvrstane ceste označene u Jedinstvenoj bazi podataka brojem Su-NC85 (kasnije Su-NC67).

15.2. Isto tako, zaključuje drugostupanjski sud, tuženik da je cesta broj Su-NC85 naziva „Odvojak Put Vele luke I" (kasnije prema Jedinstvenoj bazi podataka o nerazvrstanim cestama na području grada Supetra od 15. svibnja 2017., broj Su- NC67, naziva „Put Vele luke“) postala javno dobro u općoj uporabi, ne dokazuje pravomoćnom uporabnom dozvolom ili drugim aktom (članak 102. stavak 1. ZC), kao što ne dokazuje ni da bi sporni dio nekretnine tužitelja s kojeg su uklonjena vrata predstavljao dio nerazvrstane ceste izvodom iz katastra, katastarskim planom ili odgovarajućim geodetskim elaboratom.

15.3. Stoga je drugostupanjski sud preinačio prvostupanjsku presudu (članak 373. točka 1. i 2. ZPP) i prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu kojim je tužitelj tražio da se utvrdi čin uznemiravanja od strane tuženika i zabranu prestanka uznemiravanja njegovog prava vlasništva predmetne nekretnine. Kako je tužitelj opet sam postavio po tuženiku uklonjena vrata na istom mjestu, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu (članak 368. stavak 2. ZPP) u pogledu zahtjeva tužitelja da se tuženika obveže da donese i montira mentalna vrata na predmetnoj nekretnini.

16. Prema shvaćanju ovoga suda odluka drugostupanjskog suda je pravilna.

17. Odredbom članka 167. stavak 1. ZVDSP je propisano da vlasnik, ako ga treća osoba bespravno uznemirava na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, može putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, dok je stavkom 2. iste zakonske odredbe propisano da bi u postupku pred sudom ostvario svoje pravo iz stavka 1. tog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; a ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

18. Prema odredbi članka 98. stavak 1. ZC nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim tim zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona, a koje prema stavku 2. i 3. tog članka odlukom određuje ministar koja se objavljuje u „Narodnim novinama“.

19. Prema odredbi članka 101. stavak 1. ZC nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, a prema stavku 2. iste odredbe nerazvrstana cesta se ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

20. Prema odredbi članka 131. ZC ceste koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, postaju nerazvrstane ceste (stavak 1.). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar (stavak 3.). Nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz članka 107. ovoga Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista (stavak 4.). Nerazvrstane ceste iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (stavak 6.).

21. Dakle, provedba prijavnog lista temelji se na odredbi članka 131. ZC, kojom je propisano da će se nerazvrstane ceste upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinica lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise.

22. Pritom valja reći da kvalifikacija nekretnine kao javnog dobra u općoj uporabi temeljem članka 131. ZC mora biti evidentirana u katastru temeljem geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

23. Stoga je pravilan zaključak drugostupanjskog suda da tuženik u konkretnom slučaju nije dokazao da se nerazvrstana cesta broj Su-NC85 (kasnije Su-NC67) dijelom proteže po prijepornom dijelu nekretnine tužitelja.

24. Zbog svega navedenog, a s obzirom da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je reviziju tuženika odbiti kao neosnovanu na temelju odredbe članka 393. ZPP, te odlučiti kao u izreci presude.

Zagreb, 14. rujna 2022.

Predsjednik vijeća:

Đuro Sessa