REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 434/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Đura Sesse člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. K. iz H. D., OIB ..., zastupanog po punomoćniku Z. B., odvjetniku iz Z., protiv tuženika W. o. V. I. G. d.d. iz Z., OIB ..., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima Odvjetničkog društva K. & P. d.o.o. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-900/2021-2 od 7. listopada 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-306/2017-37 od 7. lipnja 2021., na sjednici održanoj 14. rujna 2022.

r i j e š i o  j e:

Dopušta se revizija tuženika protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-900/2021-2 od 7. listopada 2021. zbog pravnih pitanja:

„U slučaju preinake tužbe za naknadu neimovinske štete i to povišenjem tužbenog zahtjeva, a po osnovi pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Su-IV-47/2020-5 od 5. ožujka i 15. lipnja 2020.g. („novi“ Orijentacijski kriteriji), teku li zakonske zatezne kamate na iznos za koji je uvećan tužbeni zahtjev, od trenutka preinake ili od dana podnošenja odštetnog zahtjeva/tužbe?

Protivi li se odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014), povećanje tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka uslijed donošenja pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Su-IV-47/2020-5 od 5. ožujka i 15. lipnja 2020.g. („novi“ Orijentacijski kriteriji)?“

Obrazloženje

1. Tuženik W. o. V. I. G. d.d. (dalje: tuženik) predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž- 900/2021-2 od 7. listopada 2021. kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 306/2017-37 od 7. lipnja 2021. postavljajući slijedeća pitanja:

2. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pitanja:

„a)U slučaju preinake tužbe za naknadu neimovinske štete i to povišenjem tužbenog zahtjeva, a po osnovi pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Su-IV-47/2020-5 od 5. ožujka i 15. lipnja 2020.g. („novi“ Orijentacijski kriteriji), teku li zakonske zatezne kamate na iznos za koji je uvećan tužbeni zahtjev, od trenutka preinake ili od dana podnošenja odštetnog zahtjeva/tužbe?

odnosno

Da li se početak tijeka zakonskih zateznih kamata na iznos za koji je preinakom uvećan tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete istaknut u tužbi, uslijed pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Su-IV-47/2020-5 od 5. ožujka i 15. lipnja 2020.g. („novi“ Orijentacijski kriteriji), procjenjuje primjenom članka 1103. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/2005, 41/125/2011, 78/2015, 29/2018) ili članka 12. stavka 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14,) ako je riječ o iznosu kojeg tužitelj nije potraživao odštetnim zahtjevom?

b)Je li pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Su-IV-47/2020-5 od 5. ožujka i 15. lipnja 2020.g. („novi“ Orijentacijski kriteriji) okolnost koja tužitelju daje pravo da preinači tužbu i nakon zaključenja prethodnog postupka jer je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, u smislu članka 190. stavka 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014)?

odnosno

Protivi li se odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014,), povećanje tužbenog zahtjeva nakon zaključenja prethodnog postupka uslijed donošenja pravnog shvaćanja zauzetog na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj Su-IV-47/2020-5 od 5. ožujka i 15. lipnja 2020.g. („novi“ Orijentacijski kriteriji)?“

3. Kao razloge važnosti postavljenih pitanja tuženik navodi da je pobijana presuda u suprotnosti sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda iznijetim u odluci Revr 1797/10 od 19. ožujka 2013., Revd 2315/2021-2 od 26. svibnja 2021., kao i da odstupa od pravnih shvaćanja drugih Županijskih sudova (Županijski sud u Dubrovniku Gž- 469/2021-2 od 7. srpnja 2021., Županijski sud u Puli – Pola Gž-1216/2020-2 od 22. prosinca 2020.)

4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

5. Postupajući po odredbi čl. 385.a i čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u odnosu na pitanja navedena u izreci ovoga rješenja u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. al. 1. i 2. ZPP, jer je riječ o pravnim pitanjima važnim za rješenje ovoga spora a o kojem odluka suda drugoga stupnja odstupa od sudske prakse revizijskog suda a praksa viših sudova o tim pravnim pitanjima nije jedinstvena.

6. Preostala pitanja su u bitnom dijelu sadržana u dopuštenim pitanjima, a u tom kontekstu će odgovorom na pitanje biti zauzeto i pravno stanovište u odnosu na različitu praksu drugostupanjskog suda na koju se podnositelj prijedloga za dopuštenje revizije poziva.

7. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP riješiti kao u izreci.

Zagreb, 14. rujna 2022.

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.