REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 484/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Glušića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja F. B., iz B., ... OIB ..., zastupanog po punomoćniku Z. K., odvjetniku u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, Z., OIB ..., zastupane po zamjenici Općinskog državnog odvjetnika u Z. M. P. G., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R- 18/2020-2 od 29. travnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1057/2019-15 od 26. studenog 2019., u sjednici održanoj 14. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tuženice, preinačuju presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-18/2020-2 od 29. travnja 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1057/2019-15 od 26. studenog 2019. te sudi:

"Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

''1. Tužena Republika Hrvatska, OIB ..., dužna je tužitelju F. B. iz B., ... OIB ..., isplatiti u roku od 8 dana iznos od 18.978,69 kuna neto, uvećano za zakonsku zateznu kamatu do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, i to na iznose od:

- 3.179,97 kuna tekućom od 01. siječnja 2014. godine pa do isplate

- 3.030,32 kuna tekućom od 01. siječnja 2015. godine pa do isplate

- 3.030,32 kuna tekućom od 01. siječnja 2016. godine pa do isplate - 3.027,04 kuna tekućom od 01. siječnja 2017. godine pa do isplate

- 3.027,04 kuna tekućom od 01. siječnja 2018. godine pa do isplate

- 3.684,00 kuna tekućom od 01. siječnja 2019. godine pa do isplate.

2. Nalaže se tuženoj da tužitelju naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 6.250,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 26. studenog 2019. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku 8 dana.''

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 6.500,00 kuna / 862,70 eura[1] u roku od 15 dana."

Obrazloženje

1. Pobijanom drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je tuženici naloženo isplatiti tužitelju 18.978,69 kuna sa zateznim kamatama i parničnim troškovima u iznosu od 6.250,00 kn.

2. Protiv drugostupanjske presude reviziju iz čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 - dalje ZPP) podnosi tuženica zbog sljedećih pravnih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena rješenjem ovoga suda poslovni broj Revd 1870/2020-2 od 26. kolovoza 2020.:

"Da li je tužitelj, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, a imajući pri tome u vidu čl. 3. i čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (''Narodne novine'' broj 76/09, 92/14, dalje ZPPO) koji propisuje što su policijski poslovi i koje su policijske ovlasti, te Pravilnik o unutarnjem redu MUP-a, u kojem je naveden opis poslova radnog mjesta tužitelja?

Da li tužitelj može ostvariti pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, a imajući u vidu odredbu čl. 28. st. 5. Zakona o policiji (''Narodne novine'' broj: 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16, dalje ZOP) koji propisuje da će način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisati ministar pravilnikom, i čl. 2. i 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo (''Narodne novine'' broj: 64/11), koji propisuje način i uvjete za navedeno?".

Traži naknadu troška revizijskog postupka.

3. Tužitelj je u odgovoru na reviziju predložio odbiti je kao neosnovanu.

4. Revizija je osnovana.

5. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 18.978,69 kuna s pripadajućom zateznom kamatom na ime troškova nabave građanskog odijela za utuženo razdoblje od 2013. do 2018. godine.

6. Pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je da:

- je tužitelj zaposlen u C. I. V. na mjestu policijskog službenika - vještaka za toksikološka vještačenja;

- iz iskaza svjedoka G. M., savjetnika ministra i bivšeg načelnika C. I. V. proizlazi da se poslovi vještaka obavljaju u okviru kaznenog postupka i policijskih izvida, da vještak može sudjelovati u očevidu i pregledati objekt i prostor, prikupljati, koristiti i obrađivati podatke, pri čemu pomaže tijelima postupka ODO, policiji i sudu, ima službenu iskaznicu i zadužuje zaštitnu radnu odjeću;

- iz iskaza tužitelja proizlazi da nije zadužio policijsku odoru, poslove da je obavljao isključivo u građanskom odijelu, a poslodavac mu nije omogućio nabavku građanskog odijela niti mu je platio naknadu za nabavu istog; zaštitnu radnu odjeću i to kombinezon i radne cipele koristi samo pri očevidu, a ispod toga nosi vlastitu građansku odjeću; da obavlja policijske poslove i primjenjuje policijske ovlasti na način da provodi očevide, pretrage, ispitivanje potencijalno sumnjivih osoba, prikljupljanje informacija od građana, poslove otkrivanja kaznenih djela i počinitelja, prikupljanje i otkrivanje podataka o djelima i počiniteljima, kod očevida je ovlašten ući u tuđi dom i pregledavati objekt i prostor, zadužuje službenu značku, iskaznicu, oružje i streljivo.

7. Tužbeni zahtjev je pravomoćno prihvaćen, primjenom čl. 28. ZOP u vezi s čl. 3. i čl. 13. ZPPO, jer su nižestupanjski sudovi zaključili da je tužitelj kao policijski službenik obavljao na svom radnom mjestu policijske poslove primjenom policijskih ovlasti.

8. Pozivajući se na pogrešnu primjenu materijalnog prava iz čl. 3. i čl. 13. ZPPO, čl. 28. st. 5. ZOP i čl. 3. Pravilnika o načinu i uvjetima za ostvarivanje prava policijskih službenika na građansko odijelo ("Narodne novine" broj 64/11 – dalje: Pravilnik), tuženica analizira sadržaj poslova tužitelja, koji je nesporno u utuženom razdoblju obavljao poslove vještaka za toksikološka vještačenja. Ističe kako su poslovi vještačenja stručni, a ne policijski poslovi.

9. Prema odredbi čl. 391. st. 1. ZPP, u povodu revizije iz čl. 382. toga Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

10. Pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova, ovaj sud ne može prihvatiti.

11. Odredbom čl. 28. st. 1. i 2. ZOP propisano je da policijski službenik zadužuje službenu značku, službenu iskaznicu, oružje i streljivo, službenu odoru te drugu propisanu opremu. Iznimno, službenu odoru ne zadužuje policijski službenik koji poslove svog radnog mjesta obavlja isključivo u građanskom odijelu.

12. Odredbom čl. 28. st. 4. i 5. ZOP propisano je da pravo na građansko odijelo ima policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti, isključivo u građanskom odijelu, a način i uvjete za ostvarivanje prava propisat će ministar pravilnikom.

13. Odredbom čl. 2. citiranog Pravilnika propisano je da pravo na građansko odijelo, prema odredbama Zakona o policiji i Pravilnika, ima policijski službenik koji sukladno opisu poslova radnog mjesta, tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu.

14. Sukladno čl. 3. Pravilnika, popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnika sastavlja se na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. Navedenim policijskim službenicima Ministarstvo unutarnjih poslova jednom godišnje osigurava pravo na građansko odijelo.

15. Odredbom čl. 3. st. 1. ZPPO propisano je da su policijski poslovi: zaštita života, prava, slobode, sigurnosti i nepovredivosti osobe, zaštita javnog reda i mira te imovine, sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, traganje za imovinskom koristi stečenoj kaznenim djelom, nadzor i upravljanje cestovnim prometom, protueksplozijska zaštita, poslovi sa strancem, nadzor državne granice, poslovi zaštite zračnog prometa propisani posebnim zakonom, poslovi na moru i unutarnjim plovnim putovima iz nadležnosti policije, osiguranje i zaštita osoba, objekata i prostora, postupanje s uhićenikom i pritvorenikom, te da se policijski poslovi (st. 2.) obavljaju primjenom policijskih ovlasti.

16. Policijske ovlasti su prema odredbi čl. 13. ZPPO, između ostalog: prikupljanje, procjena, pohrana, obrada i korištenje podataka, provjera i utvrđivanje identiteta osoba i predmeta i pregled dokumentacije.

17. S obzirom da, prema odredbi čl. 28. st. 5. ZOP, način i uvjete za ostvarivanje prava na građansko odijelo propisuje ministar pravilnikom, da je predmetnim Pravilnikom, koji je donio ministar u čl. 3. st. 1. izričito određeno da se popis policijskih službenika iz čl. 2. Pravilnik sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja a odobrava ga glavni ravnatelj policije, tumačenjem domašaja i značenja odredbe čl. 28. st. 5. ZOP dolazi se do zaključka da tim odredbama nije propisan automatizam u priznavanju prava na građansko odijelo svim policijskim službenicima koji obavljaju policijske poslove i primjenjuju policijske ovlasti jer se prethodno mora utvrditi (što je uvjet) da se radi o policijskom službeniku koji sukladno opisu poslova radnog mjesta tijekom kalendarske godine obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu. Zato se i popis takvih policijskih službenika sastavlja na temelju prijedloga nadležnih rukovoditelja, a odobrava ga glavni ravnatelj policije. To znači da isključivo glavni ravnatelj policije određuje koji policijski službenik iz čl. 28. st. 4. ZOP ima pravo na građansko odijelo, te se, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, o navedenom pravu ne može raspravljati kao o prethodnom pitanju u smislu čl. 12. ZPP.

18. S obzirom da tužitelj niti ne tvrdi da je stavljen na takav popis, očito je da glavni ravnatelj policije ne smatra da poslovi koje konkretno obavlja tužitelj predstavljaju policijske poslove u smislu čl. 28. st. 4. ZOP slijedom čega tužitelju nije priznato pravo na građansko odijelo.

19. Kad bi se o navedenom pravu i moglo raspravljati kao o prethodnom pitanju ističe se da ovaj sud prihvaća navode tuženice, prema kojima su poslovi vještačenja stručni, a ne policijski poslovi u smislu čl. 3. ZPPO prilikom kojih tužitelj ne primjenjuje policijske ovlasti u smislu čl. 13. ZPPO isključivo u građanskom odijelu pa da bi u smislu čl. 28. st. 4. i 5. ZOP imao pravo na građansko odijelo.

20. Tužitelj, prema shvaćanju ovoga suda, kao vještak za toksikološka vještačenja, obavlja isključivo stručne poslove u okviru kojih poslova procjenjuje, pohranjuje i koristi podatke te pregledava dokumentaciju, a njegova osnovna zadaća, nije neposredno sprječavanje kaznenih djela i prekršaja, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima, traganje za počiniteljima kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti i prekršaja i njihovo dovođenje nadležnim tijelima, već stručna pomoć drugim policijskim tijelima i službenicima kojima je to primarna zadaća u okviru njihovog radnog mjesta.

21. Ako je tužitelj po potrebi obavljao i druge poslove iz djelokruga službe, pa time i poslove otkrivanja kaznenih djela i prekršaja, prikupljanja podataka o tim djelima i počiniteljima pritom primjenjivao policijske ovlasti, on bi kao pojedini policijski službenik koji sudjeluje u operativnim akcijama kao stručna osoba sukladno odredbama čl. 29. i 30. Uredbe o izgledu odora policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova ("Narodne novine" broj 88/11, 129/11 i 100/13) ostvario pravo na dodatnu policijsku odoru, ali te poslove, prema navedenom, svakako ne obavlja kontinuirano tijekom cijele kalendarske godine isključivo u građanskom odjelu, a što je preduvjet za ostvarivanje prava na građansko odijelo u smislu čl. 28. st. 4. ZOP. 22. Stoga, prema pravnom shvaćanju ovoga suda, s obzirom na sadržaj čl. 3. i čl. 13. st. 1. ZPPO i konkretne poslove koje tužitelj obavlja na svom radnom mjestu, ne radi se o policijskim poslovima koji se obavljaju tijekom cijele godine primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odjelu pa tužitelj nema pravo na građansko odijelo u smislu čl. 28. st. 4. i st. 5. ZOP.

23. Slijedom navedenoga odgovori na postavljena pitanja glase:

- tužitelj, na radnom mjestu vještaka za toksikološka vještačenja, s obzirom na opis poslova radnog mjesta koje obavlja, nije policijski službenik koji obavlja policijske poslove primjenom policijskih ovlasti isključivo u građanskom odijelu, u smislu čl. 3. i čl. 13. ZPPO, te Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova,

- tužitelj, na radnom mjestu vještaka za toksikološka vještačenja, nema pravo na građansko odijelo ako glavni ravnatelj policije nije odobrio popis policijskih službenika koji ostvaruju pravo na građansko odijelo, u smislu odredaba čl. 28. st. 5. ZOP i čl. 2. i čl. 3. Pravilnika.

24. Zbog navedenog je, na temelju čl. 395. st. 1. ZPP, prihvaćena revizija tuženice pa su preinačene nižestupanjske presude i tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan.

25. Budući da je preinačena odluka o glavnoj stvari, ovaj sud je na temelju čl. 166. st.

2., čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, odlučio kao u preostalom dijelu izreke. Tuženici su naknađeni troškovi sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14 i 118/14 - dalje: OT), primjenom čl. 163. ZPP, i to: troškovi sastava odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kuna (Tbr. 8/1 OT), sastava podneska od 1. listopada 2019. u iznosu od 1.000,00 kuna (Tbr. 8/1 OT), zastupanja na ročištima održanima 10. rujna 2019. i 21. listopada 2019. u iznosima od po 1.000,00 kuna (Tbr. 9/1 OT), sastava žalbe protiv presude u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr. 10/1 OT) te sastava revizije u iznosu od 1.250,00 kuna (Tbr. 10/6 OT), odnosno ukupno 6.500,00 kuna / 862,70 eura.

Zagreb, 14. rujna 2022.

Predsjednica vijeća:

Renata Šantek, v.r.