REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 2401/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Đura Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari predlagateljice M. S., OIB … , iz S., zastupana po punomoćniku D. M., odvjetniku u S., protiv predloženika D. Š. iz S., OIB: … , zastupan po punomoćniku I. R., odvjetniku u S., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o prijedlogu predloženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž-65/2022-2 od 9. veljače 2022., kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1- 8/2020 od 15. listopada 2021., na sjednici održanoj 5. listopada 2022.
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Predloženik D. Š. (dalje: predloženik) predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv rješenja Županijskog suda u Zadru, poslovni broj Gž- 65/2022-2 od 9. veljače 2022. kojim je preinačeno rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj R1-8/2020 od 15. listopada 2021. postavljajući slijedeća pitanja:
„1. Može li sud provesti test razmjernosti određen odlukama Europskog suda za ljudska prava za ocjenjivanje postojanja povrede prava na dom, bez provođenja svih predloženih dokaza, a posebno bez provođenja dokaza saslušanjem stranaka 2. Je li sud po službenoj dužnosti dužan provesti sve dokaze potrebne kako bi utvrdio postojanje prava na dom prema činjeničnim navodima stranaka ili može zaključivati o činjenicama postupka samo iz navoda stranka iz podnesaka?
3. Može li se smatrati da osoba ima osiguran drugi dom na nekretnini na kojoj druga osoba ima pravo plodouživanja i može li se smatrati da osoba ima osiguran drugi dom na nekretnini na kojoj ima suvlasništvo, a faktički tu nekretninu godinama koristi druga osoba sa obitelji te ta nekretnina predstavlja dom tih osoba?
4. Ima li se pravo pozivati na zabranu miješnja na pravo na dom stranka, u ovom slučaju predlagateljica, koja je pokrenula postupak kojim se potencijalno dovodi do miješnja u pravo na dom stranaka?
5. Na kome je teret dokaza da je došlo do miješanja u pravo na dom, a na kome je teret dokaza da je miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i da je nužno u demokratskom društvu, u predmetu u kojem je predlagatelj/tužitelj osoba koja je pokrenula postupak i koja samostalno može disponirati svojim zahtjevom, odnosno može svoj zahtjev povući?
6. Mora li se vrijednost nekretnine kod predmeta diobe odrediti prema stanju u trenutku donošenja odluke neovisno o tome jesu li stranke prigovarale visini procijenjene vrijednosti i je li sud dužan procijeniti vrijednost nekretnine prema stvarnoj površini nekretnine i stvarnoj vrijednosti koju bi ta nekretnina imala na tržištu nekretnina?“
2. Odgovorom na prijedlog predlagateljica osporava navode iz prijedloga i predlaže da se isti kao nedopušten odbaci.
3. Kao razloge važnosti postavljenih pitanja predloženik navodi da je pobijanorješenje u suprotnosti sa pravnim shvaćanjem drugih drugostupanjskih sudova iznijetim u odlukama Županijskog suda u Zadru Gž-284/2020-2 od 5. ožujka 2020., Županijskog suda u Varaždinu Gž-297/2021-2 od 20. prosinca 2021., Županijskog suda u Splitu Gž-1186/2021 od 9. studenog 2021., Županijskog suda u Zadru Gž-24/18 od 19. siječnja 2018., te odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu Zrilić protiv Republike Hrvatske zahtjev br. 46726/11.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) revizijski sud ocjenjuje da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten budući da se predloženik poziva na pravna shvaćanja iznijeta u ukidnim odlukama drugih županijskih sudova koja su obvezujuća samo u okviru činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja pa nemaju značenje razloga važnosti. Zbog toga nisu ispunjeni uvjeti za intervenciju ovoga suda. U odnosu na odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu Zrilić protiv Republike Hrvatske zahtjev br. 46726/11 predloženik u postavljenim pitanjima polazi od pogrešnog tumačenja citirane odluke. Naime, sud drugog stupnja je prilikom donošenja pobijanog rješenja uzeo u obzir pravna shvaćanja iz ove odluke te je provođenjem testa razmjernosti iznio pravno shvaćanje u pogledu osnovanosti prigovora prava na dom obiju stranaka u postupku, a koje tumačenje nije suprotno ovoj odluci.
5. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 5. listopada 2022.
Predsjednica vijeća:
Mirjana Magud, v.r.
