REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 15 Pž-4089/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Veljak, predsjednice vijeća, Maria Vukelića, suca izvjestitelja i doc. dr. sc. Jelene Čuveljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja L. H. d.o.o., k.d., OIB ..., V. G., kojeg zastupa punomoćnik I. S., odvjetnik u Z., protiv tuženika A. O. d.d., OIB ..., Z., kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva G. i partneri d.o.o. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2379/2018-49 od 31. svibnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 14. rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2379/2018-49 od 31. svibnja 2021.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvostupanjski sud je odlučio:

„I Odbija se tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku A. O. d.d., da tužitelju L. H. d.o.o isplati iznos od 54.181,00 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. II Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 11.872,80 kn, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.“

2. Tako je prvostupanjski sud presudio primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) u vezi s čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP, ocjenjujući da u ovoj pravnoj stvari na temelju dokaza provedenih tijekom postupka nije mogao sa sigurnošću utvrditi osnovanost tužbenog zahtijeva.

3. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu osporavajući je u cijelosti iz svih zakonom predviđenih razloga.

4. U bitnom ističe da u obrazloženju presude nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji opravdavaju zaključak suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno konstatirano je vrlo kratko i šturo radi koje činjenice sud smatra da je trebalo odbiti tužbeni zahtjev bez da je obrazloženo kako ta činjenica utječe na odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Ističe da vozač vozila osiguranog kod tuženika, prilikom vožnje kamionom nije vidio da vrata nisu potpuno otvorena te je udario kamionom u vrata i tom radnjom uzrokovao imovinsku štete oštećenjem garažnih vrata tužitelja

5. Slijedom navedenog predlaže preinačiti podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

6. Nije podnesen odgovor žalbu.

7. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

8. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a u granicama žalbenih razloga pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud donio pravilnu i na zakonu osnovanu odluku.

9. Iz stanja spisa proizlazi da je predmet spora isplata naknade štete u iznosu od 54.181,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama i troškom. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija tuženika, ni nastanak štetnog događaj. Među strankama je sporna osnova i visina, kao i odgovornost za nastanak štetnog događaja.

10. Nije sporno da je vozilo tužitelja bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, kad je, 20. svibnja 2017., u poslovnici tužitelja u Z., prilikom isporuke robe došlo do oštećenja kliznih vrata tužitelja koja se nalaze u istovarnoj rampi navedenog objekta,

11. Tuženik smatra da je do oštećenja na vratima utovarnog prostora na nekretnini u vlasništvu tužitelja došlo zbog propusta radnika tužitelja koji neposredno prije utovara robe nije na pravilan način otvorio klizna vrata zbog čega je prilikom utovara robe došlo do udara dostavnog vozila u panel i oštećenja vrata.

12. Radi utvrđenja spornih činjenica prvostupanjski sud je saslušao svjedoke, proveo dokaz vještačenjem i proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje prometnog vještaka.

13. Na temelju dokaza provedenih tijekom postupka prvostupanjski sud zaključuje kako nije mogao sa sigurnošću utvrditi osnovanost tužbenog zahtijeva. Između ostalog prvostupanjski sud smatra da tužitelj tijekom postupka nije dokazao spornu činjenicu da njegov djelatnik nije odgovoran za nastanak štetnog događaja jer klizna vrata nisu bila podignuta do kraja.

14. Ova utvrđenja pobijaju odlučne žalbene navode da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

15. Žalitelj ističe da garažna vrata nisu bila podignuta do kraja, ali da vozač kamiona nije to vidio i zabio se svojim kamionom, osiguranim kod tuženika u tužiteljeva garažna vrata.

16. Suprotno navedenom, prometni vještak je izjavio kako je u konkretnom slučaju do štetnog događaja došlo i iz razloga jer vrata nisu bila podignuta do kraja, što bi zapravo trebao biti pravilan položaj da bi se moglo prometovati ulazom na kojem se nalaze predmetna vrata.

17. Žalbenim navodima tužitelj u biti ponavlja navode istaknute tijekom prvostupanjskog postupka, a u vezi kojih je prvostupanjski sud dao jasne i valjane razloge i pravilnom primjenom materijalnog prava osnovano odbio tužbeni zahtjev.

18. Tijekom postupka nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo. Razlozima svoje žalbe, žalitelj nije doveo u sumnju pravilnost pobijane presude.

19. Isto tako, odluka prvostupanjskog suda o parničnom trošku je pravilna, obrazložena i u skladu s odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a i odredbama Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 74/95, 57/96, 137/02 i 26/03 – pročišćeni tekst) uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15).

20. Stoga je žalbu valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

Zagreb, 14. rujna 2022.

Predsjednica vijeća

Marina Veljak