Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj 6 Gž-790/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Gorana Škugora predsjednika vijeća, Verice Kos sutkinje izvjestiteljice i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. M. iz S., OIB: …, koju zastupa punomoćnica T. L., odvjetnica iz S., protiv tuženice T. T. iz S., OIB: …, koju zastupa punomoćnik N. D., odvjetnik iz Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P- 93/20-91 od 9. lipnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 14. rujna 2022.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice M. M. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj P-93/20-91 od 9. lipnja 2021. u pobijanom dijelu pod točkama I, II. i III. izreke.

II. Odbijaju se kao neosnovani zahtjev tužiteljice M. M. za naknadu troškova sastava žalbe u iznosu od 1.250,00 kn i zahtjev tuženice T. T. za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu u iznosu od 1.250,00 kn.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

''I. Odbija se tužiteljica sa tužbenim zahtjevom koji glasi:

"Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica 102/651 dijela kčbr. 678 pašnjak J. od 651 m2, upisan u zkul. 623 k.o. P. i to dijela kčbr. 678 označenog na skici u nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke dipl. ing. V. R. od 8.8.2017. označen točkama m-g-h-i-j-k-l, pa je tužena dužna trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice u zemljišnoj knjizi."

II. Odbija se tužiteljica i sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.

III. Nalaže se tužiteljici da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 22.250,00 kn u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženice za naknadom parničnog troška preko iznosa dosuđenog pod toč. III. Izreke.''

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpunom utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se presuda preinači i usvoji tužbeni zahtjev ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, uz naknadu troškova žalbe. Za sastav žalbe zahtijeva naknadu od 1.250,00 kn. Navodi da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, da je sud prvog stupnja pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, zbog čega nije pravilno primijenio odredbe materijalnog prava. Iako tužiteljica presudu pobija u cijelosti, po sadržaju žalbe je zaključiti da je pobija u dijelu u kojem nije uspjela u sporu, dakle pod točkama I, II. i III. izreke, pa je, u smislu odredbe čl. 365. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP) po žalbi tužiteljice presuda u tome dijelu ispitivana.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljice, tuženica navodi da su žalbeni navodi neosnovani te predlaže žalbu kao neosnovanu odbiti, uz obvezu da tužiteljica naknadi tuženoj trošak odgovora na žalbu. Za sastav odgovora na žalbu zahtijeva naknadu od 1.250,00 kn.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmetom ovog postupka je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je vlasnica 102/651 dijela kčbr. 678 pašnjak J. od 651 m2 upisane u zk. ul. 623 k. o. P. i to dijela označenog na skici u nalazu i mišljenju vještaka V. R. od 8. kolovoza 2017. točkama m-g-h-i-j-k-l te zahtjev za trpljenje uknjižbe prava vlasništva tužiteljice u zemljišnoj knjizi.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu u okviru žalbenih navoda tužiteljice, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti, pa ni povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju ističe tužiteljica. Suprotno tvrdnji tužiteljice, pobijana presuda sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, koji imaju podlogu u izvedenim dokazima te se može ispitati. Sve izvedene dokaze sud prvog stupnja je prosuđivao po slobodnom uvjerenju, ali je stečeno uvjerenje opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima, pa nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP na koju sadržajem žalbe upire tužiteljica.

7. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za odluku u ovoj pravnoj stvari. Žalbeni navodi tužiteljice predstavljaju iznošenje subjektivnih pravnih shvaćanja koja nemaju uporišta u stanju spisa.

8. Sud prvog stupnja u postupku je utvrdio:

- da je tužiteljica upisana kao vlasnica kčbr. 679 J. u J. površine 285 m2 iz zk. ul. 624 k. o. P.,

- da je prednik tuženice M. T. upisan kao vlasnik kčbr. 678 J. u J. površine 651 m2 iz u zk. ul. 623 k. o. P.,

- da su te čestice susjedne, odnosno nalaze se jedna uz drugu i u naravi predstavljaju zatravnjenu površinu koja se ne obrađuje,

- da su kčbr. 679 i kčbr. 678 k. o. P. nastale iz kčbr. 658 k. o. O., površine 418 čhv ili 1503 m2, upisane u zk. ul. 1208 (koji uložak je ugašen) i to u postupku nove katastarske izmjere, odnosno obnove zemljišne knjige i osnivanja nove zemljišne knjige za k. o. P. 2009. godine, u kojem postupku je tužiteljica prigovorila površini nove kčbr. 679., radi čega je rješenjem Z-2892/10 od 8. veljače 2011. u smislu čl. 195. Zakona o zemljišnim knjigama upućena pokrenuti parnicu protiv tuženika radi ispravka pogrešnog upisa,

- da prema identifikaciji kčbr. 658 stare izmjere k. o. O. odgovara novim parcelama i to dijelu kčbr. 677 neiskazane površine od ukupno 1318 m2, cijeloj kčbr. 678 površine 651 m2 (upisano vlasništvo tuženika) i cijeloj kčbr. 679 površine 285 m2 (upisano vlasništvo tužiteljice),

- da je kčbr. 658 Šikara J. u J., površine 418 čhv bila upisana u zk. ul. 1208 k. o. O. kao suvlasništvo H. V. u 12/48 dijela, H. J. u 4/48 dijela, H. V. u 12/48 dijela, L. S. u 3/48 dijela, H. J. u 2/48 dijela, H. F. (prednika tužiteljice) u 2/48 dijela, S. Š. (prednice tuženika) u 13/48 dijela,

- da su na staroj kčbr. 658 kao posjednici u katastru bili evidentirani na površini od 820 m2 i to svaki u ½ dijela F. H. (otac tužiteljice) i J. H. iz S., (stric tužiteljice), H. A. na površini od 227 m2, P. M. (S.) površine 180 m2, H. J. (V.) površine 277, što daje površinu od ukupno 1504 m2, odnosno 418 čhv, s tim da granice posjeda između njih nisu bile označene međama, niti ucrtane u katastru,

- da je prednik tuženice M. T. kupio od S. Š. 19. kolovoza 2003. 9 redova vinograda Šikara J. na čkbr. 658 od 418 čhv upisane u zk. ul. 1208 k. o. O., te je Aneksom istog ugovora utvrđeno da je kupio 13/48 dijela navedene čestice,

- da je F. H., otac tužiteljice u postupku preoblikovanja zemljišne knjige 20. ožujka 2009. dao izjavu da se kčbr. 679 (nastala u postupku preoblikovanja) upiše kao vlasništvo tužiteljice, s čim su se složili i P. M. i I., te H. J. sin V. iz S., i H. J. iz S.,

- da je prema katastarskom operatu od 20. studenog 2008. prednik tužiteljice upisan kao suposjednik u 2/48 dijela stare kčbr. 658, a tuženik u 13/48 dijela iste,

- da se površina za koju tužiteljica tvrdi da ju drži u posjedu, a koju je vještak označio točkama a, b, c, d, e, f, g, h, i, j, k, l, m, u cijelosti odnosi na dio nekadašnje kčbr. 658 k. o. O., s tim da dio označen točkama m- g- h- i- j- k,-l odgovara dijelu današnje kčbr. 678 i ima površinu 102 m2,

- da su tužiteljica i svjedoci o posjedu nekretnine iskazivali prema redovima vinograda (tužiteljica u posjedu četiri reda vinograda, a tuženica devet redova), a ne o površini,

- da bi površina posjeda (prema izračunu vještaka B.) od četiri reda vinograda iznosila približno 316 m2, a površina od devet redova vinograda bi iznosila približno 712 m2,

- da je prednik tuženice svoju parcelu od devet redova vinograda kupio 2003. od Š. S.,

- da su u vrijeme te kupoprodaje i nekretnina tužiteljice i nekretnina tuženice bile zapuštene, redova vinograda nije bilo, već su postojali ostaci nekoliko trsova, da između nekretnina nije bilo međašnih oznaka, no oko međe ni posjedovanja nekretnina stranaka nije bilo sporova.

9. Na temelju ovih utvrđenja sud prvog stupnja je, rukovodeći se načelom o teretu dokazivanja, zaključio da tužiteljica nije dokazala da bi ona i njezin prednik bili u posjedu spornog dijela čkbr. 679 u površini od 102 m2 te da bi dosjelošću stekla vlasništvo, jer da za stjecanje vlasništva dosjelošću nisu ispunjene pretpostavke.

10. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje: ZVDSP) propisano je da se vlasništvo može steći temeljem pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a čl. 114. st. 2. istog Zakona je propisano da je na temelju stavka 1. toga članka stečeno pravo vlasništva kada su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

11. Odredbom čl. 388. st. 2. ZVDSP propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prema odredbi stavka 3. toga članka rokovi za stjecanje i prestanak stvarnih prava određeni tim Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom stavka 2. toga članka, ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen tim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu.

12. Prema čl. 159. st. 1. ZVDSP, vlasništvo stvari stječe se dosjelošću samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

12.1. Prema čl. 159. st. 2. ZVDSP samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 3 godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

12.2. Prema čl. 159. st. 3. ZVDSP samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

13. Kako tužiteljica tvrdi da je stekla vlasništvo dugotrajnim, nesmetanim posjedovanjem, dakle dosjelošću, mora dokazati postojanje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i to samostalnost posjeda određene kakvoće, zakonom predviđeno vrijeme trajanja takvog posjeda (točan početak i završetak dosjedanja) sposobnost posjednika da bude vlasnik određene stvari i sposobnost same stvari.

14. Prema navodima tužiteljice prije nove katastarske izmjere, odnosno obnove zemljišne knjige njena nekretnina je imala površinu od 410 m2, u naravi je bila vinograd od četiri reda, a posjed prema nekretnini tuženice je završavao „nekih pola metra od posljednjeg reda mojeg trsa prema nekretnini je bila međa tuženog“ (prema iskazu tužiteljice na ročištu od 10. travnja 2012.), a novom izmjerom je njena čkbr. 679 smanjena na 285 m2, dok se ostatak nalazi u parceli tuženice čkbr. 678 k. o. P..

15. Iz dokaza izvedenih u prvostupanjskom postupku ne može se zaključiti do kuda se prostirao posjed tužiteljičine nekretnine, kako ga ona opisuje, ni da je njena nekretnina prije obnove zemljišne knjige i nove katastarske izmjere bila površinom veća od 285 m2, a niti da je tužiteljica bila u posjedu spornog dijela čkbr. 678 k. o. P. označenog slovima m-g-h-i-j-k-l, odnosno da bi samostalne posjedovne čine na tome dijelu vršila ona ili njen otac F. H.. Sud prvog stupnja je, naime, suprotno žalbenim navodima tužiteljice, osnovano zaključio da se ni iskazima svjedoka, niti tužiteljice, kao ni očevidom i mjerničkim vještačenjima nisu utvrdile granice posjeda tužiteljice, što je odlučna činjenica u ovoj vrsti spora. Stoga je sud prvog stupanja, jer sa sigurnošću nije utvrdio odlučnu činjenicu o posjedu predmetnog dijela čkbr. 678 k. o. P., primjenom pravila o teretu dokazivanja osnovano tužbeni zahtjev tužiteljice odbio. 16. Valja ukazati i to da ako tužiteljica tvrdi da je vlasnica točno određenog dijela čkbr. 678. k. o. P. ne može ujedno biti i (su)vlasnica 102/651 dijela te nekretnine.

17. Na zakonu je osnovana i odluka o troškovima parničnog postupka. Tužiteljica je u cijelosti izgubila parnicu pa je na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP dužna tuženici naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka je pak osnovano odbijen. Kako prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP drugostupanjski sud po službenoj dužnosti ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, a tužiteljica prvostupanjsku odluku glede visine odmjerenih troškova postupka određeno ne pobija, to glede visine troškova postupka koji su kao opravdani dosuđeni tuženoj prvostupanjska odluka nije ispitivana.

18. Zbog svega navedenog je valjalo, jer nisu osnovanim žalbenim razlozi tužiteljice, a ne postoje ni oni na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, kao neosnovanu odbiti žalbu tužiteljice i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkama I, II. i III. izreke.

19. Odluka pod točkom II. izreke ove drugostupanjske presude se temelji na odredbi čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP. Zahtjev tužiteljice za naknadom troškova sastava žalbe je odbijen kao neosnovan, jer je njena žalba neosnovana.

20. Zahtjev tuženice za naknadom troškova sastava odgovora na žalbu je odbijen kao neosnovan, jer taj trošak nije bio potreban.

21. U nepobijanom dijelu pod točkom IV. izreke prvostupanjska presuda nije ispitivana (čl. 365. st. 1. ZPP).

U Velikoj Gorici 14. rujna 2022.

Predsjednik vijeća

Goran Škugor, v.r.