Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-617/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku u vijeću sastavljenom od sudaca Srđana Kuzmanića predsjednika vijeća, Marija Vetme sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Noemi Butorac članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. Š. iz B., P. ., OIB:., kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu F. K., A. V. i partneri d.o.o. u Z., protiv tuženika: 1) S. L. iz Z., M. .,OIB:. koju zastupa punomoćnik K. Z., odvjetnik u Zadru 2) M. C., 3) A. G., koje su odsutne i nepoznata boravišta i koje zastupa privremena zastupnica I. G. Š., odvjetnica u Z. i 4) M. L. iz Z., B. M. ,., koju zastupa punomoćnik K. Z., odvjetnik u Z., radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva nekretnine, odlučujući o tužiteljevoj žalbi izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Zadru broj P-3594/2015-60 od 31. ožujka 2021., u sjednici održanoj 14. rujna 2022.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru broj P-3594/2015-60 od 31. ožujka 2021.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:
“ I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
'Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik za cijelo dijela nekretnine oznake čest. zem. 1776/2 k.o. Bibinje u površini od 10 m2, koji dio je na skici sudskog očevida sudskog vještaka N. K. iz listopada 2019. označen slovima A-B-C-A, a koja skica je sastavni dio ove presude, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti ishodi upis prava vlasništva na utuženom dijelu nekretnine, u roku od 15 dana.'
II. Dužan je tužitelj naknaditi tuženicama pod 1) i 4) troškove postupka u iznosu od 10.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja presude (31. ožujka 2021.) pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, sve u roku od 15 dana.
III. Dužan je tužitelj naknaditi privremenoj zastupnici I. G. Š., odvjetnici u Z. naknaditi trošak u iznosu od 3.000,00 kn sve sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana donošenja presude (31. ožujka 2021.) pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena."
2. Protiv navedene presude pravovremenu i dopuštenu žalbu izjavio je tužitelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom pobijanu presudu preinačiti i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti, a tužitelju dosuditi parnične troškove zajedno s troškovima žalbenog postupka. Žalitelj u žalbi u bitnom pobija pravilnost slobodne ocjene dokaza i daje svoju ocjenu dokaza. U žalbi tužitelj navodi da iz izvedenih dokaza proizlazi da je on vlasnik dijela nekretnine koja je predmet spora, da su taj dio njegovi prednici posjedovali (povremeno čistili i sjekli drva) te da je posjed prenesen na njega, a da su tuženici držali u posjedu i obrađivali svoju nekretninu do spornog zidića, koji je nekada bio plot, i da tuženici nisu smatrali plot svojim vlasništvom.
2.1. Žalitelj u žalbi ukazuje na nepravilan činjenično pravni zaključak suda da je sam tužitelj u izvanparničnom postupku uređenja međa, na ročištu od 4. svibnja 2012., iskazao da nije obrađivao spornu međašnu površinu sve dok nije s V. H. određena međa (07. prosinca 1996.), da je nakon mjerenja V. H. izgradio zidić, te da je nakon toga mjerenja i posadio smokvu na predmetu spora te da njegov posjed nema potrebnu kvalitetu niti je trajao zakonom potrebno vrijeme za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Žalitelj navodi da na tom ročištu u izvanparničnom postupku nije izjavio da je smokvu posadio on nakon mjerenja, a ni da je rekao da ne bi izvršavao posjed na predmetu spora, kako on tako ni njegovi prednici, već je izjavio da je nije obrađivao, jer ista nije bila obradiva površina da bi se uopće mogla obrađivati, što ne utječe naravno na činjenicu da je bio u posjedu tog dijela nekretnine. Žalitelj u žalbi daje svoju ocjenu svakog iskaza svjedoka. Kritizirajući pravilnost slobodne ocjene dokaza, a time i pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, žalitelj navodi da je sud zanemario činjenicu da je tužitelj utvrdio među 1996. sa geometrom H. i da sporni dio predstavlja dio koji su koristili tužiteljevi prednici kao šumu, koji dio su čistili i sjekli drva, a da prednici tuženika nikada nisu obrađivali sporni dio i da je tuženica tek 2005. pokrenula postupak protiv njega i to postupak uređenja međa, te da tuženica ni u jednom postupku nije dokazala da bi njezini prednici obrađivale sporni dio nekretnine, već je isključivo koristila činjenicu da je međa u katastru "krivo ucrtana“ odnosno da je ucrtana u njenu korist, tražeći da se ta greška „prenese“ i na teren.
3. Na žalbu nije odgovoreno
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud je utvrdio da nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Nije ostvaren ni žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koji sadržajno ukazuje žalitelj , kao ni iz članka 354. stavak 1., a u vezi sa člankom 8. ZPP-a, na koju također ukazuje žalitelj kritizirajući pravilnost slobodne ocjene dokaza.
7. Nisu ostvareni ni ostali žalbeni razlozi.
8. Protivno žalbenim navodima prvostupanjski je sud provedene dokaze ocijenio prema odredbi članka 8. ZPP-a, za ocjenu dokaza dao je valjane i uvjerljive razloge koje prihvaća i ovaj sud pa se žalitelj radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja upućuje na razloge pobijane presude.
9. Sud je provedene dokaze ocijenio po slobodnom uvjerenju, a stečeno uvjerenje opravdao je logičnim i uvjerljivim razlozima na temelju kojih ovaj sud utvrđuje da je takvo uvjerenje i činjenično i pravno utemeljeno.
10. Tužitelj je u tužbi (stranica 4 spisa) predložio da sud prihvati njegov deklaratorni zahtjev za utvrđenje da je vlasnik za cijelo dijela nekretnine oznake čest. zem. 1776/2 K.O. B. u površini od 24 m² koji je dio na skici sudskog očevida sudskog vještaka K. J. dipl.ing.geod. iz Z. od 10. travnja 2014., označen slovima L-A-M-N-L i koja skica čini sastavni dio presude kao i zahtjev za priznanje i trpljenje da temeljem presude nakon pravomoćnosti upiše vlasništvo utuženog dijela nekretnine u zemljišne knjige.
11. Tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev prema skici lica mjesta izrađenoj od sudskog vještaka tako da je ustrajao u deklaratornom zahtjevu da se utvrdi da je vlasnik za cijelo dijela nekretnine oznake čest. zem. 1776/2 K.O. B. u površini od 10 m² (umjesto 24) koji dio je na skici sudskog očevida sudskog vještaka N. K. iz listopada 2019. označen slovima A-B-C-A, koja je skica sastavni dio presude, a što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj temeljem presude i po njenoj pravomoćnosti ishodi upis prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnim knjigama na svoje ime.
12. Iz procesne građe proizlazi i nije sporno da je pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Zadru br. R1-208/2005 od 15. travnja 2014. (točka II. izreke) uređena međa između nekretnina predlagateljice S. L. oznake čest. zem. 1776/2 K.O. B. i nekretnine predloženika ad1 B. Š. oznake 1814 K.O. B. prema pravičnoj ocjeni i to točkama A-F, a sve prema skici sudskog očevida sudskog vještaka K. J. dipl.ing.geod. iz Z. od 10. travnja 2014. koja skica je sastavni dio rješenja.
13. Na tužitelju je teret dokaza odlučnih činjenica koje se odnose na to da bi njegovo pravo vlasništva postojalo i na prijepornom dijelu nekretnine.
14. Prvostupanjski je sud na temelju izvedenih dokaza i analize tih dokaza zaključio da tužitelj nije dokazao da bi njegov prednik stekao pravo vlasništva prijepornog dijela nekretnine 1776/2 K.O. B. dosjelošću, a ni da bi on stekao na bilo koji zakonom predviđeni način taj dio prijeporne nekretnine.
15. Sud je zaključio da iz izvedenih dokaza nije moguće sa sigurnošću utvrditi da bi tužitelj i članovi njegove obitelji– otac, rođaci s kojima se isti mijenjao za ovu nekretninu 1970., bili samostalni posjednici tog dijela nekretnine identificiranog u nalazu i mišljenju vještaka mjernika N. K., koji nalaz i mišljenje je sud pravilno prihvatio.
16.Kako je sud utvrdio iz rezultata procesne građe da predmet spora pripada tuženičinoj nekretnini, da je tuženica 1. rujna 2005. podnijela prijedlog radi uređenja međa, da je tužitelj nakon mjerenja V. H., a mjerenju nije prisustvovala predlagateljica, ovdje prvotuženica, izgradio betonski zidić koji je zatečen na terenu prilikom očevida na licu mjesta, da je međa uređena po pravičnoj ocjeni jer nije mogla biti uređena prema posljednjem mirnom posjedu, a iz svjedočkih iskaza nije mogao utvrditi da je na mjestu ranijeg zidića bila međa između tih nekretnina, pravilno je sud zaključio da tužitelj nije dokazao da bi on i članovi njegove obitelji, s kojima je mijenjao ovu česticu, bili samostalni posjednici tog dijela nekretnine, pa tako je pravilnom primjenom članka 221.a ZPP odbio tužbeni zahtjev jer tužitelj nije dokazao da su se ispunili uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću, odnosno da je tužitelj vlasnik po nekoj drugoj osnovi prijepornog dijela nekretnine.
17.Odluku o parničnim troškovima tužitelj posebno ne osporava, odnosno ne navodi u kojem dijelu je sud pogrešno primijenio materijalno pravo dosudivši tuženicima parnične troškove, pa kako žalba nema opravdanja odlučeno je kao u izreci ove drugostupanjske presude temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a.
U Dubrovniku, 14. rujna 2022.
Predsjednik vijeća
Srđan Kuzmanić
