Poslovni broj: 2 P-57/2022-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sucu Tomislavu Mrazoviću, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Miroslava Lovrekovića, u pravnoj stvari tužitelja HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., OIB …, Z., protiv tuženika HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o., OIB …, Z., radi naknade štete, regresa u iznosu od 288.032,83 kune (dvjestoosamdesetosamtisućatridesetdvijekuneosamdesettrilipe), nakon javne i glavne rasprave zaključene 22. srpnja 2022. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 14. rujna 2022.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Tuženik je dužan tužitelju isplatiti iznos od 288.032,83 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi iz čl.29.st.2. Zakona o obveznim odnosima odnosno po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje prethodi tekućem polugodištu uvećanom za 8 postotnih poena, tekućom od dana 27. kolovoza 2019. god. pa do isplate, te troškove postupka, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude."

Obrazloženje

1. Tužitelj HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o. u tužbi i tijekom postupka ističe da je dana 28. prosinca 2015. na pruzi L 203 u Kolodvoru B., na željezničko cestovnom prijelazu M. S. (dalje ŽCP) za čiju sigurnost je odgovoran tuženik HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. kao Upravitelj željezničke infrastrukture u Republici Hrvatskoj temeljem Zakona o željeznici i Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava došlo do naleta vlaka broj 2310 u vlasništvu tužitelja, a kojim je upravljao radnik tužitelja strojovođa T. K., na cestovno vozilo taxi-kombi marke R. T. reg. oznake …, a u tom vozilu zbog navedenog sudara poginuli su D. D. kao vozač cestovnog vozila i N. Ž. kao putnik koja se nalazila u tom cestovnom vozilu. U vrijeme štetnog događaja uređaj koji je bio namijenjen za signalizaciju cestovnim vozilima na predmetnom željezničkom prijelazu bio je u kvaru, odnosno neispravan. Navodi da je vlakom upravljao strojovođa T. K., radnik tužitelja, koji je po redovitom dolasku vlaka u Kolodvor B. u 12,54 sati dobio pismeni Nalog EPS-5 broj 44, u kojem je obaviješten o neosiguranom ŽCP M. S. u km 31+715. Iako je u ovom pismenom Nalogu od strane prometnika vlakova, radnika tuženika, upisan pogrešan broj vlaka i unatoč uredno zaprimljenom pismenom Nalogu EPS-5 broj 44, strojovođa T. K. nije postupio sukladno istom i prilikom izlaska vlaka broj 2310, kojim je upravljao iz Kolodvora B. u pravcu K., na ŽCP M. S. nije zaustavio vlak, te je došlo do naleta vlaka na cestovno vozilo prilikom kojeg je došlo do prometne nezgode sa smrtnim posljedicama. Istražnim izvješćem zajedničkog povjerenstva utvrđeno je da je izravni uzrok prometne nezgode propust zaposlenika tužitelja HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o., time da je tužitelj dao izdvojeno mišljenje u kojem navodi da nije izravni krivac za prometnu nezgodu HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o. odnosno tužitelj. Zbog navedenog tužitelj je pokrenuo pred Trgovačkim sudom u Bjelovaru postupak osiguranja dokaza kojeg je isti sud proveo pod poslovnim brojem R1-16/2016, a u kojem postupku osiguranja su vještaci T. P. i M. N. izradili Izvještaj o provedenom vještačenju u kojem nalazu i mišljenju su navedeni vještaci utvrdili da krivo upisani broj vlaka u pismeni nalog EPS-5 broj 44 i neupisivanje navedenog pismenog naloga u dio II. Putnog lista vlaka 2310 (EPS-1) navodi na sumnju je li uopće strojovođa vlaka 2310 T. K. obaviješten odnosno pravilno obaviješten o kvaru ŽCP M. S.. Konačno zbog počinjena kaznenog djela protiv sigurnosti prometa iz čl. 225. st. 1. u vezi st. 4. Kaznenog zakona optužnicom se okrivljeniku T. K. stavlja na teret da je počinio navedeno djelo znajući da uređaj za osiguranje željezničko cestovnog prijelaza ne radi i da je prijelaz neosiguran, a da brzinu i način vožnje nije prilagodio toj situaciji, te isti nepravomoćno osuđen za to kazneno djelo. U toj prometnoj nezgodi, odnosno izvanrednom događaju, smrtno su stradali vozač cestovnog vozila D. D. i N. Ž., putnik u tom cestovnom vozilu, a teško tjelesno su ozlijeđeni J. B., T. K., B. P. i M. F., kao putnici u tom cestovnom vozilu, dok je lakše tjelesno ozlijeđena N. J. kao putnik u tom cestovnom vozilu. Pored toga u toj prometnoj nezgodi, odnosno izvanrednom događaju, nastala je i materijalna šteta i to na vlaku koji je u vlasništvu tužitelja, zatim na osobnom cestovnom vozilu i ogradi uz prugu u vlasništvu Ž. P..Tužitelj HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o. u odnosu na navedene tužitelje kao oštećene treće osobe (oca i majke poginulog D. D.) odgovara temeljem Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje ZOO) kao vlasnik opasnih stvari (vlasnik vlaka u pokretu koji je opasna stvar) i kao poslodavac za štetu koju je njegov zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzročio trećoj osobi.Za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovora osoba koja se njome bavi (čl. 1064. ZOO-a). Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje (čl. 1067. st. 4. ZOO-a).

2. Nadalje, tužitelj navodi da u odnosu na predmetni izvanredni događaj odnosno prometnu nezgodu pravomoćnom presudom Općinskog suda u Bjelovaru posl. broj Pn-25/17, da je na ime naknade neimovinske štete obvezan platiti Đ. D. iznos od 204.615,39 kuna na ime naknade imovinske štete i iznos od 3.000,00 kuna te iznos od 31.375,00 kuna na ime naknade parničnih troškova, sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, a navedenom presudom obvezan je i A. D. platiti iznos od 204.615,39 kuna na ime naknade imovinske štete i iznos od 3.000,00 kuna te iznos od 31.375,00 kuna na ime naknade parničnih troškova, sve sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Navodi da je po pravomoćnosti presude po istoj postupio i 26. kolovoza 2019. isplatio Đ. i A. D., roditeljima poginulog D. D., ukupan iznos od 576.065,66 kuna. Tužitelj navodi da se Osoba kojom se vlasnik poslužio pri uporabi stvari ne smatra trećom osobom (čl. 1067. st. 5. ZOO-a), a tuženik HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. se ne smatra trećom osobom u odnosu na tužitelja HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o. pa se tuženik ne može pozvati na isključenje od odgovornosti u odnosu na svoj eventualni doprinos u nastanku navedenog izvanrednog događaja, kako je to navedeno u izdvojenom mišljenju istražnog izvješća. Tužitelj navodi da je zbog navedenog štetnog događaja pretrpio štetu i s naslova oštećenja željezničkog vozila u iznosu od 13.997,94 kune, koji iznos je već utužen pred ovim sudom u postupku posl. broj P-1/2018. Obzirom na činjenicu suodgovornosti tuženika u odnosu na doprinos nastanka štetnog događaja koja se očituje u protupravnom postupanju prometnika vlakova Kolodvora B., radnika tuženika koji je ispisujući pogrešan broj vlaka na pismenom Nalogu mogao dovesti u zabludu strojovođu vlaka, radnika tužitelja te time doprinijeti nastanku štetnog događaja i što nije upisao navedeni pismeni Nalog u dio II. Putnog lista vlaka 2310 (EPS1), što je u suprotnosti sa propisima te u odnosu na činjenica da u sporno vrijeme uređaj za osiguranje prijelaza nije radio, dok na ŽCP nije postojala propisana preglednost s ceste, a obzirom na smanjenu vidljivost zbog guste magle propuštena je mogućnost osiguranja neispravnog ŽCP-a kolodvorskim radnikom (skretničarom) u skladu sa Poslovnim redom Kolodvora B., tužitelj smatra da postoji suodgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja u omjeru od 50%. Tužitelj također ističe da su u Izvješću Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu od 11. travnja 2017. navedeni čimbenici koji su pridonijeli nesreći eventualna svjesnost strojovođe zbog pogrešno upisanog broja vlaka u Nalog, slaba vidljivost zbog građevina u blizini ŽCP-a, konstrukcija signalnog uređaja, način obavještavanja cestovnih korisnika ŽCP-a o neispravnosti istoga, a sporni ŽCP je u vremenskom razdoblju prosinac 2013. – prosinac 2015. imao ukupno 28 kvarova i smetnji, iz čega proizlazi da je predmetni uređaj bio nedovoljno pouzdan, što je zahtijevalo uvođenje dodatnih mjera kojima će se osigurati primjerena uporaba signalnih uređaja u nastalim uvjetima. Obzirom na izričitu zakonsku odgovornost tuženika za sigurnost navedenog prijelaza te propuste tuženika vezane za osiguranje neispravnog ŽCP-a, propuste radnika tuženika, tužitelj smatra primjerenim da sud utvrdi suodgovornost tuženika za nastanaka predmetnog štetnog događaja u omjeru od 50% i predlaže da sud presudom obveže tuženika isplatiti iznos od 288.032,83 kune sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. kolovoza 2019. pa do isplate. Potražuje troškove.

3. Tuženik HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava u cijelosti osnov i visinu tužbenog zahtjeva tužitelja. Poriče da bi bilo kojom svojom radnjom ili propustom doprinio nastanku predmetnog štetnog događaja, to jest da bi bio odgovoran za nastanak predmetnog štetnog događaja. Ističe da je upravo tužitelj, odnosno njegov bivši radnik strojovođa T. K., isključivi i jedini odgovoran za nastanak štetnog događaja 28. prosinca 2015. na ŽCP M. S. kod B.. Ističe da je tuženik kao Upravitelj željezničke infrastrukture, obzirom da je ŽCP M. S. dana 28. prosinca 2015. bio u kvaru, postupio sukladno zakonskim i podzakonskim aktima koji reguliraju predmetnu situaciju, te da je M. G., prometnik vlakova u Kolodvoru B. i zaposlenik tuženika, o kvaru ŽCP M. S. pisanim putem i usmeno izvijestio strojovođu vlaka 2310 T. K., u to vrijeme radnika tužitelja. Naime u Kolodvoru B. strojovođi vlaka 2310 T. K. uručen je pismeni Nalog broj 44 kojim ga se na dokaziv način obavještava da je ŽCP u km 031+715 (M. S.) u kvaru i neosiguran, a u skladu s odredbom Pravilnika o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa RH-2, čl. 128. toč. 14. Uručivanje pismenog naloga strojovođi T. K. prometnik vlakova M. G. obavio je osobno te sadržaj upisane obavijesti i usmeno priopćio strojovođi kako je to propisano odredbama prethodnog navedenog Pravilnika o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa RH- 2, i to čl. 127. toč. 7. i toč. 8. Maticu i kopiju pismenog Naloga broj 44 osobno je potpisao strojovođa T. K., te time potvrdio da je sadržaj obavijesti razumio. Po pokretanju vlaka 2310 iz Kolodvora B. strojovođa T. K. nije poduzeo mjere propisane uručenim pismenim Nalogom broj 44 i odredbama za osoblje vlaka koje propisuje navedeni pravilnik u čl. 165. toč. 1. i toč. 3., tj. nije se zaustavio ispred neosiguranog ŽCP M. S. i zvučnim signalima najavio sudionicima cestovnog prometa nailazak vlaka. Napominje da je zbog predmetnog štetnog događaja tužitelj izvanredno otkazao ugovor o radu strojovođi T. K., a u povodu radnog spora pokrenutog od strane tužitelja T. K. radi poništenja Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužba istog je pravomoćno odbijena. Zbog toga tuženik ističe da je do predmetnog štetnog događaja došlo isključivo zbog propusta strojovođe vlaka 2310 T. K. u to vrijeme zaposlenika tužitelja, te zbog toga ne postoji odgovornost tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja, jer je tuženik poduzeo sve potrebne mjere koje su propisane u slučaju kvara odnosno neispravnosti ŽCP-a. Navodi da su neosnovani navodi tužitelja da je propuštena mogućnost osiguranja neispravnog ŽCP-a kolodvorskim radnikom skretničarom, jer takva mogućnost osiguranja u vrijeme predmetnog štetnog događaja nije ni postojala budući je predmetno radno mjesto ukinuto nakon modernizacije ŽCP-a M. S., čime je i prestala primjena odredbe Poglavlja B1.3. Poslovnog reda Kolodvora B.. Ističe da je nesporna činjenica da je u vrijeme štetnog događaja ŽCP M. S. bio u kvaru, ali do kvara je došlo istoga dana oko 10,30 sati, cca 3 sata prije štetnog događaja te su djelatnici tuženika u to vrijeme otklanjali nastali kvar. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan u cijelosti.

4. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvještaje o provedenim vještačenjima, konačno izvješće, zapisnik o očevidu, presudu OS u Bjelovaru posl. broj Pn-25/17-59 od 11. srpnja 2019. (list 9-113 spisa), istražno izvješće zajedničkog povjerenstva, izdvojeno mišljenje, presudu Trgovačkog suda u Bjelovaru posl. broj P-1/2018-24 od 13. srpnja 2018. (list 118-132 spisa), pisane naloge, presudu ORS u Zagrebu posl. broj Pr-384/16-25 od 17. studenog 2016., sudsku praksu, zapisnik ŽS u Bjelovaru, uputu, Poslovni red Kolodvora B., zapisnik o vještačenju sa nalazom (list 140-205 spisa), sudsku praksu (list 212-217, 245-250, 252-257, 276-282 i 308-310 spisa), dopis Agencije za sigurnost željezničkog prometa (list 239-242 spisa), izvještaj o provedenom vještačenju (list 259-270 i 286-307 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka/vještaka prof.dr.sc. M. N. iz Z. (list 311-312 spisa).

5. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Između stranaka u ovom sporu nije sporno da je tužitelj HŽ Putnički prijevoz d.o.o. kao vlasnik vlaka u pokretu, odnosno opasne stvari i kao poslodavac odgovara za štetu koju je zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzročio trećoj osobi. Nije sporno niti da je tužitelj zbog štetnog događaja, prometne nezgode koja se dogodila dana 28. prosinca 2015. u Kolodvoru B. na ŽCP M. S., isplatio temeljem čl. 1101. i čl. 1093. ZOO-a na ime naknade štete trećoj osobi, navedenim članovima uže obitelji pokojnog D. D. koji je smrtno stradao u tom štetnom događaju prometnoj nezgodi sveukupno iznos od 576.065,66 kuna dana 27. kolovoza 2019., sukladno pravomoćnoj presudi Općinskog suda u Bjelovaru posl. broj Pn-25/17.

7. Sporna je odgovornost tuženika na koju se poziva tužitelj u smislu solidarne odgovornosti za nastanak štetnog događaja i same štete u odnosu na tužitelja, jer tuženik smatra da ne postoji njegova odgovornost niti krivnja za nastanak štetnog događaja, a time i nastale štete kao posljedice istog.

8. Prije svega, prema mišljenju ovoga suda tužitelj nije naveo na temelju čega izvodi svoje pravo na regres, odnosno postoji li ugovor između stranaka koji bi to pravo regulirao i na temelju kojeg bi tužitelj imao pravo od tuženika potraživati povrat onog što je isplatio neposredno oštećenim osobama.

9. Zbog navedenog sud smatra da je predmet tužbe naknada štete radi doprinosa tuženika nastanku iste zbog nepravilnog postupanja radnika tuženika M. G. kao prometnika vlakova i nepostupanja tuženika sukladno važećim željezničkim propisima, posebno Zakonu o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava te nepridržavanja Poslovnog reda Kolodvora B..

10. Prema mišljenju ovog suda nesporna činjenica da je zaposlenik tuženika M. G. kao prometnik vlakova, koji je zaposleniku tužitelja strojovođi vlaka T. K. predao pismeni Nalog broj 44 u kojem je pogrešno naznačen broj vlaka na koji se pismeni Nalog odnosi, ne dokazuje da bi takvim postupanjem zaposlenik tuženika strojovođu tužitelja doveo u zabludu jer je isti prilikom predaje Naloga nesporno strojovođu tužitelja usmeno obavijestio o neispravnosti spornog ŽCP M. S., a sud smatra logičnim i životnim činjenicu da ukoliko je pružni prijelaz neosiguran da bi se to odnosilo na sve vlakove koji tim prijelazom prometuju, a ne samo na vlak kojim upravlja strojovođa T. K.. Također, obzirom da strojovođa nakon što mu je uručen pismeni Nalog broj 44 je isti samo letimično pogledao, odložio, te pokrenuo vlak bez da je provjerio sadržaj tog pismenog Naloga, što proizlazi iz njegovog iskaza kao svjedoka u predmetu Trgovačkog suda u Bjelovaru posl. broj P-1/2018 (list 131 spisa), sud smatra da činjenica da je pogrešno napisan broj vlaka u Nalogu nije imala, niti mogla imati utjecaj na nastanak sporne nezgode, jer iz navedenog proizlazi da strojovođa nije niti mogao znati bez da pročita Nalog da se Obavijest o nesigurnosti željezničkog prijelaza ne bi odnosila na vlak kojim upravlja.

11. Zbog navedenog sud smatra da tužitelj nije dokazao postojanje bilo kakve uzročno-posljedične veze iz činjenice da je zaposlenik tuženika M. G. predao zaposleniku tužitelja strojovođi T. K. pismeni Nalog broj 44 u kojem je pogrešno naznačen broj vlaka i postupanja strojovođe tužitelja koji je protivno Propisima o sigurnosti željezničkog prometa, iako je znao da je predmetni ŽCP M. S. neosiguran, kroz isti prošao a da nije zaustavio vlak i nakon što se uvjerio da sudionici cestovnog prometa ne prelaze preko prijelaza nastavio vožnju brzinom do najviše 10 km/h dok čelo vlaka ne prijeđe preko prijelaza te nakon toga nastavio vožnju uobičajenom brzinom.

12. Također, sud smatra da tuženik nije doprinio nastanku štetnog događaja niti zbog toga što nije osigurao neispravni željeznički prijelaz kolodvorskim radnikom skretničarom, obzirom je sporni prijelaz osiguran uređajem za osiguranje prijelaza, a nakon što je isti postavljen je ukinuto radno mjesto skretničara na tom prijelazu, zbog čega tuženik nije imao mogućnosti niti odgovarajućeg zaposlenika za osiguranje prijelaza na taj način, što proizlazi i iz činjenice da je u vrijeme štetnog događaja trajao popravak uređaja za osiguranje prijelaza.

13. Obzirom da iz iskaza svjedoka ovlaštenog sudskog vještaka prof.dr.sc. M. N. iz Z. (list 311-312 spisa) proizlazi da se obavijest da je prijelaz preko željezničke pruge neosiguran odnosi na sve vlakove koji prometuju preko tog prijelaza, a ne postoji obveza obavještavati vozače cestovnih vozila i pješake o kvaru ŽCP-a, sud smatra da nije postojala obveza tuženika da neispravni željeznički prijelaz osigura kolodvorskim radnikom.

14. Zaključno, sud smatra da tužitelj nije dokazao da je postupanje radnika tuženika M. G., kao prometnika vlakova, i tuženika pridonijelo nastanku štetnog događaja na ŽCP M. S., a time i do nastale štete, zbog čega nisu ispunjene pretpostavke odredbe čl. 1067. st. 4. u vezi odredbe čl. 1064. ZOO-a za solidarnu odnosno razmjernu odgovornost tuženika kao treće osobe.

15. Slijedom navedenog valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan i odlučiti kao u izreci.

U Bjelovaru 14. rujna 2022.

Sudac

Tomislav Mrazović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka ili objave presude na e-Oglasnoj ploči suda, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u 3 primjerka.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik Miroslav Lovreković.