1              Poslovni broj Gž Zk-556/2023-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj Gž Zk-556/2023-2

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud po sutkinji Mirjani Rubić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Jadranska banka d.d. Šibenik odlučujući o žalbi Republike Hrvatske OIB ... zastupane Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko upravni odjel, protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-5159/97 od 15. prosinca 1997., dana 18. ožujka 2024.

 

r i j e š i o  j e

 

Odbacuje se žalba Republike Hrvatske kao nedopuštena i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-5159/97 od 15. prosinca 1997.

 

Nalaže se brisanje zabilježbe prigovora Republike Hrvatske u zk.ul. 1401,1407,1374 k.o. J. pod Z-289/16.

 

Obrazloženje

 

1.Na temelju ugovora o založnom pravu zaključenog između J. B. d.d., Š. kao vjerovnika, Š. d.o.o. J. kao dužnika i S. P. d.d. Š., kao založnog dužnika, solemniziranog pred javnim bilježnikom I. L. iz Š. 9. prosinca 1997. pod brojem OU-323/97, kao zemljišnoknjižne isprave, postupajući po prijedlogu vjerovnika od 15. prosinca 1997., rješenjem zk suca Z-5159/97 od 15. prosinca 1997. dozvoljeno je brisanje založnog prava (hipoteke) na nekretninama opisanim pod toč. I. tog rješenja te određen upis založnog prava na istim nekretninama u korist vjerovnika J. B. d.d., Š. radi osiguranja tražbine u iznosu od 3.437.284,00 kn prema dužniku Š. d.o.o. J.

 

2.Prema dostavnoj naredbi u spisu o upisu su obaviješteni J. B. d.d., Š. i Š. d.o.o., J. s datumom otpreme 2. veljače 1998., a prema sadržaju spisa adresati iz dostavne naredbe su rješenje i primili ne izjavljujući protiv njega pravni lijek.

 

3.Dana 23. veljače 2016. zaprimljena je žalba RH, zastupane po Županijskom državnom odvjetništvu (dalje: ŽDO) u Šibeniku izjavljena protiv navedenog rješenja iz svih žalbenih razloga propisanih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) u svezi čl. 381. istog zakona kojim žaliteljica pobija spomenuto rješenje navodeći kako je za nekretnine bivših društvenih poduzeća relevantan Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća te kasnije Zakon o privatizaciji, da je u konkretnom slučaju izostala provjera zk suda radi li se o nekretninama koje su procijenjene (neprocijenjene) u postupku procjene društvenog kapitala odnosno je li na temelju posebnih propisa razmotrena mogućnost stjecanja vlasništva nekretnina druge pravne osobe, prije svega RH. Navodi da je u takvoj situaciji trebalo izvijestiti RH o zatraženom upisu, što nije učinjeno. Smatra rješenje nezakonitim obzirom se radi o nekretninama društvenog vlasništva s pravom korištenja društvenog poduzeća Slobodna plovidba Šibenik i RJ Školjić Jezera koje nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe a rješenje o uknjižbi zaloga dostavljeno je osobama koje nisu vlasnici nekretnine. Ističe se i kako je temeljem odredbi Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, broj 145/10) obzirom je Hrvatski fond za privatizaciju prestao s radom 31. 03. 2011. te odredbi Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“, broj 92/10) RH postala vlasnik svih nekretnina koje su u zemljišnim knjigama upisane kao društveno vlasništvo ranijeg prava korištenja pravnog prednika a nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala prilikom pretvorbe društvenog poduzeća. Također i kako u odnosu na navedene nekretnine vrijedi suspenzija načela povjerenja u zemljišne knjige te su upisani nositelji stvarnih prava dužni trpjeti brisanje tih prava na zahtjev ovlaštene osobe. Stoga je predloženo da se uvažavanjem žalbe prvostupanjsko pobijano rješenje preinači na način da se prijedlog za uknjižbu založnog prava odbije i naloži uspostava prijašnjeg zk stanja.

 

4.Prema službenoj zabilješci zk suca od 6. studenog 2023., pregledom predmetnog spisa niti na drugi način na temelju podataka iz sudske uprave nije bilo moguće utvrditi kada je pobijano rješenje dostavljeno zastupniku RH budući u dostavnoj naredbi takva dostava nije bila određena pa da je očito to rješenje naknadno dostavljeno ŽDO Šibenik koje je podnijelo spomenutu žalbu.

 

5.Nije sporno da su u zemljišnim knjigama nekretnine na kojima je izvršen upis založnog prava u vrijeme podnošenja prijedloga za upis kao i sada upisane kao društveno vlasništvo a kao nositelj prava korištenja upisano društveno poduzeće S. P., Š., Radna jedinica Š., J.

 

6.U ovom stadiju postupka upitnim se ukazuje pravodobnost žalbe, procesnopravna legitimacija RH za podnošenje žalbe u zemljišnoknjižnom postupku odnosno materijalnopravno pitanje je li protustranka vlasnik i ujedno ovlašteni zalogodavac ili je to RH.

 

7.Obzirom na vrijeme podnošenja prijedloga za upis, prema odredbi iz čl. 241. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“63/19 i 128/22, dalje ZZK/19) u primjeni bi bile odredbe Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 114/2001, 100/2004 107/2007, 152/2008, 126/2010, 55/2013 i 60/2013 - dalje: ZZK/96).

 

7.1.To što je prema službenoj bilješci zemljišnoknjižnog suca, spis dostavljen ovom sudu na rješavanje, pozivom na odredbu čl. 124. st. 1. ZZK s ovlaštenjem koje ta norma daje u sadržaju koji je bio u primjeni temeljem odredbe iz čl. 20. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ 55/13) kada je rješenje donio zk sudac koji može povodom izjavljenog prigovora preinačiti svoje rješenje ili ga ukinuti i ponovno odlučiti o stvari, odnosno dostaviti nadležnom županijskom sudu; koja se u ovom slučaju ne može primijeniti, nije od značaja jer je odredbom čl. 123. st. 1. ZZK/96 koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja prijedloga bilo propisano da je protiv rješenja u zk postupku dopuštena žalba osim ako zakonom nije drukčije određeno, a prema odredbi iz čl. 125. st. 1. i 2. da je rok za žalbu 15 dana i o žalbi odlučuje sud drugog stupnja.

 

7.2.Stoga je ovaj sud s podnesenom žalbom postupio te je odlučio u okviru ovlaštenja koja proizlaze iz odredbe čl.128. primjenjivog ZZK/96.

 

8.Glede pravodobnosti izjavljene žalbe u spisu nema podataka o tome je li i kada rješenje koje se pobija dostavljeno žaliteljici niti se iz sadržaja pravnog lijeka o tome može zaključivati.

 

8.1.U takvoj situaciji cijeneći interes stranaka i pravo na pristup sudu, žalbu je ocijeniti pravodobnom.

 

9.Da bi se nekoj osobi priznao status stranke u postupku, u smislu čl. 77. st. 2. ZPP-a, koji se na temelju čl. 91. ZZK/96 primjenjuje i u zemljišnoknjižnim postupcima potrebno je da je takvo pravo priznato posebnim propisom.

 

9.1.Navedeni ZZK/96 mjerodavan u ovom postupku, ne definira pojam stranke u zemljišnoknjižnom postupku, ali je odredbom čl. 95. st. 1. ZZK/96 propisano da je prijedlog za upis koji bi imao značenje uknjižbe ili predbilježbe ovlaštena staviti osoba koja bi time stekla, promijenila ili izgubila knjižno pravo.

 

9.2.U odnosu na navode kako je o provedenoj uknjižbi hipoteke valjalo obavijestiti RH, navesti je kako je odredbom iz čl. 120. st. 1. ZZK/96 propisano kome je zemljišnoknjižni sud dužan dostaviti rješenje o zemljišnoknjižnom postupku pa se tako određuje da se rješenje dostavlja predlagatelju ili njegovom punomoćniku i osobama na čijoj se nekretnini stječe knjižno pravo i čija se knjižna prava prenose, opterećuju, ograničavaju ili ukidaju, kao i osobi protiv koje je provedena uknjižba.

 

9.3.Iz navedenog slijedi da se strankom u zemljišnoknjižnom postupku ima smatrati ne samo predlagatelj i protustranka već i svaka ona osoba koja na konkretnoj nekretnini na koju se upis odnosi ima prava koja su upisana ili mogu biti predmet zemljišnoknjižnog upisa, ako bi se ta prava prenosila, opterećivala, ograničavala ili ukidala, pa takvim osobama treba priznati pravo na izjavljivanje pravnih lijekova u smislu čl. 123/96 ZZK.

 

9.4.U ovom postupku Republika Hrvatska nije predlagatelj a nije ni protustranka.

 

9.5.Slijedom navedenog da bi se Republici Hrvatskoj priznao status stranke u ovom postupku potrebno je da RH na predmetnim nekretninama ima neka knjižna prava (pravo koje je upisano ili pravo koje se upisuje u zemljišnu knjigu).

 

10.Prema odredbi čl. 360. st. 1. ZV-a pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvarima u društvenom vlasništvu postalo je pretvorbom nositelja toga prava - pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni slijednik dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na toj stvari, ako je stvar podobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčiji, a prema st.2. istog članka, pravo upravljanja, odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu osobe koja do stupanja na snagu ovoga Zakona nije pretvorilo u subjekt prava vlasništva, postaje stupanjem na snagu Zakona pravo vlasništva dotadašnjeg nositelja tih prava na toj stvari, ako je stvar sposobna biti predmetom prava vlasništva, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.

 

10.1.Međutim, čl. 390. st. 1. ZV-a propisuje da se odredbe čl. 360. do čl. 365. toga Zakona ne primjenjuju na stvari koje nisu unesene u društveni kapital pravnih osoba u postupku pretvorbe na temelju Zakona o pretvorbi. Također prema odredbi čl. 390.a ZV-a trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća, po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva, vlasnik je nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije između ostalog bile procijenjene u kapital društva i koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.

 

11.U konkretnom slučaju RH nije stranka u zemljišnoknjižnom postupku i nema knjižna prava na nekretnini na kojoj je tražen upis hipoteke niti je očigledno da bi ona, imala neko pravo na nekretninama na kojima se traži upis jer upis društvenog vlasništva ne čini u svakom slučaju Republiku Hrvatsku strankom u postupku, iz čega slijedi da u konkretnom slučaju Republika Hrvatska nema procesnu legitimaciju na podnošenje žalbe (u tom smislu i VSRH Rev-854/2018 od 11. veljače 2020. i Rev-3451/2018 od 18. svibnja 2022.).

 

12.Podredno je navesti kako u smislu čl. 122. ZZK/96 činjenica da dostava nije uredno ili nije uopće izvršena ne daje pravo osporavati valjanost knjižnog upisa. Onaj koji iz knjižnog upisa za sebe izvodi prava ili oslobađanje od obveze nije dužan dokazivati da je dostava izvršena.

 

13.Suprotno navodima žalbe prvostupanjski sud nije počinio one bitne povrede odredaba postupka na koje sadržajno ukazuje žalba jer je pobijano rješenje u svemu sačinjeno sukladno čl. 338. st. 4. u svezi sa čl. 347. ZPP i čl. 91. st. 2. ZZK/96, pa nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati kao ni povrede u dostavi pismena, a nisu ostvarene ni povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti u okviru ovlaštenja iz čl. 365. st. 2. ZPP-a, radi čega je iz obrazloženih razloga, žalbu trebalo odbaciti kao nedopuštenu (čl. 358. st. 3. ZPP), a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe čl. 128. st. 3. ZZK-a te primjenom istog propisa naložiti brisanje zabilježbe žalbe, odnosno prigovora kako je upisano pod Z-289/16.

 

U Splitu 18. ožujka 2024.